Prije nekoliko dana na zvaničnoj Fejsbuk stranici Ski-centra Turjak u Rožajama, objavljen je video u kojem doktor Edvin Hodžić, zaposlen u Kliničkom centru Crne Gore, objašnjava benefite skijanja za zdravlje.
Hodžić, koji je javnosti poznat i kao aktivista (2020. godine donirao je 40 odsto svoje martovske zarade u humanitarne svrhe), ali i kao doktor koji je kolegama prije dvije godine tokom božićnih dana ponudio dežurstva bez povrata smjene i naknade, u razgovoru za Magazin opširnije je pojasnio zašto skijanje poboljšava zdravlje, a otkrio je i koliko je sam vješt na skijama, te gdje najradije izlazi na snijeg.
”Zdravstvene koristi skijanja toliko su brojne da bi trebala jedna cijela knjiga da bi se sve pobrojale. Prema WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) zdravlje predstavlja fizicko, psihičko (mentalno), duhovno, socijalno (društveno) blagostanje pojedinca. Uz koristi za kardiovaskularni sistem (srce, krvni sudovi), respiratorni (pluća, bronhije, bronhiole), lokomotorni (misići, kosti, zglobovi), skijanje obuhvata sve tri nabrojne dimenzije zdravlja prema definiciji WHO”, pojašnjava on na početku razgovora.
”Važno je naglasiti da se zdravstvene koristi ogledaju u jednom sinergističkom djelovanju svih nabrojanih organskih sistema na opšte dobro cijelog organizma. Skijanjem na brdskim i planinskim terenima, na nižim temperaturama, pospješujemo održavanje normalne tjelesne težine i sprečavamo gojaznost, jer se ubrzava srčana frekvenca onoliko koliko je potrebno za brzu cirkulaciju i transport hranljivih materija i kiseonika u sve ćelije, a samim tim i brže otklanjanje štetnih produkta koji se eliminišu iz organizma”, dodaje on.
”To brže iskorištavanje hranljivih materija i njihovo ciljano raspoređivanje u naš organizam, sprečava gokaznost koja je riziko faktor za pojavu brojnih oboljenja srca i krvnih sudova. Analogija trošenja baterija telefona na nižim temperaturama sa trošenjem kalorija na nižim temperaturama u našem organizmu”, nastavlja sagovornik Magazina.
”Sinergija koristi za lokomotorni i respiratorni sistem u jačanju mišića prednjeg trbušnog zida i bočnih strana dovodi do efektivnijeg procesa disanja, jer ovi mišići imaju aktivnu ili pasivnu ulogu u procesu izdisaja i udisaja, i tako doprinose harmoniji procesa disanja i efektivnom radu pluća kao jednog od vitalnih organa čime se sprečava nastanak brojnih oboljenja vezanih za organe respiratornig sistema”, pojašnjava doktor Hodžić.
”Održavanje sposobnosti svjesnog ili nesvjesnog prepoznavanja položaja djelova tijela (stručan naziv propriocepcijacija), što doprinosi normalnom odrzavanju i radu lokomotorne cjeline organizma kostiju, mišića i zglobova i posljedično jača taj sistem za prevenciju povreda - sprečava i doprinosi ispravljanju tzv. poremećaja ‘X’ nogu zbog karakteristicnog položaja čučnja tokom skijanja, u kojem se jačaju mišići natkoljenice, zadnje lože i glutealne regije”, ističe on.
”Skijanje kao fizička aktivnost doprinosi da optimalnom lučenju tzv. hormona sreće: endorfina, serotonina, dopamina i sprečava pojavu depresije, što je pokazalo istraživanje iz Seula u Južnoj Koreji sa Yonsei Univerziteta. Takođe, istraživanje iz Švedske koje je trajalo dvije decenije pratilo je pojavu demencije u poznom dobu kod ljudi koji su skijali u mladosti, pojava demencije je manja za 50 odsto”, nabraja dr Hodžić.
”Izdašna fizička aktivnost kroz skijanje u planinskom ambijentu time pospješuje naše mentalno zdravlje i sprečava pojavu duševnih bolesti - društveni aspekt - u ski centrima se ljudi sa raznih meridijana međusobno upoznaju, razmjenjuju iskustva i družeći se kroz sport pospješuju društvenu dimenziju zdravlja, jer je čovjek primarno društveno biće”, zaključuje on.
Prema njegovim riječima, boravak i skijanje “na zimskom suncu značajan je zbog apsorpcije novih količina vitamina D koji igra važnu ulogu u imunitetu i u nizu metaboličkih procesa koji se odigravaju u našem organizmu”.
Na pitanje koliko često treba ići na skijanje kako bi se ti benefiti za zdravlje osjetili, kaže:
”Za ostvarenje ovih zdravstvenih koristi i postizanje rezultata zavisi od toga da li ste početnik, rekretivac ili profesionalac. Kod početnika je potrebno dvije nedjelje godišnje, ali ponavljano u znatno dužem periodu, kod rekreativaca jedan mjesec manji period, a kod profesionalaca su ovi efekti vidljivi u prvom planu jer se oni bave skijanjem na duže staze nekoliko mjeseci godišnje”, smatra doktor Hodžić, koji i sam dosta vremena provodi na skijama.
”Najčešće tokom vikenda, za vrijeme godišnjih odmora i kad poslovne obaveze to dozvoljavaju. Može se reći da sam solidan skijaš na nivou rekreativca, nešto između početnika i profesionalca - zlatna sredina”, priznaje on, a zatim otkriva da najčešće posjećuje ski-centre u Crnoj Gori, među kojima je i Ski centar Turjak u Rožajama.
Upravo tu je, kako kaže, prvi put i stao na skije.
”Prvo stajanje na skije i prvi koraci su bili sa pet-šest godina, upravo na Turjaku kad me je skijanju podučavao daidža Hilmo Tahirović koji je kao tinejdžer bio višestruki šampion Crne Gore u više skijaških disciplina. Tako da je ljubav prema skijanju donekle urezana u genima”, kaže doktor Hodžić, koji je poput djece iz sjevernih krajeva bio u prednosti u odnosu na one iz južnih i centralnih djelova, jer je od djetinjstva imao priliku da uči skijanje.
”Skijanje je značajno za djecu primarno zbog razmišljanja i djelovanja u pravcu vrednovanja zdravog stila života. Vrlo je bitno za djecu da već od ranih dana baštine sport kao nezaobilazan dio svojih života i vrlo je bitno da šira društvena zajednica motiviše djecu da žive po tim modelima. Skijanje od ranih dana poboljšava senzorne i motoričke aktivnosti kod djece, preventira razne razvojne fizičke poremećaje u dječjem uzrastu i kroz razne škole skijanja socijalizuje djecu na najbolji mogući način”, njegovo je mišljenje.
Hodžić kao skijaš objašnjava i da pozne godine nisu prepreka za savladavanje vještine skijanja, iako je tada kasno za profesionalno skijanje.
”Da bi postali virtuoz profesionalac u skijanju potrebne su godine rada od malih nogu tako da, što se tiče poznijih godina možete postati skijaš rekreativac, jer za razliku od profesionalca kod rekreativnog skijanja važi ohrabrujeće geslo - Nikada nije kasno”, poručuje sagovornik Magazina.
Kada su u pitanju preporuke, on izdvaja ski-centar Turjak, gdje i najčešće skija.
”Preporučujem ga iz više razloga, prvo jer je po svojoj konfiguraciji terena prilagođen za sve skijaše bez obzira na uzrast i na nivo skijaškog znanja, dalje zbog brojnih škola skijanja u kojima dobijate znanje od iskusnih skijaških veterana koji godinama podučavaju generacije umijeću skijanja. Tu je i ljubazno osoblje koje uz minimalnu podršku društvene zajednica sa velikim entuzijazmom održava ovaj ski-centar, dobar geografski položaj jer je vrlo blizu susjednim državama što pospješuje komunikacije među ljudima u sportskom, turističkom i međukulturalnom pogledu, vrlo povoljne cijene pristupačne za svačiji džep i divan planinski ambijent ovog dijela Crne Gore i rožajskog krajolika koji ostavlja bez daha”, nabrojao je on.
Ski-centar Turjak, koji je prvobitno počeo sa radom krajem ‘70-ih i početkom ‘80-ih godina prošlog vijeka, 13 godina bio je zapušten, da bi se ponovo otvorio 2017. godine, a upravo zbog toga što još nije dovoljno poznat ljubiteljima zimskih aktivnosti i sportova, razlog je više za preporuku.
”Posjeta Ski-centru Turjak dobra je uvertira za promociju i ubrzanu izgradnju novog puno većeg ski-centra na Štedimu u blizini Rožaja koji će predstavljati regionalni centar za ski sportove i koji će obagatit turističku ponudu Rožaja, a samim tim ojačat cjelokupnu privredu države Crne Gore”, istakao je doktor Hodžić.
Pravilne pripreme umanjuju šanse za povrede
Iako su koristi od skijanja velike, povrede prilikom ove fizičke aktivnosti nisu rijetkost, a dr Hodžić podijelio je kao ljekar, ali i skijaš, nekoliko savjeta koje umanjuju šanse za povrede.
”Kod sprečavanja povreda koje se mogu desiti u toku skijanja važno je zadovoljiti nekoliko važnih kriterijuma; pravilan odmor i pravilna i uravnotežena ishrana, lični trening nekoliko dana ili nekoliko mjeseci prije skijanja u smislu hodanja, trčanja, vožnje bicikla, tzv. kućnih vježbi snage; postepeno istezanje i zagrijavanje tijela neposredno prije skijanja; slušanje i primjena savjeta instruktora ili osoba koje su vještije u skijanju; skijanje na onim stazama koje su prilagođenije stepenu vašeg individualnog skijaškog umijeća; obavezno prisustvo zdravstvenih službi ili gorskih službi spasa na ski centrima i slušanje njihovih uputa ponašanja na skijalistima”, nabrojao je on.
Bonus video:
