objasnili i relevantan pravni režim

HRA: Ukloniti preostale grafite sa govorom mržnje u Pljevljima, autore pronaći i kazniti

"Apelujemo na sve građane da govor mržnje koji uoče u svakom javnom prostoru prijave Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu, odnosno Komunalnoj inspekciji. Prijava može biti i anonimna"

5232 pregleda 59 reakcija 6 komentar(a)
Grafiti u Pljevljima, Foto: Goran Malidžan/HRA
Grafiti u Pljevljima, Foto: Goran Malidžan/HRA

Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je danas apel za uklanjanje preostalih grafita sa govorom mržnje u Pljevljima.

"U Pljevljima su proteklih mjeseci na tri mjesta ispisani grafiti s natpisom "Ratko Mladić", koji podstiču mržnju protiv bošnjačkog naroda, jer se njima slavi čovjek osuđen za genocid, tj. namjerna masovna ubistva više hiljada nenaoružanih ljudi i djece bošnjačke nacionalnosti za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Jedan natpis sa zgrade javnog parking servisa je uklonjen, ali druga dva nijesu, jedan na stambenoj zgradi GM4 u Moćevcu i drugi na nekadašnjem vojnom objektu, koji je sad COVID ambulanta. Akcija za ljudska prava apeluje da se preostali grafiti hitno uklone, i da se pronađu i kazne autori grafita u skladu s pravnim poretkom Crne Gore", ističe se u saopštenju HRA.

Iz te nevladine organizacije su objasnili relevantan pravni režim.

"Pisanje bilo kakvih grafita na fasadama zgrada, javnim površinama i komunalnim objektima po pravilu je zabranjeno i kažnjivo bez obzira na njihovu sadržinu, jer se time narušava izgled objekata. Izuzetak su murali, za koje je potrebna dozvola.

Ako grafiti sadrže poruke mržnje, vrijeđaju druge po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, pola, seksualne orijentacije ili drugog ličnog svojstva, odnosno zastupaju fašističke, šovinističke, nacističke i homofobne ideje to je onda i dodatno zabranjeno i teže kažnjivo, jer se time ostvaruju elementi prekršaja iz čl. 9a Zakona o zabrani diskriminacije, čl. 18, 19 i 19a Zakona o javnom redu i miru ili krivičnih djela Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz čl. 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, Rasna i druga diskriminacija iz čl. 443 KZCG ili Povreda ravnopravnosti iz čl. 159 KZCG.

Vlasnici privatnih kuća, stanova i poslovnih prostora u zgradama imaju obavezu održavanja izgleda fasade, i obavezu da uklone grafit o svom trošku. Sredstva za to bi trebalo da postoje u fondu za održavanje zgrade, koji su etažni vlasnici dužni da redovno obnavljaju prema Zakonu o održavanju stambenih zgrada. Ako vlasnici ne uklone grafit u roku od 24-48 časova, oni mogu biti i novčano kažnjeni u iznosu od 500 do 10.000 eura na osnovu pomenutog zakona. S druge strane, počinilac može biti novčano kažnjen u iznosu od 30 do 2.000 eura i dužan je da nadoknadi štetu vlasnicima koju su snosili prilikom uklanjanja grafita.

Ako se grafiti pojave na zgradama koje se nalaze u državnoj svojini, tada je obaveza njihovog uklanjanja na državnim institucijama kojima su te zgrade povjerene na korišćenje, u skladu sa Zakonom o državnoj svojini.

Grafite je zabranjeno pisati i na komunalnim objektima i javnim površinama, kao što su javna parkirališta, groblja, pijace, trgovi, mostovi, kolovoz, garaže, trotoari i sl. (čl. 17 Zakona o komunalnim djelatnostima). Ako privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica kojima je obaveza da održavaju ove objekte u urednom i estetski ispravnom stanju ne uklone grafit s elementima govora mržnje koji je na njima ispisan, prekršajno su odgovorni u istom rasponu novčane kazne kao i vlasnici stanova.

Apelujemo na sve nadležne da promptno reaguju na ovakve i slične pojave i pridržavaju se zakonom predviđenih obaveza da bi se javni prostor oslobodio zagađenja mržnjom.

Apelujemo na sve građane da govor mržnje koji uoče u svakom javnom prostoru prijave Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu, odnosno Komunalnoj inspekciji. Prijava može biti i anonimna", poručili su iz HRA.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da je detaljnije obrazloženje pravnih savjeta iznijetih u ovom saopštenju dostupno OVDJE.

"Pravno mišljenje je obezbijedila Akcija za ljudska prava u okviru projekta "Zaštita građanskog prostora - Regionalni centar za razvoj civilnog društva", koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), a realizuje Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN)", zaključuje se u saopštenju.