Institucija Zaštitnika o prošlogodišnjim rezultatima i izazovima u radu

Ljudska prava mogu ispaštati zbog “paralize” Skupštine

”Zaštitnik i dalje konstatuje očigledne primjere nepoštovanja ili nejednakog odnosa prema licima koja nijesu poštovala ograničenja koja se odnose na sve građane/ke. Ova neprimjerena ponašanja su u pojedinim slučajevima dovodila do apsurda da ni oni koji su mjere propisivali iste nijesu poštovali"

3311 pregleda 4 komentar(a)
Bjeković, Foto: Boris Pejović
Bjeković, Foto: Boris Pejović

Paraliza rada Skupštine Crne Gore može proizvesti probleme u primjeni preporuka i otklanjanju posljedica povreda ljudskih prava i sloboda, upozoreno je u godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Porast pritužbi u pojedinim oblastima nastao je kao posljedica trenutnih dešavanja i društvenih zbivanja ili reakcija na njih. Kako su društveni i politički konflikti postali svakodnevna realnost, a kao posljedicu imali osjećaj čestog kršenja ljudskih prava i sloboda, Zaštitnik primjećuje da u takvim okolnostima postoji često jednostrano poimanje građanskih prava i obaveza, zavisno od pripadnosti određenoj političkoj ili građanskoj opciji.

”U uslovima oštrih društvenih konfrontacija uočava se trend rasta govora mržnje i drugih oblika uvredljivog i ljudskom dostojanstvu neprimjerenog govora, sve do nasrtaja na fizički i psihički integritet ličnosti. Ovaj trend se nerijetko pravda slobodom govora ili revanšizmom koji prevazilazi granice slobode izražavanja i nema za cilj da omogući slobodnu i plodotvornu reakciju i razmatranje tema od opšteg interesa”, konstatuje se u godišnjem izvještaju. Dodaje se da umjesto toga primjeri mizogenog govora, šovinističkih poruka, eksplicitnih predstava i omalovažavanja osnovnih ljudskih vrijednosti i karakteristika postali su manje – više uobičajeni, a borba protiv ovih devijacija “ostajala je na nivou principa i teorije”.

Pojedine ranjive grupe i prošle godine su osjećale posljedice podređenog položaja. U nekim situacijama to je posljedica socio-ekonomskih uslova u kojima žive, dok se u drugim okolnostima to može povezati sa predrasudama, stigmom i naslijeđenim stereotipima u Crnoj Gori. Pri tome se može zapaziti da najranjivije grupe trpe posljedice višestruke diskriminacije.

Tako institucija Zaštitnika već godinama uočava težak položaj Romske populacije u više sektora, ranjivost žrtava nasilja u porodici i nasilja nad ženama, podređenost ruralnog stanovništva u odnosu na urbane sredine, fizički i psihički pritisak koji trpe pripadnici LGBTIQ zajednice, žene koje se ostvaruju u ulozi majke, osobe sa invaliditetom, žrtve torture...

Prošlu godinu karakterisao je i dalje snažan uticaj pandemije koronavirusa na sve oblasti života i rada, a samim tim i ograničenjima koje je ona donijela.

”Zaštitnik i dalje konstatuje očigledne primjere nepoštovanja ili nejednakog odnosa prema licima koja nijesu poštovala ograničenja koja se odnose na sve građane/ke. Ova neprimjerena ponašanja su u pojedinim slučajevima dovodila do apsurda da ni oni koji su mjere propisivali iste nijesu poštovali. Osim toga, i u ovom periodu je preovladao jedan broj ograničenja koja su ustanovljena bez jasnih i dovoljnih razloga, uz očigledni manjak poštovanja onoga na što su ukazivale čak i nadležne zdravstvene institucije”, navodi se u zaključnim ocjenama institucije na čijem je čelu Siniša Bjeković.

Govoreći o ovoj oblasti, institucija Zaštitnika je prvi put bila suočena sa većim prilivom predmeta koji su se ticali kvaliteta pružene zdravstvene usluge, ali i nekih sistemskih pitanja kada se to tiče ranjivih grupa, kao što su djeca sa autizmom, duševno oboljele osobe, lica bez zdravstvenog osiguranja...

Jedan od izazova je to što ni prošle godine nije sovnovana nacionalna mreža za zaštitu od diskriminacije, a kao razlozi navedena je situacija izazvane pandemijom i deficit finansijskih sredstava. U prošloj godini izostao je i angažman na uspostavljanju i operacionalizaciji jedinstvenog i centralizovanog sistema za prikupljanje podataka o slučajevima diskriminacije. Među izazovima sa kojima se ova institucija ombudsmana suočava su i slučajevi ignorisanja preporuka Zaštitnika kao i zahtjeva za izjašnjenje, a žalili su se i na smanjen budžet.

”U takvim okolnostima bilo je očiglednih opstrukcija koje nijesu uzrokovale samo kašnjenje u postupanju, već i nedostatak efikasnog odgovora na kršenje ljudskih prava i sloboda. Pri tome treba imati u vidu da se radi o ograničenom broju organa koji su na taj način prepoznati i u našim mišljenjima”, navodi se u zaključcima.