Novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama omogućava znatno veće uključivanje javnosti u borbu protiv korupcije i otkrivanje nezakonitog bogaćenja, ali nije dobro što je predložena norma da njegova primjena počne tek početkom 2023.
To su “Vijestima” kazali iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, koja je sa Akcijom za ljudska prava (HRA), Institutom alternativa (IA), Centrom za monitoring i istraživanje (CEMI) i Centrom za građanske slobode (CEGAS) još 10. decembra 2020. dostavila Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija predloge za poboljšanje ovog zakona.
Vlada je Predlog zakona usvojila više od godinu kasnije - 30. decembra 2021, a ministraka Tamara Srzentić tada je kazala da će Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa Akcionim planom “omogućiti efikasnije ostvarivanje prava građana na pristup informacijama u posjedu organa vlasti i transparentniji rad, podsticanje djelotvornosti, odgovornosti i afirmacije integriteta i legitimnosti organa vlasti”.
Značajna novina Zakona o SPI, kako je istakla, omogućiće javnosti da uvijek zna kojom imovinom raspoložu javni funkcioneri, i oni koji su to bili, kao i sva sa njima povezane osobe.
I u MANS-u kažu da je ovo rješenje veoma bitno.
”Jer se odnosi na pristup informacijama o imovini i prihodima javnih funkcionera, ali i sa njima povezanim osobama, iako ne žive u istom domaćinstvu. To značajno proširuje broj osoba za koja se mogu dobiti podaci o imovnom stanju i zvaničnim prihodima, što će olakšati otkrivanje slučajeva mogućeg nezakonitog bogaćenja”, kazali su “Vijestima” iz MANS-a.
Ističu i da je veoma važno i “sužavanje izuzetka koji se odnosi na poslovnu tajnu”.
”I propisuje da se organi vlasti mogu pozvati na tu odredbu, samo ukoliko je u pitanju poslovna tajna u vezi sa pravom intelektualne svojine. Dobro je i što su brisana neka apsolutna ograničenja iz člana 1 koja se odnose na podatke o radu obavještajnih službi, dok je drugi apsolutni izuzetak koji se tiče podataka drugih država sužen tako da se tiče samo odbrane i bezbjednosti. To predstavlja značajno unapređenje u odnosu na važeći zakon, iako mi smatramo da ne treba da postoje apsolutna ograničenja ustavnog prava, već da svaki tajni podatak bude izložen preispitivanju i ocjeni značaja javnog interesa da bude dostupan građanima”, navode iz MANS-a.
Sa druge strane, ističu iz te nevladine organizacije, proširen je spisak slučajeva u kojima postoji pretežni javni interes da podaci budu objavljeni, čak i kada su oni tajni, osim u slučaju apsolutnih ograničenja.
”Još jedan vrlo važan iskorak novog zakona se odnosi na mnogo veće obaveze organa vlasti da proaktivno objavljuju podatke, posebno o njihovim finansijama. Ukoliko to ne čine, dužni su da te informacije besplatno dostave na osnovu zahtjeva za informacijama. Tako će se stimulisati organi vlasti da digitalizuju mnogo veću količinu podataka i obezbijediće se mnogo veća transparennost u njihovom radu. Važne su i odredbe koje se odnose na izvršenje rješenja, jer je na taj način konačno začepljena pravna praznina zbog koje nikada nisu objavljeni važni podaci od javnog interesa”, naglašavaju iz MANS-a.
Poručuju da se “najveća zamjerka odnosi na predloženu normu da se zakon primjenjuje tek od početka sljedeće godine”.
”Iako razumijemo da nekim institucijama treba određeno vrijeme da izgrade kapacitete kako bi objavljivali informacije, bilo bi prihvatljivo odlaganje primjene tog člana, ali ne i kompletnih izmjena i dopuna zakona. Smatramo da ne postoji nijedan razlog da odmah po usvjanju i objavljivanju na snagu ne stupe norme kojima se konačno ukidaju ili suzavaju ograničenja koja je nametnuo prethodni režim, zahvaljujući kojima su skrivali podatke o korupciji i drugim nezakonitostima. Očekujemo da će u skupštinskoj proceduri poslanici tražiti da taj zakon odmah stupi na snagu i da na taj način i ova Vlada u praksi ostvari svoje obećanje da će biti transparentna”, zaključuju iz MANS-a.
Bonus video:
