Nasilje, loš socio-ekonomski položaj, neravnopravnost, mobing, samo su dio problema sa kojima se žene u Crnoj Gori suočavaju i u 2022. godini.
Sagovornici “Vijesti”, uoči Međunarodnog dana žena, ukazuju da je potrebno što više osnažiti žene, omogućiti da budu na mjestima odlučivanja u većem procentu, a iznad svega, zaštititi ih od fizičkog, psihičkog, ekonomskog i svih ostalih vidova nasilja.
Osmi mart se u svijetu zvanično obilježava od 1975. u znak sjećanja na žene, radnice u tekstilnoj industriji, koje su se 1857. pobunile u Njojorku, zahtijevajući bolje uslove rada. One su najprije bile zatvorene u fabrici, u kojoj je izbio požar, a poginulo je 129 žena.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak “Vijestima” je kazala da su žene danas izložene diskriminaciji, jer su za isti posao plaćene manje od muškaraca, prilikom zapošljavanja im se protivzakonito analizira privatni život i postavljaju pitanja da li planiraju da se ostvare kao majke, a nerijetko su izložene mobingu, seksualnom uznemiravanju...
”Kako se radi o teško dokazivim djelima, rijetke su žene koje se odvaže da pokrenu postupke jer bivaju stigmatizovane a nerijetko ostanu i bez posla. Zato je neophodno osnaživanje žena i veći stepen zaštite u ovakvim slučajevima. A za ove bitke nas mora biti mnogo više na mjestima odlučivanja”, poručila je ona.
Kazala je da će ženski klub činiti sve da se broj žena na mjestima odlučivanja poveća.
”Mora nas biti više u politici, ali učestali seksistički i mizogini napadi na žene u politici destimulišu one koje treba da zakorače na taj teren. Nije lako, jer su društvene mreže okrutne i onda razni ‘junaci’ skriveni iza lažnih profila omalovažavaju, blate i pokušaju diskreditovati svaki napor za ravnopravnije društvo, jer Crna Gora je još uvijek patrijarhalno i društvo puno predrasuda sa jasno podijeljenim ulogama. Ko god pokuša da to razbije, na meti je. Nažalost, i nekim javnim djelatnicima se nerijetko omakne neki seksistički ispad i najgore od svega je, što oni i ne osjećaju da je to uvreda”, rekla je potpredsjednica Skupštine.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, smatra da je ključni problem sa kojim se žene danas suočavaju nasilje u porodici, napominjući da je to problem i djece, jer se na njih uvijek reflektuje.
”Kada su u pitanju žene, odnosno njiihov socijalni i ekonomski položaj, podređene su u odnosu na muškarce. Skoro sve pritužbe koje smo dobili zbog nezaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme ili otkaza - podnosile su žene”, poručio je Bjeković.
On tvrdi da se od žene danas traži mnogo više, da je i ekonomski faktor, odnosno da radom van kuće doprinosi ekonomskom statusu porodice, kao i da aktivno učestvuje u mnogim procesima - odgaja djecu i stara se o njima. Bjeković navodi da kada se zatvori taj krug obaveza, on daleko prevazilazi tradicionalni koncept, iza kojeg se skrivaju oni koji žene stavljaju u manje povoljan položaj.
”Žena je olako shvaćena kao vulnerabilna grupa i laka meta kada to treba sprovesti u djelo. Ključna poruka treba da bude ta da se shvati položaj žene, ne samo unutar porodice, nego i na tržištu rada i svim drugim oblastima”, rekao je Bjeković i pojasnio da su unutar pozicije žena na tržištu rada najranjivije one koje su se ostvarile kao majke. Tako, tvrdi on, postoje primjeri gdje su žene pri samoj najavi da će koristiti porodiljsko odsustvo, bile eliminisane iz procesa rada.
”To je dokaz koliko smo licemjerni, jer u jednom trenutku zalažemo se za to da budemo humano i solidarno društvo, a onda kada treba to pokazati na djelu, eliminišemo žene sa tržišta i procesa rada”, zaključio je Bjeković.
Programska menadžerka UNDP Kaća Đuričković kazala je “Vijestima” da žene imaju deklarativnu podršku u Crnoj Gori, ali da je stvarnost drugačija.
”Naše društvo se i dalje suočava sa duboko ukorijenjenim patrijarhalnim stavovima, tradicionalnom podjelom na muške i ženske uloge i zanimanja, čemu doprinose i predrasude prisutne u porodici, široj zajednici i u obrazovnom sistemu.
Žene u Crnoj Gori su i dalje nedovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja, manje plaćene od muškaraca. Izložene su gotovo svakodnevnim napadima i govoru mržnje u javnom diskursu. Ako na sve to dodamo i podatak da je svaka treća žena u Crnoj Gori tokom svog života doživjela neki oblik nasilja, a da su tri žene prošle godine bile žrtve femicida, jasno je koliko smo zapravo odmakli u borbi za ženska prava.
Žene su na globalnom nivou, a samim tim i u Crnoj Gori, i dalje jedina diskriminisana većina”, poručila je Đuričkovićeva.
Ona je istakla da su žene obrazovaniji dio crnogorskog društva, ali da se to nažalost ne preslikava i na naše tržište rada.
”Ako ovo društvo zaista želi da pokrene dijalog o socioekonomskom oporavku zemlje, razvoju, klimatskim promjenama, demokratizaciji, otvorenim institucijama, digitalizaciji društva, preduzetništvu, miru i bezbjednosti – u taj proces moramo uključiti žene”.
Žene u Crnoj Gori su, naročito na društvenim mrežama, sve više izložene mizoginiji i seksizmu, ali i posebnoj vrsti orkestriranih kampanja blaćenja, ponižavanja i diskreditacije, upozorili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena.
Iz te nevladine organizacije su naveli da, umjesto prigodne čestitke za praznik, skreću pažnju na rastući problem nasilja nad ženama, naročito nad onima koje aktivnije učestvuju u politici.
Oni su pozvali nadležne institucije na odlučnu akciju kojom bi se ovaj problem stavio pod kontrolu.
Međunarodni dan žena sjutra će u Crnoj Gori biti obilježen Osmomartovskim maršom, koji će biti posvećen borbi protiv femicida, saopšteno je iz Centra za ženska prava (CŽP).
Kako se navodi, marš će biti sjećanje na žene koje su izgubile živote zbog partnerskog nasilja i opomena je državi da joj je obaveza da štiti živote svojih građana i građanki.
”Treba nam još vremena i borbe, ali stvari se ipak mijenjaju na bolje... Usud žena je da ono što se za muškarce podrazumijeva, mi moramo za to da se izborimo. Ženski klub je svijetao primjer, koji čini i može, sigurna sam,
učiniti krupne iskorake na dobrobit ravnopravnosti, a time i boljeg društva”, rekla je Branka Bošnjak.
U Tivtu više nego ravnopravne
U Opštini Tivat trenutno je zaposleno ukupno 79 žena, navodi se u spisku zaposlenih koji lokalna uprava Tivta redovno objavljuje na svom sajtu.
Podatak o broju zaposlenih žena u Opštini prije desetak dana na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama tražila je NVO Građanska alijansa iz Podgorice.
Ne računajući Službu zaštite i spasavanja u kojoj su 32 zaposlena, u Opštini Tivat trenutno je na platnom spisku, zajedno sa pripravnicima, ukupno 113 aktivno zaposlenih, što znači da su pripadnice ljepšeg pola apsolutna većina među radnicima lokalne uprave.
Iako ih nema na četiri politički najistaknutije pozicije, od ukupno šest sekretarijata u Opštini Tivat, njih četiri vode žene i to Borka Mršulja (Sekretarijat za društvene djelatnosti), Jelena Šćekić (Sekretarijat za komunalni i inspekcijski nadzor), Sonja Pravilović (Sekretarijat za lokalnu upravu) i Milica Manojlović (Sekretarijat za uređenje prostora).
Žene su na čelu tri od ukupno pet službi u lokalnoj samoupravi Tivta - sekretarka lokalnog parlamenta Ivana Aranđus vodi Službu Skupštine opštine, Jela Mrdak je na čelu Službe unutrašnje revizije, a v. d. glavna administratorka Opštine Tivat Marija Sijerković je ujedno i na čelu Službe glavnog administratora. Od dvije lokalne direkcije, jedna je pod rukovodstvom dame - Rita Mitrović je na čelu Direkcije za imovinsko-pravne poslove, dok Direkcija za investicije trenutno nema postavljenog rukovodioca. I funkciju menadžera Opštine Tivat pokriva jedna dama - Patricia Pobrić.
Bonus video:
