PROGRAMSKA DIREKTORICA AIRE CENTRA ZA ZAPADNI BALKAN ZA “VIJESTI”

Oduzimanje imovine ključ je borbe protiv kriminala

”Unapređenje rada pravosuđa nije nešto što javnost prepoznaje iz dana u dan. Pred nama je još posla kako bismo zajedno stvorili rezultate i uslove da građani prepoznaju otvorenost, transparentnost i odgovornost sudova i tužilaštava"

30706 pregleda 5 komentar(a)
Brajtvajt, Foto: AIRE Centar
Brajtvajt, Foto: AIRE Centar

Povjerenje u pravosudne institucije je nešto što moramo graditi na osnovu rezultata, poručila je u razgovoru za “Vijesti” programska direktorica AIRE centra za zapadni Balkan Biljana Brajtvajt.

”Unapređenje rada pravosuđa nije nešto što javnost prepoznaje iz dana u dan. Pred nama je još posla kako bismo zajedno stvorili rezultate i uslove da građani prepoznaju otvorenost, transparentnost i odgovornost sudova i tužilaštava. Mislim da je važno da komuniciramo s novinarima i medijima, to je put za podizanje svijesti o izazovima, preprekama i uspjesima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Razgovarajući sa ekspertima, tužiocima i sudijama vidim da volja postoji, da Crna Gora ima vrijedne i stručne ljude u pravosuđu. Mijenjamo praksu, mijenjamo stanje, proaktivno komuniciramo, a onda će s tim doći i do promjene percepcije javnosti”, kazala je Brajtvajt na pitanje kako komentariše to što razna istraživanja javnog mnjenja pokazuju da građani imaju veoma malo povjerenje u sudstvo i tužilaštvo.

Sagovornica “Vijesti” u intervjuu govori i o oduzimanju nelegalno stečene imovine, čemu uče mlade crnogorske sudije, ali i kako nepoštovanje standarda može uticati na poslovanje ovdašnjih kompanija.

AIRE centar je nevladina organizacija koja je postala prepoznatljiva u cijeloj Evropi po strateškom parničenju pred Evropskim sudom za ljudska prava, ali i pružanju pravne podrške različitim ugroženim kategorijama stanovništva. Kroz svoje aktivnosti posebnu pažnju pruža zemljama Zapadnog Balkana.

Na koji način AIRE centar pruža podršku Crnoj Gori u vezi sa oduzimanjem i upravljanjem nelegalno stečenom imovinom? Koliko ste zadovoljni rezultatima saradnje?

AIRE centar pruža podršku institucijama u Crnoj Gori u nekoliko oblasti, a ovo je jedna od najvažnijih tema - koju realizujemo u saradnji sa Regionalnom antikorupcijskom inicijativom (RAI). Cilj naše inicijative, koja obuhvata cijeli region Zapadnog Balkana, jeste jačanje kapaciteta institucija sistema da efikasnije sprovode takozvano ‘prošireno’ oduzimanje imovine stečene krivičnim djelom, dakle, imovine stečene kriminalnim aktivnostima tokom dužeg vremenskog roka. Riječ je o imovini za koju se može pretpostaviti da je stečena nezakonito, a optuženi nije uspio pred sudom dokazati da je do nje došao legalnim putem. Efikasno oduzimanje nelegalno stečene imovine jeste u velikoj mjeri ključ borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i šalje jasnu poruku da se kriminal ne isplati. Međutim, uprkos postojanju zakonskih mogućnosti, ovaj instrument se nedovoljno koristi u Crnoj Gori i širem regionu. Razlozi ovog nezadovoljavajućeg stanja su višestruki, a mi - kroz naš projekat i saradnju sa drugim organizacijama aktivnim u ovoj oblasti - nastojimo da podržimo tužioce i sudije da steknu znanja i vještine neophodne za efikasniju implementaciju.

U Budvi obučavate praktičare iz regiona po pitanju upravljanja i oduzimanja nelegalno stečene imovine. Čemu ih možete naučiti? Koje su to prakse koje bi trebalo primijeniti?

Kako sam pomenula, pitanje upravljanja i oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom još uvijek je tema u kojoj nam nedostaje šireg iskustva u regionu, tek razvijamo lokalnu ekspertizu i stvaramo okvir da se time možemo efikasnije baviti. Između onog puta do oduzimanja imovine koji šira javnost želi vidjeti i onoga što se u praksi može uraditi, uvažavajući propise, standarde i raspoložive resurse, postoji velika razlika. U tom kontekstu, sa RAI i uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, počeli smo sa umrežavanjem praktičara iz cijelog regiona. Sudije, tužioci, inspektori, istraživači dijele uspješne primjere iz prakse i pokazuju kako se nešto uradilo u Sjevernoj Makedoniji, kako u Crnoj Gori, pa tako postepeno gradimo bazu na osnovu koje jedni od drugih učimo. Učešće eksperata, tužilaca i sudija iz Ujedinjenog Kraljevstva, koji imaju bogato iskustvo u ovoj oblasti, veoma je korisno i dobro prihvaćeno od strane njihovih kolega u regionu.

Kako ste zadovoljni kako se zemlje Zapadnog Balkana obračunavaju sa nelegalno stečenom imovinom? Navedite nam neke dobre primjere.

Ključno je najprije osigurati izmjenu zakonskih rješenja koja će postaviti temelje za efikasne mehanizme u ovoj oblasti i, kako sam rekla, neke zakonske mogućnosti već postoje, a onda se, naravno, postarati da se ti instrumenti djelotvorno primjenjuju. Region trenutno mijenja legislativu u pravcu konfiskacije u građansko-pravnom postupku. Oduzimanje imovine, nezavisno od ishoda krivičnog postupka, pokazalo se kao efikasan način borbe protiv organizovanog kriminala, jer sprečava dalje finansiranje kriminalnih aktivnosti i, kao što sam rekla, šalje jasnu poruku da se kriminalne aktivnosti ne isplate. Jurisdikcije u regionu su u različitim fazama, negdje još čekamo uspostavu specijalizovanih institucija, negdje reformu zakonodavstva, ali najvažnije je jačati kapacitet pravosuđa za efikasnu primjenu ove prakse. U odgovoru na vaše pitanje, primjera dobre prakse ima i sve ih je više. Na online platformi koju ćemo pustiti u rad ovog mjeseca upravo navodimo predmete iz regiona sa pozitivnim ishodom, da podijelimo iskustva sa kolegama iz regiona i podstaknemo jaču implementaciju regulative.

Osim pitanja imovine, sprovodite program edukacije za mlade sudije. Čemu učite mlade crnogorske sudije?

Aktivnosti AIRE centra u regionu imaju jasnu poveznicu, mi nastojimo da osnažimo vladavinu prava. S tim u vezi, u saradnji sa Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu podržali smo osnivanje Mreže mladih sudija. To su sudije izabrane po novom sistemu izbora, a koje su prošle obuku Centra. Pred njima su brojni izazovi, pa podržavajući osnaživanje znanja na početku njihovih karijera, pružamo im oslonac i sigurnost, ali ih i usmjeravamo na međusobno povezivanje i saradnju koja, uz znanje, jača nezavisnost. Ulaganje u mlade sudije je ulaganje u budućnost crnogorskog sudstva i u primjenu vrijednosti Evropske konvencije, koje su neophodne u jačanju vladavine prava.

Zemlje u regionu se uglavnom suočavaju s kritikama da je pravosuđe pod uticajem vlasti. Na koji način osigurati nezavisnost sudija, pogotovo mladih sudija sa kojima sarađujete?

Jačanje povjerenja javnosti u pravosuđe je dugotrajan i zahtjevan proces. U njemu, prije svega, morate da budete otvoreni o onome što radite, da stvorite transparentnost – da pravosudne institucije budu te koje informacije proaktivno dijele sa medijima i javnošću. Drugi važan činilac jeste ulaganje u kapacitete sudija i tužilaca, jer moramo imati obrazovane profesionalce koji žele da prate međunarodne tokove, razvijaju svoja znanja i daju svoj doprinos efikasnijoj borbi protiv kriminala tako što će posao obavljati sa integritetom i stručnošću. I konačno, potrebna nam je snažnija regionalna i međunarodna saradnja kako bismo razmijenili iskustva i izgradili partnerstva u obračunu sa pojedincima koji su prekršili zakon, naročito u oblasti organizovanog kriminala, gdje njegovi počinioci ne poznaju granice. Iz svega toga dolaze rezultati na terenu, koji onda najbolje govore o nezavisnosti pravosuđa.

Nedavno ste sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem u Bosna i Hercegovina uradili cjelokupnu bazu sudske prakse. Šta to konkretno znači i da li je potrebno uraditi u Crnoj Gori?

BiH se suočava sa specifičnim izazovima, jer zbog posebnog ustavnog uređenja ima praktično četiri zakonodavne jurisdikcije i ne postoji najviša sudska instanca koja harmonizuje sudske odluke na nivou zemlje. To sve stvara izazove u ujednačavanju sudske prakse i pravne sigurnosti. Zbog toga smo sa VSTV-om i četiri najviša suda razvili ovu bazu, koja služi kao oslonac i podrška sudijama da se usaglasi praksa u okviru pojedinih jurisdikcija, a onda – gdje je to moguće – i među jurisdikcijama. Sa druge strane, Crna Gora ima jednostavniji sudski sistem, a već duži niz godina svi sudovi objavljuju presude na svojim veb-stranicama. Međutim, unapređenje baza sudske prakse uvijek je moguće i poželjno, jer se na taj način direktno doprinosi pravnoj sigurnosti, transparentnosti i jačanju povjerenja u rad suda. Vjerujem da bi bilo dragocjeno prenijeti dobra iskustva iz BiH, naći način da se praksa sistematizuje i da se izdvoje sentence najviših sudova, da se unaprijedi njeno pretraživanje, kao i da se poveže sa odgovarajućom praksom Evropskog suda.

Vladavina prava utiče i na poslovanje, i na investicije

Sa Investiciono-razvojnim fondom i britanskom Ambasadom sljedeće sedmice organizujete ESG konferenciju, s fokusom na ESG standarde i ravnopravnost polova. Što su ESG standardi i kako ih najbolje objasniti građanima? Koje su i konkretne koristi od ESG-a?

ESG standardi su set ekoloških, društvenih i kriterijuma korporativnog upravljanja, koji postepeno ulaze u evropsko zakonodavstvo i praksu, a koji od kompanija koje posluju u Zapadnoj Evropi traže viši stepen praćenja poštovanja zaštite životne okoline i zaštite ljudskih prava u lancima snabdijevanja. Ukoliko kompanije na Zapadnom Balkanu ne budu poštovale ove standarde, ubrzo će se suočiti sa zatvorenim vratima evropskog tržišta. ESG je istovremeno i prilika i obaveza, a AIRE centar i naši partneri su u ovom pitanju prepoznali šansu – kroz ESG i biznisi postaju dijelom sistema zaštite ljudskih prava. Moramo da prihvatimo vrijednosti koje upućuju na to da smo svi odgovorni za vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava – institucije, građani, biznisi, civilno društvo. I da je ovo pitanje dio svakog društvenog procesa, pa tako i poslovanja i investicija.