u skupštini otvorena izložba slika nikole kovačevića

Bečić: Snažno dižem glas protiv svih rigidnih i nacionalističkih politika

U najvišem predstavničkom domu obilježen 27. januar – Međunarodni dan žrtava Holokausta

9326 pregleda 60 reakcija 7 komentar(a)
Foto: Boris Pejović
Foto: Boris Pejović

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić poručio je da snažno diže glas protiv svih rigidnih i nacionalističkih politika, koje su dovele do užasa 90-ih godina i uvijek i na svakom mjestu poziva na dijalog, poštovanje i razumijevanje.

On je danas u Skupštini sa predsjednicom Jevrejske zajednice Crne Gore Ninom Ofner Bokan otvorio izložbu slika akademskog slikara Nikole Kovačevića „Iz pepela bola i beznađa, vihor nade dade život sjemenu čovječanstva”, čime je zvanično u najvišem predstavničkom domu obilježen 27. januar – Međunarodni dan žrtava Holokausta.

„Kao predsjednik Skupštine Crne Gore, uvijek i na svakom mjestu, snažno dižem glas protiv svih rigidnih i nacionalističkih politika, koje su dovele do užasa 90-ih godina. Uvijek i na svakom mjestu pozivam na dijalog, poštovanje i razumijevanje, kao naše temeljne vrijednosti ali i najzdraviju osnovu na kojoj moramo da gradimo progresivno društvo okrenuto prosperitetu i budućnosti. Ove vrijednosti će u meni uvijek imati najsnažnijeg saveznika i nikada neće imati alternativu“, istakao je Bečić.

Ofner Bokan i Bečić
Ofner Bokan i Bečićfoto: Boris Pejović

Otvarajući izložbu, Bečić je u ime Skupštine Crne Gore i 81 poslanika, odao počast svim nevino stradalim žrtvama Holokausta, i kako je rekao, nakon punih 77 godina od oslobođenja Aušvica, koncentracionog logora smrti i ujedno jednog od najmonstruoznijih stratišta u istoriji, izrazio saosjećanje sa patnjama i bolom svih stradalnih naroda.

„Danas, kao i svih prethodnih godina i decenija, slobodarski narod Crne Gore dijeli tugu i bol sa svim žrtvama čija je nacionalna, vjerska ili etnička pripadnost, kao i želja za slobodom, nažalost odredila njihovu tragičnu sudbinu“, kazao je Bečić, saopšteno je iz Skupštine.

Uz svijest o tome da je istorija čovječanstva prepuna brojnih užasa i stradanja, u toj i takvoj istoriji, kako je dodao, posebno mjesto zauzima Holokaust, budući da je „jedino u slučaju nacizma i Holokausta unaprijed bio određen idejni koncept, a onda tokom Drugog svjetskog rata sprovedena politička odluka o istrebljenju cijelog jednog naroda“.

Kako je naveo, o razmjerama posrnuća i poraza čovječanstva najsnažnije svjedoči činjenica, da je tokom Drugog svjetskog rata trećina jevrejske populacije na najsvirepiji način mučena i ubijena, „čime je Holokaust postao surov civilizacijski amblem i trajna opomena“.

Bečić je ocijenio da se među okolnostima koje su vodile ovom stravičnom zločinu, izdvaja i jedna koja na najslikovitiji način ilustruje pogubnost nacističkog pokreta, a to je paljenje knjiga.

Slikar Nikola Kovačević
Slikar Nikola Kovačevićfoto: Boris Pejović

Tako je, kako je podsjetio Bečić, od maja do avgusta 1933. godine spaljeno najmanje 35.000 knjiga širom njemačkih gradova koje su označene kao dekadentne i nepoželjne, među kojima i djela Brehta, Frojda, Mana, Kafke, ali i mnogih drugih pisaca i naučnika, „kao i knjiga Hajnirha Hajnea u kojoj je pjesnik proročki zapisao da „tamo gdje spaljuju knjige, na kraju će spaljivati i ljude“.

„Sve nas ovo opominje da sloboda misli, poštovanje ljudskog dostojanstva, kao i različitosti koje samo možemo smatrati našim velikim bogatstvom, nikada ne smiju biti okovane teretom jednoumlja i isključivosti. Poštovanje univerzalnih ljudskih prava i vrijednosti, na kojima i počiva savremena Evropa, moraju biti prepreka svim retrogradnim i nacionalističkim idejama koje svoje plodno tle, gotovo uvijek, pronalaze u izazovnim i kriznim vremenima“, istakao je predsjednik Skupštine Crne Gore.

Bečić
Bečićfoto: Boris Pejović

Takve politike koje dovode do nasilja i razaranja, prema riječima Bečića, svoje mjesto isključivo moraju zadržati u zajedničkoj istoriji.

„Na nama, kao državnicima, je najveća odgovornost da više nikada ne dozvolimo da zli duh podjela ponovo prevagne i trajno zarobi našu budućnost“.

On je naglasio da je od izuzetne važnosti poštovati kulturu sjećanja i širiti svijest o događajima koji su na najdirektniji način ugrožavali mir, multietnički i multivjerski suživot i osnovna ljudska prava.

„Zahvaljujem se predstavnicima Jevrejske zajednice Crne Gore koji će u Skupštini Crne Gore i meni lično, uvijek imati iskrenog partnera u cilju njegovanja i očuvanja sjećanja na nevine žrtve Holokausta i stradanju jevrejskog naroda. Prilikom moje nedavne posjete Aušvicu u pamćenje su mi se urezale sledeće riječi 'Oni koji se ne sjećaju prošlosti osuđeni su da je ponavljaju'. Prošlosti se sjećamo. Ona se ne zaboravlja. Ponoviti se neće“, zaključio je Bečić.

Uz podsjećanje da se 27. januar, Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, obilježava kao spomen na dan kada je krajem Drugog svjetskog rata 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila Aušvic-Birkenau, najveći logor smrti u porobljenoj Evropi, predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, Nina Ofner Bokan je istakla da danas pale šest svijeća u znak sjećanja na šest miliona stradalih Jevreja, od čega, milion i po djece.

Ofner Bokan
Ofner Bokanfoto: Boris Pejović

„I 77 godina nakon oslobođenja logora Aušvic, teško je govoriti o strahotama Holokausta, Ipak, moramo se prisjetiti da Holokaust nije nešto što se desilo samo Jevrejima u srednjoj i istočnoj Evropi. Užasi Holokausta su se desili i u bivšoj Jugoslaviji u Jasenovcu za koji kažemo da je naš balkanski Aušvic, u kome su ustaški zločinci prevazišli svoj njemački uzor, ne smijemo zaboraviti ni logor Stara Gradiška, Đakovo, i druge u Nezavisnoj državi Hrvatskoj; Sajmište i Topovske šupe, u okupiranoj Srbiji, na kojima su Jevreji pobijeni od strane Vermahta, još prije odluke o 'konačnom rješenju', ne smijemo zaboraviti kej u Novom Sadu, gdje su mađarski okupatori bacali muškarce, žene i djecu u zaleđeni Dunav itd...“, kazala je Ofner Bokan.

Navodeći da italijanski okupator u Crnoj Gori nije progonio Jevreje kao njemački, bugarski ili mađarski, „ali i zbog čovječnosti koja je oduvijek postojala u Crnoj Gori, u kojoj su nezavisno od vjerske pripadnosti pravednici pomagali, onoliko koliko su bili u mogućnosti da nas sačuvaju, zahvaljujući tome, može se reći da je Crna Gora jedna od rijetkih evropskih država u kojoj je više Jevreja bilo posle, nego li na početku Drugog svjetskog rata“.

Ofner Bokan je ocijenila da predrasude i laži o superiornosti jedne rase i jednog naroda nad ostalim i danas predstavljaju prijetnju i u vodećim demokratijama.

„Zato iz dana u dan moramo jačati društva koja će se snažno suprotstavljati svakom obliku diskriminacije, isključivosti i netolerancije. Ključnu ulogu u tome mora imati obrazovanje naših mladih, jer samo znanje i svijest o istorijskim strahotama, posebno o Holokaustu, uči buduće generacije međusobnom razumijevanju i poštovanju različitosti, drugoga i drugačijeg“, poručila je predsjednica Jevrejske zajednice, ukazujući na obavezu „da nacističke zločine ne možemo prepustiti zaboravu, da o tome moramo neprestano govoriti kako se nikada ne bi ponovili“.

Ofner Bokan je izrazila poštovanje i zahvalnost predsjedniku Bečiću i Skupštini Crne Gore koja tradicionalno obilježava ovaj datum.

Predsjednica Jevrejske zajednice i predsjednik crnogorskog Parlamenta su u glavnom skupštinskom holu simbolično zapalili šest svijeća, u znak sjećanja na šest miliona stradalih, nakon čega je uslijedio minut ćutanja za sve žrtve Holokausta.

Ofner Bokan i Bečić
Ofner Bokan i Bečićfoto: Boris Pejović

Povodom obilježavanja dana sjećanja na žrtve Holokausta, otvaranju izložbe prethodio je i sastanak Bečića sa predsjednicom Ofner Bokan i vrhovnim rabinom Crne Gore Lucianom Moše Prelevićem.

„Tokom sastanka je ocijenjeno da se u savremenom svijetu, antisemitizam ne može i ne smije tolerisati, te zaključeno da je u Crnoj Gori stran svaki njegov oblik. Kako je poručeno, rad i djelovanje jevrejske zajednice u Crnoj Gori predstavlja potvrdu multivjerskog i multietničkog sklada koji baštini naša država, i na čijim temeljima će nastaviti svoju dalju izgradnju i razvoj, kao članica NATO saveza i u bliskoj budućnosti članica Evropske unije. Iz najvišeg predstavničkog i zakonodavnog doma poslata je nedvosmislena i jasna poruka – javnost mora imati nultu toleranciju na pojavu antisemitizama“, saopšteno je iz Skupštine.