Demokratskom društvu potrebni su medijski pismeni građani, a oni to ne postaju preko noći već se sa takvom vrstom opismenjavanja počinje u školi. Imajući u vidu značaj medijske pismenosti, ali i zamke koje medijska nepismenost nosi sa sobom, JU Narodna biblioteka "Njegoš" iz Nikšića i Filološki fakultet krenuli su u realizaciju tromjesečnog projekta "Medijska pismenost – razumijevanje medija kroz kreiranje medijskih sadržaja" namijenjenog učenicima osmog i devetog razreda škole "Mileva Lajović Lalatović".
Prema riječima direktorice Biblioteke Bojane Obradović, tokom projekta biće organizovano devet radionica u kojima će učestvovati 18 učenika. Radionice će voditi studentkinje master studija Rada Draganić i Sara Jovović, kao i bibliotekarke Ana Pejović i Katica Grozdani, a učenici će na radionicama kreirati novine koje će predstaviti na kraju projekta.
"Poenta je omogućiti razumijevanje kroz konkretan rad na izradi novina kako bi se omogućilo znanje o tome koliko je medijska pismenost važna", kazala je Obradović tokom prezentacije projekta.
Kako je istakla, Biblioteka "Njegoš" vrlo rado učestvuje u tom projektu jer informaciona i medijska pismenost su osnova za poboljšanje pristupa informacijama i znanju.
"Dječja biblioteka mora da ide ukorak sa vremenom i da zadovoljava informacijske i kulturne potrebe djece, ali i njihove potrebe za zabavom i razonodom, stoga se mora postaviti u odnosu na interese i mogućnosti djeteta i svoj rad organizovati tako da učenje, čitanje, opismenjavanje, razvoj komunikacijskih vještina, bude u isto vrijeme i korisno i zabavno", kazala je Obradović.
U ustanovi na čijem je čelu, vode se teorijom, kako je kazala, da bi svako dijete od najranije dobi trebalo da posjećuje lokalnu biblioteku, u njoj boravi i stiče vještine neophodne za snalaženje u svijetu znanja, među kojima su i vještine vezane za informacionu i medijsku pismenost.
"Medijska pismenost se smatra ključnom vještinom za život u 21. vijeku, pa smo smatrali da je važno pomoći mladim ljudima da razumiju globalno i tehnološko društvo kroz razumijevanje nastanka medijske poruke, te kako mediji oblikuju ono što saznajemo i razumijevamo o svijetu u kojem živimo", kazala je dr Dušanka Popović, autorka projekta.
Kako je istakla, saradnja obrazovnih institucija sa ustanovama kulture veoma je važna. Projekat se zasniva na iskustvima stečenim tokom realizacije modula Medijska pismenost na Filološkom fakultetu u Nikšiću, osmišljenom u okviru projekta "Priprema budućih nastavnika na Zapadnom Balkanu: obrazovanje za demokratiju i ljudska prava".
"Cilj nam je da polaznici razumiju suštinu medijske poruke putem kreiranja medijskih sadržaja, kao i značaj medijske pismenosti za zauzimanje proaktivnog stava u odnosu na medije", kazala je Popović.
Prema riječima prof. dr Sonje Nenezić, razvijanje kritičke misli trebalo bi da je prioritet svakog društva, a "kritičko promišljanje se uči i vježba".
"Medijska pismenost iziskuje doživotno učenje, konstantnu nadogradnju i preispitivanje stavova, radoznalost, usavršavanje, širenje znanja. To nije baš lako i predstavlja iskorak iz zone konfora, ali je neophodno u smislu lične i društvene odgovornosti. Mi smo u velikoj mjeri izloženi medijima i u klopke upadamo ako im ne poklanjamo svjesnu pažnju, kad im pristupamo rutinski, kad im dozvoljavamo da nam nametnu obrasce ponašanja u pogledu njihovog korišćenja, a ti obrasci prelaze kasnije u naviku", kazala je Nenezić.
Prema njenim riječima, medijska pismenost insistira na dekonstrukciji stvarnosti što bi trebalo da nam služi za ličnu korist i unapređenje života.
"Zahtijeva da razmišljamo zašto je neka poruka napravljena, poslata, u koje svrhe, jer nijedna medijska poruka nije neutralna. Mediji kao pretežno jednosmjerni komunikacioni kanal, kao glavni izvor informacija za ogroman broj ljudi, imaju moć da oblikuju njihove stavove, uvjerenja i ubjeđenja, i da utiču na formiranje javnog mnjenja i pogleda na društvena zbivanja", istakla je Nenezić.
Kako je naglasila, posebnu pažnju potrebno je posvetiti govoru mržnje koji nastaje iz agresivnosti i rađa agresivnost, i koji je često sredstvo manipulacije u nacionalno i vjerski heterogenim, politički polarizovanim i ekonomski nerazvijenim društvima i služi za ostvarivanje skrivenih, najčešće neetičnih i nezakonitih interesa i ciljeva.
"U procesu medijskog opismenjavanja treba probuditi svijest o opasnostima i posljedicama jezika mržnje, unapređivati kulturu demokratskog dijaloga, oblikovati norme javnog ponašanja, razvijati samokontrolu. Medijska pismenost se ostvaruje učenjem i vježbanjem, gradi se na kvalitetnom obrazovanju i znanju, te shodno tome obrazovne ustanove i biblioteke treba da budu baza medijskog opismenjavanja", kazala je Nenezić.
Prema njenim riječima, cilj projekata, kao što je prezentovani, jeste podučavati mlade kako da se zaštite od poplave dezinformacija i zlonamjernih sadržaja da ne bi podlijegali negativnim, neželjenim uticajima medija, i osnažiti edukatore u tom poslu.
Bonus video:
