Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašista Nikšić polaganjem cvijeća na spomenik na Vidrovanu, kod Nikšića, obilježili su 80. godišnjicu formiranja nikšićkog narodnooslobodilačkog partizanskog (NOP) odreda.
Milorad Rade Drašković je podsjetio da je NOP odred u Nikšićku nastao razdvajanjem Durmitorskog odreda, i da su u njega ušle partizanske jedinice sa teritorije nikšićkog i hercegnovskog sreza. Za prvog komandanta odreda imenovan je Sava Kovačević, a za političkog komesara Milinko Đurović.
„Nikšićki NOP odred je u toku NOR-a odigrao veoma važnu ulogu i dao ogroman doprinos u oslobođenu zemlje. Iz Nikšićkog NOP odreda poginulo je preko 1300 boraca, a 39 njih je proglašeno za narodne heroje. Ovaj kraj je više puta u toku NOR-a bio jedina slobodna teritorija na prostoru Nikšićkog sreza. Taj odnos stanovnika ovog kraja prema borcima NOR-a okupator je dobro znao i kad god ga je zapalo svetio se i nedužnim, a ne samo borcima. Najmonstruozniji zločin koji su fašisti učinili stanovnicima ovog kraja desio se neposredno pred povratak partizanskih jedinica iz Bosne kada je jedna njemačka jedinica za samo dva dana ubila 208 osoba, među kojima je bilo i 41 dijete“, istakao je Drašković.
Podsjetio je da je u Drugom svjetskom ratu iz Gornjeg Polja poginulo 166 boraca, da je bilo 227 žrtava fašističkog terora od čega 113 žena i 41 dijete.
„Ovaj kraj je dao i tri narodna heroja i 56 nosilaca 'Partizanske spomenice'. Žrtvu koju je podnio ovaj kraj i njegovi stanovnici ne smijemo zaboraviti, na to nas opominje i 31 spomen-obilježje koje je ovaj kraj podigao svojim herojima. Na to nas obavezuju i svi poginuli koji su ugradili svoje živote u temelje naše države, a to je naša obaveza i prema budićim generacijama, danas čak i više nego ikad od kraja Drugog svjetskog rata jer je svakim danom sve više onih koji nipodaštavaju partizanski pokret i pokušavaju rehabilitovati četnički, tvrdeći da je i on bio antifašistički“, istakao je Drašković.
Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšić, Slobodan Bato Mirjačić, podsjetio je da se do 2002. godine u Crnoj Gori 29.novembar slavio kao Dan republike.
„To je bio najveći praznik socijalističke Jugoslavije, jer je na taj dan 29. novembra 1943. godine u Jajcu donesena odluka o formiranju Federativne Narodne Republike Jugoslavije, kao zajednice ravnopravnih naroda i narodnosti. Tada je ukinuta monarhija i postavljeni su temelji prve multinacionalne, multikonfesionalne, multijezičke, radničke socijalističke države na ovim prostorima. Partizanski pokret je u herojskoj borbi uspio da pobijedi sve reakcionarne snage: četnike, ustaše, njemačke i italijanske fašiste i stvori državu čime je ostvario viševjekovni san južnoslovenskih naroda da žive zajedno kao slobodni i ravnopravni”, kazao je Mirjačić.
Prema njegovim riječima danas se u antifašistčkoj i slobodarskoj Crnoj Gori pojavljuju „pomračeni umovi koji krivotvore istoriju i nazivaju zločincima one koji su izvojevali veličanstvenu pobjedu, a zločince i izdajice hoće da pretvore u oslobodioce“.
„Izgleda da je to sudba koje se evo vjekovima ne možemo osloboditi, da radimo u korist vlastite štete a za tuđe interese“, kazao je Mirjačić.
Podsjetio je na riječi Svetog Petra Cetinjskog koji je „kumio i molio Crnogorce da ne budu tuđa metla i lopata“ i kazao da su one jednako aktuelne danas kao i onog dana kad su izgovorene i „zato ih treba stalno isticati ne bi li se dozvali pameti“.
Bonus video:
