Sjedište Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva, Foto: Boris Pejović

CIN-CG: PRAVOSUDNA INSPEKCIJA U POSLJEDNJE ČETIRI GODINE NIJE UTVRDILA NIJEDNU NEPRAVILNOST U CRNOGORSKIM TUŽILAŠTVIMA

Rade dobro, samo pravde nema

U istom danu isti inspektor vršio nadzor i u VDT-u i u SDT-u

33429 pregleda 24 reakcija 7 komentar(a)
Sjedište Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva, Foto: Boris Pejović
Sjedište Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva, Foto: Boris Pejović

Od 75 izvršenih nadzora u svim crnogorskim tužilaštvima, u posljednjih šest godina, samo su u tri slučaja utvrđene nepravilnosti od strane pravosudnih inspektora Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava (MPLJMP). U posljednje četiri godine, u 49 nadzora, inspektori nijesu notirali nijednu grešku.

To se vidi iz zapisnika o izvršenom redovnom nadzoru koje su Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centar za građanske slobode (CEGAS) dobili slobodnim pristupom informacijama. Dostavljeni su nam svi zapisnici od 2016. do 2021. godine.

Greške koje su pronađene - minorne su. Prilikom kontrole osnovnih tužilaštava u Pljevljima i Ulcinju 2016. je utvrđeno da u tim tužilaštvima nijesu pravilno vodili upisnike za nepoznate učionioce krivičnih djela za prethodnu godinu. I u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru je, nadzorom Ministarstva pravde iz 2017, utvrđeno da nije pravilno vođen upisnik za poznate punoljetne učinioce krivičnih djela u 2016. godini.

Pored toga, isti pravosudni inspektor Ministarstva pravde u istom je danu 2020. godine vršio nadzor nad dva najvažnija crnogorska tužilačka organa - Vrhovnim državnim tužilaštvom (VDT) i Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT). Naredne, 2021. godine, opet je jedna osoba ispred Ministarstva pravde u jednom danu izvršila kontrolu oba ova tužilaštva. Nadzor je u 2020. godini urađen 26. maja, a prošle godine nadzor nad SDT-om i VDT-om obavljen je 28. aprila.

Iz ovih nadzora proizilazi da su tužilaštva radila besprekorno, te da je jedini posao pravosudne inspekcije kontrola rada pisarnice i arhive.

foto: CEGAS/CIN-CG

Prema Zakonu o državnom tužilaštvu, inspekcijski nadzor Ministarstva pravde predviđa nadzor nad: radom pisarnice i arhive, vođenje propisanih službenih evidencija i druge poslove vezane za pravilan rad i poslovanje tužilačke uprave.

Osim toga, Ministarstvo pravde bi trebalo da kontroliše i primjenu Pravilnika o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva.

Prema Zakonu o državnom tužilaštvu, Ministarstvo, prilikom vršenja nadzora, ne smije uticati na odlučivanje ili vođenje istrage u predmetima. Pored nadzora nad tužilaštvom, pravosudni inspektori su u obavezi da vrše nadzor nad radom sudova, izvršitelja i notara.

Više stručnjaka je za CIN-CG istaklo da sumnja da je pravosudna inspekcija do sada suštinski kontrolisala crnogorska tužilaštva. Izgleda da su se samo bavila zadovoljenjem forme.

”Pravosudna inspekcija Ministarstva pravde faktički ne vrši nadzor. To se uglavnom radilo tako što inspektor malo popriča sa nadležnima po tužilaštvima, pogleda papire i sve obavi u sat, dva vremena”, pojašnjava za CIN-CG izvor koji je ranije radio u Ministarstvu pravde i dobro je upoznat sa načinom funkcionisanja pravosudne inspekcije.

pravosuđe grafik
foto: CEGAS/CIN-CG

Nadzor koji nad tužilaštvom vrši inspekcija Ministarstva pravde, samo je jedan vid kontrole, koji bi trebalo da poboljša efikasnost sistema i utvrdi eventualne greške. Pored toga važnu funkciju trebalo bi da obavlja i interna kontrola unutar tužilaštva, koju vrše viša tužilaštva nad nižim. Međutim, kako je CIN-CG pisao nedavno, ni ta kontrola nije vršena dugih pet godina u većini tužilaštava.

U izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2021. godinu se ističe da nema napretka u oblasti pravosuđa, da implementacija ključnih reformi stagnira, te da je ograničen bilans ostvarenih rezultata, posebno kada je riječ o odgovornosti.

Reforma u ovoj oblasti, teško da je moguća bez ozbljnog nadzora – temeljne interne i eksterne kontrole, koja je očito izostala posljednjih godina.

Pravosudna inspekcija važan segment pristupanja EU

Iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori su za CIN-CG istakli da se pravosudne reforme nalaze u samom središtu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, te da EU pažljivo prati sva dešavanja u ovoj oblasti, kao i napredak koji se ostvaruje u okviru određenih privremenih mjerila u Poglavlju 23.

“Oblast pravosudne inspekcije predstavlja važan segment reformi u oblasti odgovornosti pravosudnog sistema. U najnovijem godišnjem izvještaju iz oktobra 2021. godine, naglašeno je da je potrebno dodatno ojačati kapacitet Ministarstva pravde za sprovođenje pravosudne inspekcije”, naglašavaju iz Delegacije.

Iz Ministarstva pravde za CIN-CG pojašnjavaju da su tokom 2020. i 2021. imali samo jednog pravosudnog inspektora koji je bio ovlašćen da vrši nadzor nad sudovima i tužilaštvima.

Poslove nadzora nad radom sudske i tužilačke uprave vršila su dva pravosudna inspektora do marta 2020. godine, kada je jedan inspektor prestao sa radom zbog odlaska u penziju, pojašnjavaju iz Ministarstva za CIN-CG.

Od tada do početka ove godine, samo je jedan inspektor Ministarstva kontrolisao crnogorski pravosudni sistem. “Od januara 2022. služba je kadrovski ojačana, jer su izabrana još dva inspektora”, ističu iz Ministarstva.

Kako pojašnjavaju, prema sistematizaciji trebalo bi da ih bude petoro.

Tvrde i da je vršenje nadzora tokom prethodne dvije godine bilo otežano zbog pandemije korona virusom i posebnog režima rada sudova i državnih tužilaštava tokom pandemije.

Naglašavaju i da je na kvalitet i kvantitet vršenja nadzora u značajnom mjeri uticalo to što osim kontrole tužilaštava i sudova, isti inspektori vrše i nadzor nad zakonitošću rada notara i javnih izvršitelja, a postupaju i po pritužbama i predstavkama građana.

”Iz navedenih razloga, a imajući u vidu ovlašćenja pravosudnih inspektora u dijelu nadzora nad radom sudske i tužilačke uprave, tokom 2021. i 2022. godine u cilju efikasnog vršenja nadzora nad što većim brojem subjekata nadzora, kao neophodna se ukazala potreba da se poslovi nadzora vrše i kod dva tužilačka subjekta u istom danu”, navode iz Ministarstva.

Odgovarajući na pitanje CIN-CG kako se nadzor može unaprijediti, iz Ministarstva odgovaraju da je jedan od osnovnih uslova jačanje kadrovskih kapaciteta Direkcije za nadzor, odnosno zapošljavanje većeg broja izvršilaca i kontinuirana obuka zaposlenih.

Pavličić: Moćno oružje u rukama uprave

Pravosudna inspekcija je moćno oružje u rukama uprave, ukoliko se primjenjuje na adekvatan način, a značajno može pomoći efikasnosti rada pravosudnih institucija, ali i prevenciji nezakonitosti.

To je za CIN-CG istakla zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić, dodajući da takvom vrstom nadzora može da se ispravi dosta administrativnih grešaka, ali i da se eventualno pokrenu disciplinski postupci, ukoliko se uoče neke nepravilnosti.

Pavličić
Pavličić foto: Boris Pejović

Ona naglašava da je i pred sudom u Strazburu bilo prigovora na rad ove inspekcije.

”Imali smo pritužbi od strane podnosilaca predstavki da se ne postupa po određenim krivičnim prijavama u razumnom roku, a tražene su i nadoknade zbog nemogućnosti pristupa pravosudnom sistemu”, navela je Pavličić.

Ona je kao ekspertkinja učestvovala i u Komisiji za izbor novih inspektora krajem prošle godine.

”Očekujem da će se izborom novog kadra sa radnim iskustvom u pravosuđu osnažiti sposobnost inspektora da na pravi način čitaju pravosudne knjige”, rekla je Pavličić, ističući da je veoma važno da inspektor prođe obuke koje su neophodne za primjenu propisa na praktičnom nivou.

Odgovarajući na pitanje CIN-CG-a koliko može biti kvalitetan nadzor, ukoliko ga vrši jedan inspektor istoga dana u najvažnijim tužilaštvima, Pavličić ističe da imajući u vidu upisnike i njihovu obimnost potrebno je određeno vrijeme za suštinsku kontrolu.

”To svakako ne bi trebalo da traje sat, dva, pogotovo ako se radi o redovnoj kontroli”, zaključila je zastupnica Crne Gore pred sudom u Strazburu.

Istog dana nadzor i nad Osnovnim i Višim tužilaštvom u Bijelom Polju

Tokom četiri godine nadzora od 2017. do 2020. godine, isti inspektori vršili su istog dana i kontrolu nad Osnovnim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju i Višim tužilaštvom u tom gradu.

Tokom 2016. godine, kako se vidi iz zapisnika, vršen je nadzor samo u osnovnim tužilaštvima. U 2017. izvršen je i nadzor nad SDT-om i višim tužilaštvima, a u 2018. godini je prvi put vršen nadzor i u VDT-u. I dok je svake godine makar formalno vršen nadzor u većini tužilaštava, prema dostavljenim zapisnicima iz 2021, izvršeno je samo sedam kontrola, od ukupno 17 tužilaštava u Crnoj Gori.

Direktorka CEGAS-a Marija Popović Kalezić ističe da se iz zapisnika o izvršenom nadzoru ne može zaključiti šta su zaista inspektori radili, dok su vršili kontrolu nad tužilaštvima.

”Svi zapisnici od 2016. do 2022. godine izgledaju isto, pa zbog toga i ne čudi da se u jednom danu izvrši nadzor nad većim brojem tužilaštava”, navodi direktorica CEGAS-a.

Popović Kalezić
Popović Kalezićfoto: Privatna arhiva

Podsjeća da Pravilnik, čije bi sprovođenje trebalo da kontroliše Ministarstvo, ima 160 članova, a da Tužilačku upravu, po Zakonu, čine: organizacija rada, rukovođenje, unutrašnje poslovanje, raspored poslova, dodjela predmeta, oduzimanje dodijeljenih predmeta, dežurstvo i pripravnost, sjednice državnog tužilaštva i izvještaji o radu.

Pravosudni inspektori trebalo bi da kontrolišu da li je ispravno vršeno rukovođenje i upravljanje u državnom tužilaštvu, da li u propisanom roku Vrhovno i viša tužilaštva vrše nadzor nad nižim tužilaštvima, kako su oformljena tužilačka odjeljenja, kako funkcioniše tužilačka pisarnica, kakvi su izvještaji o radu i statistika, javnost rada, tajnost podataka, zaštita podataka o ličnosti, način dodjeljivanja i oduzimanja predmeta, rad na pojedinim predmetima…

”Od svega toga pravosudni inspektori kontrolišu: natpise na vratima i posložene registratore sa rednim brojevima i krivične upisnike u kojima se negdje pominju lica, a negdje predmeti, pa su i kao tako popisani, prilično neuporedivi i neupotrebljivi”, zaključuje Popović Kalezić.

Vanrednog nadzora nema već šest godina

Iz dostavljenih podataka vidi se da nije izvršen nijedan vanredni inspekcijski nadzor nad tužilaštvima.

Nadzor je predviđen da može biti kako redovni tako i vanredni. Vanredni određuje ministar pravde rješenjem, na predlog vrhovnog državnog tužioca, rukovodioca višeg državnog tužilaštva ili predsjednika Tužilačkog savjeta.

Iz Ministarstva su za CIN-CG potvrdili da u posljednjih šest godina nije izvršen nijedan vanredni inspekcijski nadzor.

”S obzirom na to da od strane vrhovnog državnog tužioca, rukovodioca neposredno višeg državnog tužilaštva ili predsjednika Tužilačkog savjeta, u prethodnih šest godina nijesu upućivani predlozi za vršenje vanrednog inspekcijskog nadzora, Ministarstvo nije vršilo vanredne inspekcijske nadzore u državnim tužilaštvima”, rečeno je iz Ministarstva.

Sistemu, kako internog, tako i eksternog nadzora tužilaštava trebalo bi posvetiti mnogo više pažnje nego do sada, temeljna kontrola bi unaprijedila efikasnost crnogorskih tužilačkih organa i doprinijela očekivanoj reformi, bez koje nema napretka u pregovorima sa Briselom.

CIN-CG
foto: CIN-CG

CIN-CG