Centar za preduzetništvo i Romi sa sjevera organizovali su panel diskupsiju pod nazivom “Vidljivost plastičnih kesa i drugih plastičnih materijala”, koji je kroz projekat "AREA- apciklaža, reciklaža, ekonomska apanaža" podržalo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Kako je kazao koordinator projekta Rafet Mulić ovim projektom žele da ukažu na negativne posljedice upotrebe plastičnih kesa i drugih predmeta od plastike, ali i na to kako oni mogu poslužiti kao sirovina za izradu korisnih predmeta.
“Projekat smo nazvali AREA što je skraćenica od apciklaža, reciklaža, ekonomska apanaža, što znači da neke proizvode možemo reciklirati i od njih napraviti upotrebne predmete, koji će imati ekonomsku vrijednost, kazao je Mućić.
Kroz projekat će biti organizovana obuka za šest žena iz romske i većinske zajednice.
“Edukacija je usmjerena na načine korišćena kesa za izradu određenih upotrebnih materijala, tehnikom pletenja i heklanja, kao što su torbe, kape, rukavice, podmetači i slično”, kazao je Mulić, dodajući da je na kraju edukacije biti organizovana izložba kako bi javnost bila upoznata sa postupkom apciklaže.
Sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović je kazao da kroz podsticajne mjere i saradnju sa NVO sektorom, takođe rade na upoznavanju i podizanju svijesti o značaju upravljanja otpadom. Istakao je da u Crnoj Gori postoji dobar zakonski okvir koji reguliše otpad, ali da se on, na žalost, ne primjenjuje u dovoljnoj mjeri.
“Kroz podsticajne mjere i saradnju sa NVO sektorom radimo na podizanju svijesti o značaju upravljanja otpadom, a sve u cilju održivog razvoja. Ovaj projekat je usklađen sa prioritetnim oblastima upravljanja otpadom, što je definisano i Nacionalnom strategijom za upravljanje otpadom, kao i našim Lokalnim akcionim planom za upravljanje komunalnim otpadom”, kazao je Ćorović.
Naglasio je da upotreba plastičnih kesa i njihovo neadekvatno odlaganje utiču na zagađenje okoline.
“Zato ćemo ovim projektom pokazati kako te iste plastične kese možemo iskoristiti za neke proizvode koji imaju novu vrijednost, novu upotrebu i namjenu, doprinoseći istrovremeno, održivom razvoju zajednice”, zaključio je Ćorović.
Govoreći o hemijskom sastavu plastike profesor hemije Nikola Simović objasnio je da se pod plastikom podrazumijeva spektar sintetičkih i polisintetičkih materijala, koji koriste polimere kao glavni sastojak.
“Većina plastike potiče od hemikalija koje su na bazi fosilnih goriva, kao prirodni gas ili nafta. Međutim, zahvaljujući novim industrijskim metodama plastika se pravi od obnovljivih materijala”, naveo je, između ostalog, profesor Simović.
Prisutne na panel diskusiji je zanimalo da li je prihvatljivije paliti plastiku ili je odlagati u prirodu, zašto u Crnoj Gori, kao u Srbiji ne postoji organizovana prodaja plastike, papira, zbog čega ne postoje posude za selektovanje otpada.
Koordinator projekta Mulić je kazao da će kroz drugi projekat nekom od zainteresovanih biti poklonjena presa za plastiku.
Bonus video:
