oblast slobodnog pristupa podacima

Prošle godine 5.000 žalbi zbog ćutanja institucija

Član Savjeta AZLP upozorava na to da institucije kriju podatke

4193 pregleda 1 komentar(a)
Institucije da otvoreno prikazuju rad građanima: Gjokaj, Foto: SAVO PRELEVIC
Institucije da otvoreno prikazuju rad građanima: Gjokaj, Foto: SAVO PRELEVIC

Crna Gore se u oblasti slobodnog pristupa podacima daleko razlikuje od država okruženja i članica Evropske unije, jer se susreće sa nezapamćenim brojkama izjavljenih žalbi - Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) primila preko 5.000 pritužbi tokom prošle godine.

”A da ni budžet, kao i kapaciteti Agencije nijesu pratili trend rasta u ovoj oblasti”, kazao je za “Vijesti” član Savjeta AZLP Muhamed Gjokaj.

On ističe a je AZLP iz godine u godinu suočena sa velikim uvećanjem broja žalbi, pa su “kao drugostepeni organ prepoznali i preduzeli sve neophodne mjere u cilju pravovremenog odlučivanja”.

”Građanin mora biti u fokusu kao i njegove potrebe te procedura kao i materijalni propisi ne smiju biti kočnica na putu ostvarivanja ustavnog prava na slobodan pristup informacijama”, poručio je Gjokaj.

Prema njegovim riječima, od sredine marta 2017, Agencija je ovlastila kontrolore da vrše nadzor nad primjenom Zakona o slobodnom pristupu informacijama i proaktivnom objavljivanju podataka.

”Tako bih tokom 2021, shodno izvršenimo nadzoru u dijelu proaktivne objave informacija, istakao Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde i Ministarstvo javne uprave, koji se trude da ispoštuju Zakonom predviđene obaveze, ali se mora uložitit dodatni napor radi objaviljivanja radnih materijala u otvorenom mašinski čitljivom formatu”, navodi Gjokaj.

Ostali resori nijesu bili, kaže on, dovoljno transparentni.

”Transparetnost nije na zavidnom nivou bila u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), zbog čega je pokrenut prekršajni postupak protiv odgovornog lica”, istakao je on.

Ističe da su proaktivnost i otvorenost dokaz da svi akteri procesa daju mogućnost da se ocijeni kvalitet rada i da se na taj način zahtjev za slobodan pristup informacijama koristi “ne kao sredstvo pritiska, već sredstvo kontrole trošenja povjerenih budžetskih sredstva u Crnoj Gori, te kako se realizuju svi projekti koji su od posebnog značaja za zajednicu”.

”Poštovanje principa transparentnosti, savjesnog upravljanja kao i cjelishodnog trošenja javnih sredstva ne sastoji se samo u obavezi propisanoj u važećim zakonima, već treba da se ogleda u nastojanju institucija da prikažu svoj rad javno i ostvarene rezultate kako bi isti bili dostupni gradjanima. Posmatrajući kroz prizmu transparetnosti organe javne uprave, ukazujemo da ne predstavlja samo dosljedno poštovanje propisa već odražava sam pristup u radu svakog organa vlasti”, pojasnio je Gjokaj.

Naglašava još jednom da transparentnost obveznika primjene Zakona na o SPI u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou zbog “neodgovornog ponašanja odgovornih lica, tako i zbog nedovoljnog poznavanja ove materije”.

”Zato je neophodno jačanje administrativnih kapaciteta postupajućih ovlašćenih služebnika, pa se mora organizovati kontinuirana edukacija svih postojećih kadrova javne uprave, jer kao što znate ‘nepoznavanje prava škodi’. Rezultat toga su veliki materijalni troškovi koje plaćaju građani zbog neblagovremeng postupanja, kao i pogrešne primjene materijalnih odrebi Zakona. Demokratski otvoreno društvo i vladavina prava je naša misija u pogledu primjene Zakona o SPI. Težimo uspostvaljanu evropskih standarda i usvajamo najbolja iskustva i praksu evropskih i zemalja okruženja, a u cilju jačanja, najprije povjerenja u institucije naše države i garantovanja zakonom utvrđenih standarda”, zaključio je Gjokaj.

Skupština pravi primjer javnosti rada

Gjokaj kaže da je Skupština Crne Gore, nakon edukacije zaposlenih, prva objavila radne materijale u otvorenom mašinski čitljivom formatu.

”I takav pristup treba da služi svima, kao primjer, da bismo u cjelosti transponovali obaveze koje proističu iz posljednjih izmjena i dopuna Zakona, a to je proaktivnost u otvorenom i mašinski čitljivom formatu”, kaže Gjokaj.