MeđunarodnA konferencijA o održivosti medija i uspješnim biznis modelima

Bojanić: Vlasti nikako da shvate da je frekvencija nacionalno blago

Upitan o kadru, generalni direktor RTCG, kazao je da Javni servis ima troje zaposlenih manje u odnosu na prethodni period i da u RTCG radi 739 osoba

19895 pregleda 15 komentar(a)
Sa konferencije: Bojanić, Foto: Boris Pejović
Sa konferencije: Bojanić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 10.03.2022. 17:38h

Generalni direktor RTCG Boris Raonić kazao je da se u Crnoj Gori malo razgovara o održivosti elektronskih medija u doba modernih tehnologija.

"Vidimo da televizije i radio stanice i print gube svoje pozicije i ulogu. Na koji način će ljudi u budućnosti dobijati informacije? Ja sam jedan od onih koji su skeptični i moja procjena je da će informacije iz socijalnih medija biti doživljavane kao fake news. Za društvo je stvar pitanja na koji način ćemo reagovati na ove trendove”, kazao je Raonić.

On je to kazao na Međunarodnoj konferenciji o održivosti medija i uspješnim biznis modelima, koju organizuje Medijska asocijacija za Jugoistočnu Evropu (MAJE).

On je, ipak, rekao i da su nelinearne platmofrme budućnost i da se značajan broj ljudi informiše putem socijalnih medija.

Raonić
Raonićfoto: Boris Pejović

Upitan o kadru, kazao je da Javni servis ima troje zaposlenih manje u odnosu na prethodni period i da u RTCG radi 739 osoba.

Direktorica Vijesti Marijana Bojanić kazala je da nema manje zemlje sa više medija i siromašnijim tržištem. Rekla je da u ovom trenutku imamo tri komercijalne televizije, RTCG i PINK koji se brendirao prije nego je otišao na kabl. Pojasnila je da je Hrvatska ograničila taj broj na tri nacionalne frekvencije, uključujući i javni servis, a njihovo medijsko tržište teško je 100 miliona eura.

Boris Raonić
foto: Boris Pejović

“Hrvatska je veoma pametno zaštitila tržište. To se radi zbog građana, pravićete bolji program, a što jače medijsko tržište, manji je i politički upliv. Kod nas je I lokalna televizija ušla u mjerenje nedavno tako da će ubuduće I oni dijeliti mali kolač sa svima ostalima. Medijsko tržište je neregulisano i to godinama traje, uprkos razgovorima sa institucijama”, poručila je Bojanić.

Ona je kazala da vlasti u Crnoj Gori nikako da shvate da je frekvencija nacionalno blago, a da smo je mi, kako je ocijenila, “davali onima koji su unosili folk manir u Crnu Goru… Ozbiljni i profesionalni mediji moraju da vode računa da plasiraju informacije od interesa javnosti, a ne one koje su interesantne javnosti. I zabava treba da ima svoju mjeru ako ide preko nacionalne frekvencije.

Bojanić je rekla da naše medijsko tržište ne izgleda dobro.

Bojanić
Bojanićfoto: Boris Pejović

Ona je kazala i da obeshrabruje to što ljudi bježe od novinarstva i sve manje ljudi želi da se bavi ovim teškim poslom, koji zahtijeva 24 sata angažovanja.

“Nažalost, redakcije u komercijalnim medijima su sve manje jer ljudi odlaze i finansijska situacija je teža. Korona je donijela veću gledanost, međutim, uticala je I naprihode. Slična je situacija sa ratnim dešavanjima u Ukrajini, jer oglašivači na primjer ne žele da njihovi baneri idu uz tekstove u kojima se piše o ratu, žrtvama…”, saopštila je ona.

Bojanić je kazala i da je problem nelojalna konkurencija, ne samo zbog medija koji dolaze iz regiona, već u tome učestvuje I javni servis.

“Šta građani dobijaju time ako isti sadržaj gledaju na komercijalnoj televiziji, a onda na Televiziji Crne Gore. Javni servis ima budžet od 15 miliona eura, a ako imamo 210.000 zaposlenih građana ispada da svaki daje oko 70 eura za RTCG. Građanin želi da gleda nešto novo I drugačije, a ne copy-paste sa komercijalnih televizija”, rekla je Bojanić.

Bojanić: Naći način da se sačuvaju štampani mediji

Direktor Medijske asocijacije za Jugoistočnu Evropu (MAJE) Vuk Maraš kazao je da kompletna medijska zajednica bila nikad složnija, pa su formulisani predlozi koji su ušli u nacrt Medijske strategije.

Maraš je, na Međunarodnoj konferenciji o održivosti medija i uspješnim biznis modelima, koju organizuje MAJE, rekao da su razgovarali sa 100 predstavnika iz 50 crnogorskih medija i poručio da je vrijeme da se prestane gledati na razlike i riješe problemi koji postoje u medijima.

Govoreći o problemima koji nisu vezani za odnos sa državom, pomenuo je nedostatak papira za štampu.

"Svi zajedno smo sa Ministarstvom medija našli način i pomogli da dođemo do stabilnog rješenja, iako zbog toga otežano funkcionišemo", kazao je Maraš i apelovao na predstavnike Vlade da pokriju troškove radio-difuzije.

MAJE konferencija
foto: Boris Pejović

On je poručio da smatra da je konačno vrijeme da se PDV za štampu ukine, PDV na oglašavanje smanji sa 21 na sedam odsto i da se povećaju sredstva u Fondu za medijski pluralizam.

Ne zna se ko stoji iza portala koji promovišu lažne vijesti

Direktorica Vijesti Marijana Bojanić je na panelu "Štampani mediji - šanse i izazovi", kazala da 26 odsto manje ljudi u redakcijama širom Evrope zabrinjavajući podatak i da je to globalni problem štampanih medija, te da se mora naći način da se sačuva print.

Ona je kazala da danas imamo čitavu "poplavu" portala koji se vode iz dnevnih soba, ne znamo ko su urednici, kako se finansiraju i da od njih potiče veliki broj lažnih vijesti, a da su štampani mediji u krizi.

Poručila je da su cijene papira veće za 70 odsto i da je uz sve finansijske nedaće to veliki udar i da vrlo teško nabavljaju materijal, ali da se, uprkos tome, nisu odlučivali za povećanje cijene štampe jer žele da bude dostupna svima.

Bojanić je kazala da se, bez obzira na političke promjene, štampani mediji suočavaju sa selektivnim odnosom prema medijima, kada su u pitanju državna preduzeća.

Novinarima dodijeliti poseban status

Direktor dnevnog lista Dan Mladen Milutinović rekao je da novinari suočeni sa teškoćama, pritiscima i da se ta vrsta posla mora tumačiti na jedan drugi način...

On je rekao da se mora podržati inicijativa da se poboljša položaj novinara da im se dodijeli poseban status, nešto slično službenom licu ili beneficirani radni staž.

MAJE konferencija
foto: Boris Pejović

Milutinović je kazao da je neophodno da se vrati zakonska odredba po kojoj novinar na sudu nije u obavezi da otkrije identitet izvora.

Sve više problema otkako su novinari počeli da postavljaju pitanja o radu institucija

Upitani da li je došlo do poboljšanja saradnje sa javnom upravom nakon promjene vlasti, Milutinović je rekao da se stiče utisak da ne postoje temeljne promjene.

On je rekao da je mnogo vremena prošlo, a da se malo uradilo i da Vlada mora više da uradi kako bi se podsticao medijski pluralizam.

"Jedan korak naprijed, a dva ili tri nazad. Imamo projekte, ali nemamo zakone, regulisane procedure", rekao je Milutinović.

Bojanić je kazala da se kasnilo sa formiranjem Direktorata za medije. Istakla je da je u prvih nekoliko mjeseci, kada su govorili šta su sve našli u institucijama, svi su bili radi da sarađuju sa novinarima.

"Međutim, kada su novinari počeli da postavljaju pitanja o njihovom radu došlo je do problema koji su sve veći i veći", naglasila je Bojanić.

Ona je saopštila da za godinu i skoro četiri mjeseca nisu osjetili nikakve posebne benefite i pomake i da smo sada u situaciji da za primjer RDC-a od oktobra tri televizije pokušavaju da saznaju šta će biti sa subvencijama.

Ivanović: Razmišlja se o uvođenju pretplate na portalu Vijesti

Filip Ivanović iz Vijesti je, tokom panela "Portali - održivost i mogućnost monetizacije digitalnog sadržaja", kazao da je tržište oglašavanja u Crnoj Gori iz godine u godinu manje u medijima i da nije sređeno na internetu.

Ivanović
Ivanovićfoto: Boris Pejović

On je istakao da dio oglašavanja zavisi od samog medija, a dio od onoga na šta se ne može uticati. Rekao je da analiziraju sadržaj i potrebe korisnika i da se razmišlja o pretplati u narednom periodu.

Pomenuo je primjer Slovačke, kada su tamošnji onlajn mediji shvatili da se ne može živjeti samo od oglašavanja u digitalnim medijima, njih desetak pokrenulo opciju pretplate.