Procedure izbora direktora i odbora direktora zdravstvenih ustanova zbog svoje netransparentnosti mogu ozbiljno urušiti integritet u oblasti zdravstva, kao jednoj od oblasti od posebnog rizika od pojave korupcije. To se, između ostalog, navodi u mišljenju koje je Agencija za sprečavanje korupcije donijela na Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
”Prema postojećim zakonskim rješenjima, u kojima je primjetno odsustvo kriterijuma za izbor direktora zdravstvenih ustanova, ostavljen je potpuno otvoren prostor za razne vrste zloupotreba, te mogućnost ustanovama da ovo pitanje rješavaju na neujednačen način od ustanove do ustanove”, navodi se u mišljenju koje potpisuje direktorica Agencije Jelena Perović.
Oblast zdravstva u kontinuitetu je pod posebnom pažnjom Agencije, imajući u vidu da je u Operativnom dokumentu za sprečavanje korupcije, koji predstavlja aneks Akcionog plana za poglavlje 23, prepoznata kao jedna od oblasti od posebnog rizika.
”Vijesti” su u januaru objavile da je Ministarstvo zdravlja u prethodnih godinu za direktore 15 zdravstvenih ustanova imenovalo osobe koje su zvanično u vladajućim političkim partijama.
Iz Agencije smatraju da je Zakonom potrebno propisati jasne i mjerljive kriterijume za samo raspisivanje konkursa, kao i unaprijed poznate elemente po kojima se vrši rangiranje kandidata i njihovog podnesenog programa, koji bi pratio javni postupak formiranja rang liste kandidata sa najboljim rezultatom za izbor direktora zdravstvene ustanove. “...što bi obezbijedilo veću transparentnost ovog procesa, a samim tim smanjilo prostor za arbitrarno i proizvoljno odlučivanje, kao pogodno tle za razne vrste zloupotreba, te u krajnjem pojavu korupcije”, navodi se u mišljenju Perović.
U odnosu na nadležnosti koje su povjerene odboru direktora, neophodno je izbor njegovih članova vršiti na osnovu javnog konkursa i unaprijed zakonom utvrđenih objektivnih kriterijuma kao elemenata za ocjenjivanje kandidata. To bi, prema mišljenju Perović, obezbijedilo veću transparentnost procesa, a samim tim smanjilo prostor za arbitrarno odlučivanje. “... kao pogodno tle za razne vrste zloupotreba, koje uslovljava pojavu trgovine uticajem, te pojavu nepotizma, kronizma i političkog klijentelizma, što otežava sveukupni reformski proces i u krajnjem snažno utiče na svakodnevni život građana”, navodi se u dokumentu.
”Vijesti” su u januaru objavile da Vlada nije imenovala kandidate Zajednice opština za odbore direktora, među kojima su i Klinički centar i Institut za javno zdravlje.
Kad je u pitanju medicinski odbor i Centar za nauku zdravstvenih ustanova, neophodno je kriterijume za njihovo imenovanje i razrješenje regulisati zakonskom normom. U mišljenju se dodaje da je neophodno jasno predvidjeti kriterijume za imenovanje članova etičkog komiteta, ali i uslove za razrješenje, dužinu trajanja mandata, broj mandata...
Perović u mišljenju poručuje da je neophodno u Zakonu predvidjeti posebne zakonske odredbe koje se odnose na obavezu izbjegavanja sukoba interesa, obaveze prijavljivanja mogućeg sukoba interesa, zabranu primanja poklona, visinu prigodnih poklona... “Dodatno, a kad je u pitanju jedna od odredbi koja se odnosi na dopunski rad, a koja je važna sa apekta sukoba interesa, istu je potrebno dodatno razraditi u Zakonu na način da se predvidi lista nespojivih poslova, u cilju smanjenja prostora za diskreciono odlučivanje direktora zdravstvene ustanove”, poručuje se u mišljenju.
Kad je u pitanju eksterna provjera kvaliteta stručnog rada, a koju vrši komisija koju obrazuje Ministarstvo, u cilju predviđanja jasnih kriterijuma, prema mišljenju Agencije, neophodno je zakonom predvidjeti postupak izbora koji sprovodi ovaj resor u cilju obrazovanja ove komisije, uslove koje treba da zadovolje kandidati, broj članova komisije i strukturu odnosno udio koji u komisiji imaju istaknuti zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, predstavnici nadležne komore i fakulteta zdravstvenog usmjerenja kako bi svi elementi kriterijuma za ovako važno tijelo bili unaprijed poznati, te kako bi se kroz veću transparentnost ovog procesa trgovina uticajem smanjila na minimum, a samim tim smanjio prostor za arbitrarno odlučivanje, kao pogodno tle za razne vrste zloupotreba.
Dodatno, neophodno je predvidjeti da izvještaji eksterne provjere, bilo da su proizvod redovne ili vanredne kontrole, budu dostupni javnosti, odnosno objavljeni na sajtu Ministarstva.
Bonus video:
