Kombinacijom solarnih i vjetro parkova dobilo bi se dva puta više energije nego izgradnjom hidroeletrane na rijeci Komarnici, saopšteno je na tribini "Spasimo Komarnicu" koja se održava u multimedijalnoj sali Kulturno informativnog centra u Podgorici.
Biolog Vuk Iković saopštio je da su predstavnici UNESCO-a predlagali Vladi Crne Gore da to područje bude zaštićeno.
Andrijana Mićunović, takođe biolog, kazala je da je raduje veliki odziv građana na javnoj tribini, jer samo prije dvije godine se veoma mali broj građana interesovao za taj projekat.
"Rijeka je svih nas, ne pripada samo Šavniku, samo Plužinama i danas smo ovdje da pokušamo da vam odgovorimo zašto je važno da sačuvamo Komarnicu", rekla je ona.
Njena koleginica Jelena Popović kazala je da su na tribini u Šavniku oni koji su za zaštitu Komarnice bili nadglasani, zbog čega je, kako je rekla, raduje broj građana koji su danas u sali KIC-a.
Sala KIC-a u kojoj se održava tribina prepuna je, a zainteresovani građani ispunili su i hodnik.
"Molim vas da svi skupa damo glas rijeci Komarnici i stavimo znak stop na ovaj projekat koji je baziran na nepotpunim činjenicama", rekla je ona.
Inzenjer mašinstva Denis Hot, ocijenio je da HE Komarnica ne treba da se radi, spočitavajući Elektroprivredi da o projektima ne informiše građane koji su u suštini vlasnici svih državnih preduzeća, pa i tog.
"Kao inženjer, da smatram da je taj projekat održiv i zanimljiv bio bih za, ali nije", rekao je on.
Odgovarajući na pitanje građanina kolika bi bila šteta za kanjon Komarnice, Jelena Popović kazala je da bi bio u potpunosti devastiran.
"Kanjoni nisu pustinje...suprotno su od toga, složeni mozaici ekosistema od kojih su mnoge ekološke cjeline endemične", rekla je ona.
Ona je rekla da je UNESCO to područje prepoznao kao izuzetno važno i da su tražili da se zaštićenom području Durmitora doda predio Komarnice.
"Potpuno mi je nejasno, a ja mislim i svima vama, zbog čega je Opština Šavnik to odbila", rekla je ona.
Hot je kazao da je za izgradnju Komarnice prvo trebalo pitati struku, pa ekologe, ali da je sve išlo pogrešnim redosljedom, te da je već utrošeno više od milion za projekat.
Jedan od građana pitao je i da li bi s obzirom na nizak vodostaj, Komarnica tokom ljetnih mjeseci mogla da opsluži hidroelektranu.
Iković mu je odgovorio da se u neposrednoj blizini planirane brane postoji pukotina i da je taj problem neriješiv.
"Iz tog razloga imamo potrebu da sumnjamo u projekat... Taj podatak ne stoji nigdje u studiji o uticaju na životnu sredinu", rekao je Iković. Objasnio je da stručnjaci iz oblasti energetike tvrde da će radovi trajati sigurno deset godina i da bi, sa vjerovatnim probijanjem roka, tek 2033. godine imali prvi proizvedeni kilovat. Naglasio je da je izgradnja te HE planirana sa Srbijom, a da Crna Gora daje cijelu rijeku za to.
Iković je istakao i da Komarnica, kao i sve slične rijeke, više mogu da daju građanima ukoliko su slobodne.
"Durmitor je brend Crne Gore i svijeta i njegov dio može biti i Komarnica", rekao je on.
Govoreći o tome koliko je HE Piva "razvila" Plužine, Iković je kazao da trenutno nema čak nijedna redovna autobuska linija na relaciji Podgorica - Plužine ili Nikšić - Plužine, kao i da na evidenciji Zavoda za zapošljavanje trenutno nema nijedan elektroinženjer iz Šavnika i Plužina, pa bi i oni koji bi radili u HE Komarnica dolazili iz Nikšića ili Podgorice.
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević pitao je da li je iko uzeo u obzir klimatske promjene.
"Na javnoj raspravi u Šavniku čuli smo da će HE Komarnica da smanji klimatske promjene. To je reklo rukovodstvo EPCG", odgovorio mu je Iković.
"Kanjon kao što je Komarnica i dalje izaziva divljenje kod raznih naučnika", rekla je Mićunović.
Kazala je da je važno napomenuti da biodiverzitet Komarnice nikada nije detaljno istraživan.
"Tako da određene grupe organizama, kao što su slijepi miševi, uopšte nijesu uzimani u obzir... Dosta često smo za vrijeme trajanja ovog projekta slušali mišljenje zagovarača izgradnje da u Komarnici nema ništa... Prvo stanište koje bi bilo najugorženije jesu krečnjačke stijene na kojima živi veliki broj endemskih biljaka... Ta bi staništa bila najugroženija", objasnila je Mićunović.
Objasnila je i koje su sve biljne i životinjske vrste zabiljžene u slivu Komarnice, te da su neke od njih zaštićene.
"Potapanjem jednog takvog kanjona i jednog takvog ekosistema zbog dobijanja malog procenta struje je prevelika cijela koju bi platili", kazala je ona.
Potvrdili su da će projekat koštati oko 300.000.000 eura, da će biti potpuno devastiran kanjon i njegova ambijetalna vriejdnost, da će izgradnja trajati sedam godina, rekao je Iković prepričavajući zaključke sa javnih rasprava koje je EPCG organizovala.
"Nijesu nam objasnili kako će se regulisati problem pukotina...kako to da je projektovana HE Piva planirana 74 kubna metra u sekudni, a na kraju je bilo manje, niti da li će se isto desiti sa HE Komarnica", rekao je on.
To je kazao odgovarajući na pitanje hidroinženjera koji je u publici.
"Cilj nas hidrotehničara je vodu zadržati, jer postoji jedna definicija - vodu ne možeš zaustaviti, možeš je zadržati", rekao je Vuković koji se uključio u raspravu.
On je istakao da se mora odgovoriti na dva pitanja od kojih je jedno - ekonomska isplativost.
Kazao je da se mora baratati sa egzaktnim podacima, a da ih sada nema.
"Ja sam sa određenim kolegama razmatrao i pravio tehnička rješenja za sliv Komarnice. Tamo su predviđene 32 akumulacije, mi tu vodu zadržavamo i dovodimo u Komarnicu", kazao je on dodajući da se sa tim rješenjima prave praktično nova Plitvička jezera.
Hot mu je odgovorio da mu je drago što se Vuković, kao neko iz struke, uključio u raspravu.
"Moje pitanje kao građanina je zbog čega sada nemamo četiri godine mjerenja, več imaju hidrološke podatke dobijene na osnovu teorije u kojima su pogrešni podaci... Cijela priča EPCG koja je u vlasništvu svih građana je potpuno neozbiljna. Ako ja kao građanin, koji ih skupo plaća da rade svoj posao, imam vremena da radim istraživanje, onda ga moraju imati i oni. Oni baratjiu podacima iz doba SFRJ", rekao je Hot odgovarajući Vukoviću.
Iković je kazao da dvije godine od EPCG traže idejni projekat, a već godinu ugovor koji su 1992. godine potpisali sa Elektroprivredom Srbije.
"Nijedan nam nisu dostavili, iako smo mi to platili. Siguran sam da je na izradu dokumentacije do sada potrošeno više od dva miliona eura", kazao je Iković.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić Mijović kazala je da je ovo samo jedan u nizu projekata koji je ponuđen u ovoj oblasti, samo što je sada na red došla Komarnica.
"Taru smo zaustavili, ispostavilo se da Morača nije opravdana ekonomski. Očito da je i Komarnica priča iz nekih davnih vremena. Mene interesuje kako je moguće da se jedna ovako velika priča odvija u mračnim hodnciima, iza zavjese. Šta svi mi da uradimo da se javnost uljuči i da se predoće prednosti i štete ovog projekta", pitala je ona.
"Ponavljam, utisak i uticaj ovakvog prijekta na prostor Crne Gore bio bi toliko veliko da bi promjene bile trajne", rekao je Niković.
Milan Niković kazao je da postoje brojni alternativni izvori koji mogu nadomjestiti energiju planiranu dobijanjem izgradnje HE Komarnica.
Rekao je da EPCG skriva da ne postoji trafiostanica na koju bi HE Komarnica mogla da se poveže.
On je istakao da je tehnologija solarnih panela toliko napredovala da je mnogo manje ulganje.
"Šteta koja bi nastala za životnu sredinu bila bi nemjerljiva. Ovaj prostor dali su nam naši preci, a ostaće našim potomcima... U budućnosti se pojaviti neki novi obnovljivi izvori energije, svi objekti koje sada izgradimo biće trajni", kazao je Niković.
Velizar Kasalica iz Komarnice, predsjednik Odbora za zaštitu Dragišnice, rekao je da je vrlo zainteresovan za ovu problematiku.
"Slušajući gospodu iz EPCG koji obećavaju da će nam teći med i mlijeko... Jedne godine sam prošao kroz Plužine i nisam mogao proći preko brane četiri sata od turista koji su se slikali na brani. Izbrojao sam 75 autobusa, nisam mogao više brojati. Začudio sam se kad sam vidio toliko Pivljana da leže, a ljudi iz EPCG sipaju pare po njima.... Oduševio sam se kad sam vidio marinu za jahte... Pa sam došao da pitam da li da mi iz Komarnice prodamo krave i traktore, a kupimo brodiće", kazao je Kasalica.
Rako Nikčević predsjednik NVO Zeleni Crne Gore rekao je da je vjeruje da je namjera onih brane Komarnicu čista. "Kad se radi o ovome ovdje, mudri ljudi kažu najskuplje je neznanje, najjeftinije je znanje", kazao je on.
Ipak, ocijenio je da mora biti interdisciplinarni pristup tom problemu.
Nikčević, kao predsjednik NVO Zeleni Crne Gore, podržao je izgradnju hidroelektrana.
"Male hidroelektrane treba sve polupati i osloboditi rijeke", rekao je jedan od učesnika, navodeći da se mora znati granica.
Najmlađi učesnik tribine, dječak iz Krnje Jele, pitao je kakav bi uticaj na razvoj njegovog mjesta imala izgradnja hidroelektrane Komarnica i potapanje kanjona.
"Suština je da građani Crne Gore shvate da je ovo njihova odgovornost, a ja ću reći njihov obraz. Da danas ovdje imamo 30.000 ljudi, mogli bi da napravimo pritisak", rekla je učesnica koja dolazi iz građevinskog sektora.
Ona je pozvala sve građane da shvate da od njih zavisi i da ih se svih tiče.
"Ovakve odluke i ovakvi projekti mogu nepovratno da unište nešto što je izuzetno vrijedno", rekla je ona.
Mirjana koja kaže da je odrasla i školovala se u Šavniku, istakla je da u elaboratu piše da će buka prelaziti 100 decibela.
Ona je pitala na koji način će to uticati na životinjski svijet.
Ona je pozvala sve Uskoke i Drobnjake da stanu u zaštitu Komarnice. Stariji stanovnik Šavnika kazao je da je došao da brani Komaricu, kako se ne bi pred unučadima "stidio ako EPCG uspije u naumu da izgradi hiroelektranu".
Učesnici su, odgovarajući na pitanja zainteresovane javnosti, zaključili da Komarnicu treba ostaviti na svom mjestu, prežaliti do sada utrošena dva miliona eura, i okrenuti se ka solarnoj energiji.
Niković je kazao da postoje alternativna rješenja, navodeći da u EPCG ne postoji sektor za analizu rizika niti ijedan zaposleni koji se tim bavi.
"Crna Gora u ovom trenutku ima dovoljno energije, ovaj projekat nam nije potreban", rekao je NIković.
"Onoliko koliko bi mogli da proizvedemo solarne energije...možemo da plasiramo na okolna i evropska tržišta. Ona može i da se skladišti", objasnio je Niković.
Iković je objasnio da je od izgradnje HE Piva učestao broj zemljotresa na tom području.
Kazao je da je prošle godine kroz kanjon Nevidio prošlo 3.200 ljudi i da je naplatom toga prihodovano više novca nego što bi Šavnik dobio od koncesije.
Objasnio je i kakav bi efekat imao čak i blaži zemljotres u kanjonu Nevidio.
Iković je istakao i da projektom izgradnje HE Komarnica nije sačuvan taj kanjon iz razloga njegove vrijednosti, već zato što bi da su planirali i taj dio, morali da plate veće eksproprijaciju.
"Da se izgradi ta HE, ljudi iz Šavnika bi preko Plužina morali da dolaze na posao. To niko nije pomenuo", kazao je Iković.
Iković je istakao i da javna rasprava traje do 25. marta, te da svi mogu da postave pitanje, izraze nejasnoće ili onima iz EPCG koji rade na tom projektu ponude alternativna rješenja.
Odgovarajući građanima kazao je i da im EPCG nije dostavila nijedan odgovor, niti dokument, koji su tražili na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
"Ovo su projekti kojima jedemo sospstvenu djecu", rekao je Iković.
Jedan od mještana pitao je da li uništavaju pritoku Komarnice, rijeku Pridovoricu.
Bonus video:
