"Glavna tačka na koje moramo raditi je nelegalno držanje životinja"

Nedostatak prihvatilišta za divlje životinje i nedovljno precizne nadležnosti organa ključni problemi u toj oblasti

„Krijumčarenje i nelegalno držanje divljih životinja– izazovi i trenutno stanje u Crnoj Gori, moguća rješenja problema, primjeri prakse iz regiona i EU“, koji je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)

3614 pregleda 0 komentar(a)
Sa sastanka, Foto: PR Centar
Sa sastanka, Foto: PR Centar

U Crnoj Gori ima šest nelegalnih zooloških vrtova, u kojima se nalazi više od 20 ugroženih vrsta i 200 pojednačnih primjeraka, a nedostatak prihvatilišta i nedovoljno precizna ovlašćenja nadležnih organa potrebno je što prije predvidjeti Zakonom o zaštiti prirode kojim je regulisano to pitanje.

To je saopšteno na okruglom stolu „Krijumčarenje i nelegalno držanje divljih životinja– izazovi i trenutno stanje u Crnoj Gori, moguća rješenja problema, primjeri prakse iz regiona i EU“, koji je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović, podsjetila je da je oformljena Radna grupa koja je pokrenula izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode u cilju unapređenja tog akta, prenosi PR Centar.

„Jedna od glavnih tačaka na kojima moramo raditi su članovi koji definišu nelegalno držanje životinja i propisivanje adekvatnih uslova. Kroz jako intezivan rad članova radne grupe, shvatili smo da sistemski ne umijemo adekvatno da riješimo problem“, navela je Brajović.

Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, kazao je da su u proteklih nekoliko mjeseci bila dva, tri slučaja koja su bila aktuelna kad je u pitanju nelegalno držanje životinja.

„Nadam se da ćemo zajednički uspjeti da dođemo do rješenja“, naveo je Gazdić.

Programska direktorica, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Ksenija Medenica, istakla je da je nezakonita trgovina divljim živtinjama jedna od naunosnijih kriminalnih aktivnosti, navodeći da prema podacima EUROPOL-a godišnje generiše oko 4,4 milijarde eura na svjetskom niovu.

„Krijumčarenje divljih vrsta ima katastrofalne posljedice po biodiverzitet i mnoge vrste dovodi do ivice izumiranja. Sasvim je dovoljno razloga da se ovom problematikom svi pozabavimo“, kazala je Medenica.

Prema njenim riječima, činjenica je da u protekle dvije godine nije evidentiran nijedan slučaj nelegalnog uvoza, dok sa druge strane, kako je rekla, praksa pokazuje suprotno i dokaze da vrste sa CITES liste prolaze naše granice ispod radara.

„U proteklih par mjeseci smo imali par zvučnijih slučajeva – slučajeve sa lavom, kengurom, afričkim kornjačama. To što smo kasno saznali za ove slučajeve pokazuje da je potrebno raditi na više frontova. Prvenstveno, je potrebno raditi na boljoj međusektorskoj saradnji, na jačanju kapaciteta unutar institucija, ali i kada je u pitanju edukacija javnosti potrebno je raditi da svi shvatimo koliko je oziljan ovaj problem i koje su posljedice po našu prirodu!“, rekla je Medenica.

U poslednjih deset godina, kako je ukazala, kad se pogledaju podaci oni pokazuju da se najviše krijumčare ptice, gmizavci i biljke, navodeći da je od 2010. godine bilo slučajeva krijumčarenja prepariranih krivolovljenih ptica, a na meti su bile jarebice, kamenjarke i šumske šljuke.

„Krijumčarenje ptica gotovo redovno ide uz krivolov i trovanje životnja. Tako da se rješavanje ovih problema mora posmatrati kao cjelina i mora se djelovati u tom pravcu, jer ova tri problema idu u paketu“, navela je Medenica.

Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine, Vladimir Pavićević, podsjetio je da su 2019. godine javnim pozivom pokušali da registruju određeni broj nelegalnih držalaca, navodeći da se oko pedesetak držalaca prijavilo, ali da svi nisu dobili dozvolu za rad.

„Trenutno, na teritoriji Crne Gore, posjedujemo podatke da ima šest nelegalnih zooloških vrtova, koji su sa preko 20 ugroženih vrsta i 200 pojedinačnih primjeraka u privatnim rukama, među kojima su kako autohtone vrste Crne Gore tako i tropske vrste koje se nalaze na CITES listi“, naveo je Pavićević.

Prema njegovim riječima, pretpostavlja se da postoji veliki broj nelegalnih držalaca i pojedinačnih primjera, od kojih su se pojedini prijavili Agenciji u želji da dobiju dozvolu, dok je određni broj ostao neprijavljen iz razloga neobavještenosti ili straha da će im životinje biti oduzete.

„Životinje se često drže u lošim prostornim i prehrambenim uslovima. Ponekad ih ljudi ugrožavaju na nehuman način, što predstavlja ozbiljan problem. Postoje primjeri i opasnih vrsta životinja, koji se drže u neodgavarajućim uslovima i koje mogu izazvati posledice po ljudsko zdravlje i živote“, rekao je Pavićević.

Govoreći o izazovima koje je Agencija prepoznala, Pavićević je istakao da su tu nedostatak objekata za držanje životinja, medicinski tretman povrijeđenih ili zaplijenjenih autohtonih biljnih vrsta sa CITES liste.

„Takođe, probleme predstavljaju i nedovoljna angažovanost državnih institucija i društva u cjelini u smilslu davanja na značaju borbi protiv nelegalnog držanja divljih vrsta i nedostatak kadra u relevatnim institucijama koji bi se bavio ovom problematikom“, naveo je Pavićević.

Miljan Knežević iz Sektora granične policije Uprave policije Crne Gore rekao je da se prvi slučaj koji su zabilježili u tom sektoru desio 2011. godine na graničnom prelazu Dobrakovo, kada su oduzeta tri kaveza sa papagajima, trgrovi i i zebe u količini od 130 komada.

„Tom prilikom je državljaninu Crne Gore podnešena krivična prijava zbog počinjenog krivičnog djela krijumčarenje. Drugi slučaj se dogodio takođe na graničnom prelazu Dobrakovo, kada su policijski službenici uočili zmiju. Naknadno se utvrdilo da je neko na graničnom prelazu, plašeći se kontrole, bacio. Zmija je predata Prirodnjačkom muzeju u Podgorici“, kazao je Knežević.

Istakao je da su treći slučaj zabilježili 2019. godine kada je na graničnom prelazu Dobrakovo pronađeno 18 kornjača čija je vrijednost procijenjena na 750 eura, a državljanu Srbije je podnijet prekršajni nalog za naplatu novčane kazne.

“Četvrti, poslednji slučaj koji smo zabilježili, se desio u januaru 2022. godine kada smo raspolagali operativnim saznanjima da se jedan državljanin Crne Gore, dogovorio sa dva truska državljanina u mjestu Brodarevo da izvrši prebacivanje određenih životinja do najbliže benzinske pumpe, nakon prelaska graničnog prelaza. Turski državljani su legalno ušli u Crnu Goru na graničnom prelazu Dobrakovo i u samom momentu primopredaje životinja, mi smo pomenuta lica lišili slobode, ali je samo protiv jednog lica koje je vršilo nezakonito prebacivanje životinja, podnesena je krivična prijava, a turski državljani nisu procesuirani“, naveo je Knežević.

Ivan Ivanović iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove pojasnio je da veterinarski i fitsanitarni inspektori borave isključivo na osnovu dojavljene pošiljke, legalnog uvoza pošiljki iz drugih zemalja uvoznica.

„Da veterinar ili fitosanitari inspektor boravi 24-časovno na graničnom inspekcijskom mjestu, mislim da nema potrebe. Oni na osnovu dokumentaccijskog, identifikacijskog i fizičkog pregleda vrše pregled pošiljki i kontrolišu uvoz u skladu sa nadležnostima“, kazao je Ivanović.

Istakao je da oni nisu dužni da utvrđuju uslove karantinskog smještaja i veterinarske zaštite na graničnom veterinarskom mjestu bez legalnih pošiljki.

Marko Vasiljević iz iz Sektora granične policije Uprave policije Crne Gore rekao je da su u dosadašnjem radu imali jedan primjer koji je zabilježen u 2006. godini.

„Slučaj se desio kada je patrola koja je radila na terenu zaustavila i kontrolisala vozilo beogradskih registarskih oznaka u kojem su se nalazila dvojica državljana Republike Srbije i Crne Gore. Kontrolom ovog vozila, otkriveno je da se u zadnjem dijelu nalaze dva tigra. Ovaj slučaj je procesuiran u Osnovnom sudu u Nikšiću“, naveo je Vasiljević.

Predstavnik Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore - Odsjek za ekološku inspekciju, Dejan Filipović, rekao je da su od početka 2020. godine zabilježeni slučajevim u Bijelom Polju koji se odnose na krijumčarenje ostrugaste kornjače, jedne ptice i crva brašnara.

„Početkom 2020. godine, ekološka inspekcija je postupala prema držaocu životinja kod koga je pronađen kengur, imali smo određena postupanja prilikom pronalaženja lava u Budvi. Takođe, u toku je postupanje prema jednom od držalaca koji drži papagaje bez dozvole. Početkom 2020. godine predmet inspekcijskog nadzora bio je držalac u Nikšiću koji drži jelene lopatare“, naveo je Filipović.

Ukazao je da većina navedenih primjera su pokazali nedostatke našeg sistema u odgovoru na ove probleme, navodeći da je to prije svega nedostatak prihvatilišta.

„Takođe, izazove predstavljaju i neprecizne zakonske odredbe, nedostatnost zakona i podzakonkse regulative, nedostatak funkcionalnih mehanizama za rješavanje ovih problema, nepostojanje zvaničnog registra držalaca životinja koje se drže u zatočeništvu, obilježavanje životinja“, kazao je Filipović.

Predstavnica Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore - Odsjek za ekološku inspekciju, Vesna Zarubica, istakla je da ta inspekciaj ne može oduzeti životinje po sadašnjem Zakonu.

„Ranije, po prethodnom Zakonu bilo je da pravosudni organi oduzimaju životinje. Bila je to propisano kao zaštitna mjera i mogli smo tad da pokrenemo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka da predložimo sudu da se životinja oduzme. Mora postojati infrastruktura i moraju se znati koje su procedure za oduzimanje životinja da bi to išlo kako treba. Taklođe, precizne odrebe zakona je potrebno propisati“, navela je Zarubica.

Lidija Radonjić iz Uprave prihoda i carina Crne Gore rekla je da kad su u pitanju divlje vrste biljaka, životinja i gljiva, carinski organ kontroliše uvoz i izvoz ovih vrsta uz dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine.

„Kad je u pitanju tranzit divljih vrsta, može se vršiti na osnovu dozvole o izvozu, odnosno o uvozu, izdate od nadležnih organa zemlje izvoza, odnosno zemlje uvoza“, rekla je Radonjić.

Istakla je da Uprava ima dobru saradnju sa Agencijom za zaštitu životne sredine kao i sa drugim nadležnim organima.

Predstavnik Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Miloš Sekulović, rekao je da su u dosadašnjem radu Radne grupe kao glavno pitanje iskritalisalo rješavanje pitanja prihvatilišta za divlje životinje i sa CITES liste.

„U toku je konkurs za izrad idejnog rješenja za CITES centar u Beranama. Takođe, potrebno je dodatno definisati nadležnosti inspekcije, s obzirom na njihove ukazane probleme u funkcionisanju, koji se prije svega odnose na oduzimanje životinja i prihvatilište. Naše stanovište za prihvatilište, idemo u pravcu da bi to trebalo da bude državna institucija“, naveo je Sekulović.

Potpredsjednik Opštine Berane, Darko Stojanović, podsjetio je da je jedna od obaveza Crne Gore na putu ka EU sprovođenje CITES Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka i osnivanje Centra za prihvat životinja sa CITES liste.

„Kako u Crnoj Gori ne postoji takvo prihvatilište, mi planiramo da ga izgradimo u Beranama, zajedno sa zoološkim vrtom. Centar za smještaj životinja je mjesto predviđeno za trenutno držanje i brigu o bolesnim ili povrijeđenim životinjama, napuštenim mladim životinjama koje nisu u stanju da opstanu u divljini, kao i životinjama koje su konfiskovane usled nelegalnog držanja u zarobljeništvu, nelegalne trgovine, uvoza, izvoza ili drugih razloga utvrđenim zakonom. Na osnovu registra Ministarstva održivog razvoja i turizma utvrđeno je da je najviše životinja koje su u zatočeništvu, u Beranama, pa je logično da i sam Centar bude u Beranama, kao i ZOO vrt u koji bi se smjestile sve životinje u zatočeništvu u Crnoj Gori koje nisu na CITES listi, a ne može im se obezbijediti bezbjedan povratak u prirodu“, pojasnio je Stojanović.

Primjere dobre prakse predstavio je Pavle Jovanović-stručnjak za zaštitu i očuvanje divljih vrsta (oblast međunarodnog prometa, držanja u zatočeništvu i rehabilitacije divljih vrsta.

Njegova ekspertiza biće na raspolaganju našim instuticjama naredna dva dana, što će biti od pomoći prilikom definisanja zakonskih odredbi koje se tiču držanja i krijumčarenja životinja.