Mladi u Crnoj Gori imaju izraženu svijest o značaju klimatskih promjena, ali nemaju dovoljno mogućnosti i prilika da se direktno uključe u diskurs o njima i doprinesu potencijalnim rješenjima, saopšteno je iz UNDP-a.
Iz te agencije Ujedinjenih nacija (UN) kazali su da mladi u Crnoj Gori žele da preduzmu neophodne klimatske akcije i da sebe vide kao dio rješenja klimatske krize.
Prema istraživanju UNDP-a, koje je predstavljeno na konferenciji Green Days 2022 – Mladi i klimatske promjene: trka u kojoj još uvijek možemo da pobijedimo, 74 odsto mladih smatra da su klimatske promjene ogroman problem na globalnom nivou, dok 57 odsto misli da su veliki problem i na državnom nivou.
Istraživanje, sprovedeno za vrijeme pandemije, pokazuje da su mladi svjesni ozbiljnosti klimatske krize sa kojom se svijet suočava – 60 odsto.
Kako je saopšteno, trećina mladih, koji su bili obuhvaćeni istraživanjem, osjeća bol i stid jer se smatraju lično odgovornim, i stoga navode da poštuju i štite životnu sredinu.
Istraživanje je pokazalo da je troje od četvoro ispitanika spremno da promijeni životne navike i smanji uticaj na klimatske promjene.
Prema istraživanju, preko 50 odsto mladih u Crnoj Gori svakodnevno pješači, nastoji da smanji količinu otpada i racionalno koristi struju i vodu, dok svaki drugi ispitanik ističe da, kad god je to moguće, kupuje ekološki prihvatljive proizvode.
Iz UNDP-a su kazali da je to veliki potencijal za Crnu Goru i prednost koju donosioci odluka moraju uzeti u obzir prilikom planiranja daljeg razvoja zemlje, posebno imajući u vidu da u crnogorskim školama ne postoji organizovana edukacija o klimatskim promjenama i da učenici znanje o tom problemu uglavnom stiču kroz uključivanje u periodične projekte i na internetu.
Zato je, kako su rekli, neophodno u školski kurikulum službeno i sistemski uvesti kontinuarnu i uzrastu adekvarnu edukaciju o klimatskim promjenama i održivom razvoju.
Kako je saopšteno, važnost obrazovanja u domenu klimatskih promjena utoliko je veća kada se ima u vidu da su Zeleni plan i borba protiv klimatske krize prioritetne politike Evropske unije (EU).
Navodi se da se očekuje da će prelazak na ekonomiju sa gotovo nultom stopom emisija otvoriti preko milion radnih mjesta do 2050. godine, što zahtijeva prekvalifikaciju više od 120 miliona Evropljana u narednih pet godina.
Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Milena Lipovina Božović, istakla je da je zelena ekonomija jedan od temelja nove paradigme ekonomskog razvoja Crne Gore, ali da se do sada nije mnogo toga uradilo na pospješivanju projekata koji u sebi imaju komponentu zelene ekonomije.
Ona je kazala da je u svakoj tranziciji najveći izazov učiniti da ona bude pravična i da se ne odrazi naročito negativno po one najugroženije slojeve stanovništva, počevši od digitalnog i tehnološkog jaza i informacionog, odnosno obrazovnog jaza.
Lipovina Božović je rekla da je, kada su u pitanju podsticajne politike, prostor za unapređenje i njihovo uvođenje zaista veliki i da javna uprava mora da uči, isprobava novine i da se mijenja.
“Ove godine imamo u planu izradu strategije za cirkularnu ekonomiju, koja će sigurno donijeti značajne novine na tom polju”, kazala je Lipovina Božović.
Ona je naglasila da je rast životnog standarda preduslov na kojem Vlada ozbiljno radi, preduslov da se ljudi okrenu više tim temama.
“Ako ljudi razmišljaju kako da obezbijede egzistencijalni minimum, teško da nam one mogu biti na listi prioriteta”, dodala je Lipovina Božović.
Ona je pozvala sve da budu konstruktivni partneri i da znanjem i umijećem pomognu da Crna Gora zaista bude ekološka država u pravom smislu te riječi.
Rukovoditeljka Direkcije za klimatske promjene, Danijela Čabarkapa, predstavila je zaključke sa 26. konferencije Okvirne konvencije UN-COP26, samita koji je održan u novembru prošle godine u Galzgovu, koji je protekao u znaku intenzivnih pregovora u cilju operacionalizacije pojedinih članova Pariskog sporazuma i stvaranja uslova za njegovu punu primjenu.
Ona je kazala da je napredak u pregovorima ocijenjen kao pozitivan.
Međutim, kako je navela Čabarkapa, značajan broj tema proslijeđen je za razmatranje na budućim zasijedanjima.
Ona je dodala da to svakako govori u prilog tezi da je vrlo teško očuvati duh kompromisa između razvijenih i zemalja u razvoju po mnogim pitanjima.
Rukovoditeljka Odjeljenja za održivi razvoj, Aneta Kankaraš, kazala je da mladi treba da budu uključeni u donošenje odluka u okviru razvojnih politika na svim nivoima.
Prema njenim riječima, učešće mladih potrebno je organizovati na način koji je blizak mladima, od načina informisanja za učešće u donošenju odluka, do učešća u stručnim radnim tijelima.
“U tom kontekstu, reformom Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, kao savjetodavnog tijela Vlade za politiku održivog razvoja, da u svoj rad uključi predstavnike mladih je odličan prvi korak”, rekla je Kankaraš.
Ona je navela da će se na taj način obezbijediti da se čuje glas i mišljenje mladih i da to bude artikulusano ka donosiocima odluka.
Predsjednica Privredne komore Nina Drakić istakla je da je neophodno unapređivati znanje o značenju pojmova vezanih za klimatske promjene i ulagati u kadar u kompanijama koji može odgovoriti tim zadacima, u smislu pružanja stručne i tehničke pomoći u transformaciji njihovog poslovanja, i prilagođavanja poslovnih modela zahtjevima koje nameće zaštita životne sredine.
Ona je kazala da je za uspješnju transformaciju ka zelenim poslovnim rješenjima potrebno više edukacije, ulaganja, olakšica i povoljni regulatorni okvira koji omogućava i podstiče da kompanije razmišljaju u tom pravcu.
Kako je navela Drakić, kada su u pitanju klimatske promjene, ključna je i uloga mladih, naročito onih koji razmišljaju da se otisnu u preduzetničke vode.
„Veoma je važno da od svojih prvih koraka u tom smjeru razmišljaju kako će njihovo djelovanje i poslovanje uticati na okruženje, i šta je to što oni mogu da urade da bi stvari bile drugačije, te tome prilagode i svoje djelovanje i rad“, kazala je Drakić.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova, poručila je da ta agencija UN-a podržava Crnu Goru u izgradnji zelenog i održivog razvoja i snažnog ekonomskog oporavka.
Prema njenim riječima, prioritet su čista energija, održiva rješenja u oblasti mobilnosti i projekti inovacija - što je ključno za sve zemlje kako bi se globalni porast temperature ograničio na 1,5 °C ili manje.
Gašparikova je podsjetila da će UNDP nastaviti da podržava Crnu Goru na planu revizije njenih nacionalno utvrđenih ciljeva (NDC).
Ona je naglasila da nastojanje Crne Gore da smanji zavisnost od fosilnih goriva predstavlja odlučan korak u borbi protiv klimatskih promjena.
“Mladi imaju ključnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti i zato je od ključnog značaja osnažiti njihov glas i uključiti ih u rješavanje problema klimatske krize’’, rekla je Gašparikova.
Mlada aktivistkinja Diandra Kočan poručila je da svi imaju pravo na zdravu životnu sredinu.
“Mladi su najmanje odgovorni za klimatske promjene, ali ćemo upravo mi živjeti sa dugoročnim uticajima i posledicama, i stoga imamo i pravo i obavezu da učestvujemo u procesima donošenja odluka koje se tiču naše budućnosti”, istakla je Kočan.
Ekonomista Filip Bulatović smatra da mlade generacije imaju snažnu svijest o toj temi.
Kako je naveo, više je nego očigledno da su mlade generacije daleko svjesnije te teme, i to je za njih životna tema broj jedan, osobito u zapadnim zemljama.
“Klimatske promjene utiču na sve segmente naših života, na ekonomiju, naše poslove, poljoprivredu, dok vremenske neprilike i ekstremni vremenski uslovi, suše, poplave, požari - uzrokuju destabilizaciju u čitavom svijetu’’, rekao je Bulatović.
Konferencija je održana kroz seriju virtuelnih razgovora.
Bonus video:
