Spiskovi nestali, građani traže svoja imena po medijima

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović “Vijestima” kaže da im je Vlada dostavila dva spiska imena osoba u samoizolaciji

46261 pregleda 115 reakcija 29 komentar(a)
Centar Podgorice iz perioda policijskog časa kada je bilo zabranjeno kretanje od 11 do 5 časova, Foto: Boris Pejović
Centar Podgorice iz perioda policijskog časa kada je bilo zabranjeno kretanje od 11 do 5 časova, Foto: Boris Pejović

Građani čija su imena i lični podaci objavljeni prije dvije godine dok su bili u samoizolaciji zbog koronavirusa i koji su pokrenuli postupak za poravnanje sa državom tvrde da su u tom procesu naišli na problem jer su ažurirani spiskovi obrisani sa sajta Vlade i drugih internet stranica.

Podgoričanin F.B. “Vijestima” je kazao da zastupnik države, odnosno zaštitnik imovinsko-pravnih interesa u ovim sporovima zaključuje poravnanja isključivo i jedino sa ljudima koji se nalaze na spisku koji oni i posjeduju, a to je spisak iz medija.

Ipak, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović “Vijestima” kaže da im je Vlada dostavila dva spiska imena osoba u samoizolaciji. Pojasnila je da je riječ o spiskovima od 21. i 23. marta 2020. godine i da se na njima nalaze imena onih koji su u tom trenutku imali rješenja inspekcije o samoizolaciji. Ćirović je rekla i da se u postupku koristi i spisak dnevnog lista “Pobjeda”, koji je objavljivao spiskove Vlade na svom portalu.

F.B, međutim, poručuje da je u postupku nemoguće doći do kompletnog spiska, jer ih je Vlada iste godine povukla sa sajta, a sami link učinila nedostupnim, pa tvrdi da su svi građani koji su predali tužbe, a ne nalaze se na dostupnom spisku objavljenom u medijima, u problemu.

Smatra da su diskriminisani, jer je, na primjer, jedna osoba koja je bila u samoizolaciji ostvarila pravo na naknadu od 300 eura i potpisala poravnanje, a druga se suočava sa velikim troškovima parničnog postupka iako su imena obje jednako objavljena na sajtu.

Ćirović je juče istakla da se u postupku poravnanja prihvataju dokazi iz kojeg se nedvosmisleno može utvrditi da su ime osobe i lični podaci objavljeni javno. Objasnila je da se to odnosi na fotografije spiskova objavljenih na internet stranicama Vlade, medija, internet sajtova i da je teret dokazivanja na građaninu koji je podnio zahtjev za poravnanje, a shodno Zakonu o parničnom postupku...

Odluku o objavljivanju spiska lica u samoizolaciji na samom početku epidemije donijelo je bivše Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT), obrazlažući to potrebom da se zaštiti javno zdravlje i poštuju epidemijske mjere.

Ustavni sud ukinuo je tu odluku, nakon čega je više stotina građana sa spiska tužilo je državu, a neki su i dobili spor pred sudovima koji su utvrdili da je povrijeđeno pravo zaštite na privatnost i ličnih podataka, kao i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.

Nova Vlada, krajem prošle godine, dala je saglasnost da se isplati po 300 eura kao naknada štete građanima čija su se imena našla na spisku osoba u samoizolaciji. Zadužila je zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da zaključi poravnanje sa 2.720 lica u iznosu od po 300 eura na ime naknade zbog povrede prava ličnosti objavljivanjem ličnih podataka...

Advokatica Maja Živković juče je “Vijestima” kazala da joj je poznato da ima predmeta u kojima država ne želi da zaključi poravnanje jer se neka lica navodno ne nalaze na spisku.

”Imam jedan predmet u radu u kome je upravo to i slučaj, a lice koje je podnijelo tužbu ima skrinšot dijela spiska na kome su njeni lični podaci, a pored toga svojevremeno je trpjela neprijatnosti, jer su ljudi bili upoznati sa činjenicom da je na spisku lica koja su u samoizlaciji. Poznato mi je i da više kolega ima u radu predmete u kojima se lica koja zastupaju ne nalaze na spisku koji evidentno nije potpun”, odgovorila je Živković.

Ona je zaključila da država, kao stranka u sporu, nije u obavezi da zaključi poravnanje, pa se u ovakvim predmetima moraju izvoditi dokazi na osnovu kojih će sud donijeti u konačnom odluku.

Pojasnila je da se u tom smislu može koristiti više dokaznih sredstava, pa tako saslušanje same stranke i svjedoka, fotografije spiska, eventualno adekvatna vještačenja, a u nekim predmetima je traženo da Institut za javno zdravlje dostavi odnosne spiskove, ali joj nije poznato da je to do ovog trenutka i dostavljeno sudu.

Bonus video: