Dio članova Radne grupe ne želi da stane iza Nacrta zakona o visokom obrazovanju i ograđuje se od teksta koji je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nedavno stavilo na javnu raspravu, zbog toga što se ni usaglašene norme nijesu našle u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.
Pored toga, kažu sagovornici “Vijesti”, mnoge sugestije nijesu usvojene, pa se tako iz teksta Nacrta zakona ne vidi jasno koji je model studiranja za buduće akademce, izbor i nadležnosti Savjeta za visoko obrazovanje, a sporne su i pojedine odredbe koje se tiču ugovora o radu nastavnika i saradnika...
Prema Programu rada Vlade za 2021, Predlog zakona o visokom obrazovanju trebalo je da se nađe pred poslanicima najkasnije do kraja juna.
Nacrt je, pak, na javnu raspravu stavljen 4. decembra. Javna rasprava traje 20 dana, što znači da ga poslanici u formi predloga najvjerovatnije neće dobiti do kraja godine.
Više članova Radne grupe nezvanično nam je kazalo da neće stati iza dokumenta koji je na javnoj raspravi.
Predstavnica civilnog sektora u Radnoj grupi, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović kazala je “Vijestima” da je proces izrade Nacrta zakona o visokom obrazovanju, u formalno-pravnom smislu, “tekao dosta sporo”.
”Iako je u februaru održan prvi konstitutivni sastanak Radne grupe, na kome se razgovaralo u načelu o problemima važećeg zakona i planiranju putanje za izradu novog teksta, mi do kraja jula nijesmo imali zakon ni u nacrtnoj verziji, a morao je biti usvojen u Skupštini do kraja drugog kvartala, odnosno do kraja juna. Radna grupa nije obavještavana o razlozima zastoja rada i neodržavanju sjednica. Članovi radne grupe iz reda resornog ministarstva, koji su na početku imenovani, više nijesu bili članovi tog tijela, zbog čega je ovaj proces izrade značajno kasnio. Radna grupa je tek krajem jula u novom sastavu počela sa radom, pa je proces bio mnogo inkluzivniji”, kazala je ona.
Kaluđerović: Nemoguće braniti tekst propisa, oslabljen Savjet...
Kaluđerović ističe da je, i pored zajedničke posvećenosti svih članova radne grupe i intenzivnog tumačenja nacrta teksta Zakona o visokom obrazovanju, CGO je uputio i svoje predloge i sugestije koje tekst propisa treba da sadrži, a na sastancima učestvovali u kreiranju odredbi, iako se bitne “na kraju nijesu našle u tekstu koji ide na javnu raspravu”.
”Tako je, recimo, CGO i u ranijim izmjenama zakona i sada u ovom tekstu predlagao da Zakon mora propisivati jasne odredbe koje se tiču Savjeta za visoko obrazovanje. Da ovo tijelo mora biti ojačano, a ne uporno ga slabiti, nijesu propisane njegove zakonske nadležnosti što je bitna odredba zakona, nije usvojeno da ga imenuje Skupština, a ne Vlada kako bi se izbjegla koncentracija moći jednog organa na sva ova tijela. Ostao je nejasan i nedorečen model studiranja što će u praksi izazvati pometnju i konfuziju, koju smo recimo imali nedavno u odnosu na master student za direktan upis na drugu godinu studija. Posebno je ostalo nejasno i neusaglašeno pitanje zapošljavanja akademskog osoblja na neodređeno vrijeme, odnosno nema norme ograničenja, što posljedično može voditi neambicioznošću kadra za napredovanje u zvanje”, naglasila je Kaluđerović.
Kaluđerović naglašava da je, kao članica Rradne grupe, nakon značajnog doprinosa očekivala i predlagala završni sastanak tog tijela.
”Očekivala sam da će, prije nego Nacrt ode na javnu raspravu, Radna grupa biti uvažena, dajući svoj konačan sud o tekstu zakona iza koga po pravilu autorski treba da stane. Ovako, nakon bitnih rješenja oko kojih smo se kao radna grupa saglasili, a kojih nema u konačnoj verziji teksta, nemoguće je braniti ovaj Nacrt zakona tokom javne rasprave. Postavlja se pitanje istinskog odnosa Vlade prema NVO učinku rada u radnim tijelima, ukoliko predlagač ne želi da uvaži naše sugestije i doprinos u radu tog tijela”, zaključila je ona.
Miranović: Stalno lutamo s modelom studiranja
Slične primjedbe, kad je u pitanju model studiranja i izbor Savjeta za visoko obrazovanje ima i član Radne grupe i akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) Predrag Miranović.
”Stalno lutamo kad je u pitanju model studiranja. Iako je model osnovne, pa master studije (3+2) nailazio na otpor dijela akademske zajednice, moramo harmonizovati svoj način studiranja zemalja Evropske unije. U tom smislu, predlagao sam fleksibilan model 3+2, a prihvatljiv je bio i model 5+0, s tim što bi nakon završene četvrte godine (240 kredita), koju prepoznaje naše tržište rada, student mogao da dobije diplomu”, kazao je Miranović.
Smatra da nije prihvatljivo stalno mijenjati modele studija.
“Treba dati šansu modelu koji trenutno imamo, sa dozom flaksibilnosti zbog našeg tržišta rada. Dajmo mu šansu, uz izlaznu varijantu”, kazao je profesor Miranović.
I on kaže da Savjet za visoko obrazovanje treba da bira Skupština.
“Ako Skupština bira Savjet Radio-televizije Crne Gore, zašto ne bi i Savjet za visoko obrazovanje, već to ostavljamo ministru na volju? To nije ministrov lični Savjet, već ga treba izmaći od izvršne vlasti i dati mu kontrolne mehanizme, zbog važnosti oblasti koju treba da nadzire”, poručuje Miranović.
Za njega je problematično i finansiranje državne ustanove - Univerziteta Crne Gore.
“Ako Vlada određuje broj studenata, a studenti se finansiraju iz budžeta, to znači da budžet UCG zavisi od ministra finansija. Molili smo da se studentima, koji žele da upišu neki fakultet, a broj budžetskih mjesta je ograničen, bude omogućeno da se za svoj novac školuju na državnom Univerzitetu, a ne da odlaze na privatne u Crnoj Gori i okruženju. Primjera radi, ako Vlada za studijski program arhitekture odredi finansiranje 30 studenata, a fakultet može da ih primi 50, zašto bi odlazili sa državne ustanove na privatne ili van Crne Gore, kad za svoj novac mogu studirati na UCG”, ukazao je Miranović.
Rektora da bira akademsko osoblje
Jedna od novina koju Nacrt donosi je izbor rektora UCG, koji bi prema trenutnom tekstu, trebalo da se bira na neposrednim izborima, na period od tri godine, i to na osnovu javnog konkursa i podnesenog programa razvoja univerziteta.
“Rektor državnog univerziteta bira se na neposrednim izborima, iz reda redovnih profesora državnog univerziteta, sa najmanje 15 godina radnog staža na državnom univerzitetu. Isto lice može biti birano za rektora državnog univerziteta najviše dva puta. Pravo da bira rektora državnog univerziteta ima akademsko osoblje u radnom odnosu na državnom univerzitetu. U postupku neposrednog izbora rektora učestvuju i studenti u skladu sa statutom ustanove. Način i postupak sprovođenja neposrednih izbora rektora, kao i postupak razrješenja rektora, uređuje se statutom državnog univerziteta”, navodi se u Nacrtu.
Bonus video:
