Ovdje leži sluga Božiji Dmitar - piše na zapadnom licu spomenika izrađenog u formi malog sljemenjaka u selu Pridvorica, u Drobnjaku, koji se nalazi u porti crkve Sv. Arhangela Mihaila.
Riječ je o, kako je istakao dr Goran Komar, starom ćiriličnom natpisu, nauci nepoznatom.
”Natpis koji je nepoznat nauci otkrio sam prilikom detaljnih istraživanja starih grobnih spomenika Drobnjaka. Na padini groblja, pred pročeljem crkve, leže dva starija spomenika približnih dimenzija, a natpis se nalazi na desnom, smještenom južnije. Natpis je pozicioniran uz ravnokraki reljefni krst koji krasi njegovu zapadnu stranu. Veličina slova se kreće od deset do četiri centimetra. Na ovom zapadnom licu postoje, uz završetke krakova krsta, usječeni prosti kružni ukrasi. Jedan od njih je naznačen našim crtežom uz riječ - rab. Dimenzije spomenika iznose: 0,76 x 0,60 x 0,25 metara”, kaže dr Komar koji se od 1996. bavi ćiriličnim natpisima na nadgrobnim spomenicima.
Pošćenje smatraju najljepšim selom u Crnoj Gori. Ono je, kaže legenda, bilo drobnjački dvor, pa je tako selo pored dvora, šest kilometara udaljeno od Šavnika, dobilo ime Pridvorica.
”Selo, koje se smatra veoma starim, smješteno je u kanjonu istoimene rijeke, na predjelu, kako mještani kažu, ‘od Sunčeva do Arapova vira’. Njegova crkva se vidi sa prevoja Gradac, nadomak Šavnika. Može se reći i da se nalazi u podnožju visokog krečnjačkog platoa na kome je podignuta saborna crkva Presvete Bogorodice koja u svojoj porti čuva određen broj srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Kada sam pristupio detaljnim istraživanjima drobnjačkog epigrafskog nasljeđa, obilazeći sva sela na teritoriji današnje opštine Plužine, Pridvoricu sam, kao pristupačnu, ostavljao za kraj”, objašnjava Komar.
Osim toga, kako ističe, putem Interneta je mogao da na brojnim, izuzetno dobrim fotografijama, posmatra dva starija nadgrobna spomenika koji, “poput stražara, leže pred pročeljem crkve”.
”Nisam, međutim, mogao predvidjeti njihove krajnje skromne dimenzije, jer formom ostavljaju utisak krupnih sljemenjaka kakve viđamo u čitavoj Bosni i Hercegovini i zapadnim djelovima Crne Gore. Spomenik koji je postavljen lijevo, dakle sjevernije, je bogatije dekorisan i bolje očuvan. Spomenik koji leži desno od kapije groblja, ka rijeci, čuva pomenuti stari ćirilički natpis”.
Ističe da se na teritoriji Drobnjaka, kao i Pive, ne nalazi veliki broj natpisa srednjeg vijeka, pa da je, tim prije, svaki novi veoma dragocjen. Za razliku od Pive i Drobnjaka, područje Banjana, kaže Komar, čuva daleko veći broj starih natpisa. Do sada su pronašli više od 20 i neprestano pronalaze nove, pa su tako tokom posljednja tri mjeseca evidentirana dva nova natpisa.
”Pridvorica kao staro drobnjačko selo, ipak čuva natpis koji može pripadati 15-16. vijeku. Valja uvijek gledati na njezino susjedstvo i sabornu crkvu na Pošćenju gdje su evidentirana tri starija ćirilička natpisa. Jedan od dva, unutar crkve, sada ne možemo pronaći. Može se, takođe, istaći činjenica da, gledajući Drobnjak, najveće posijanje stećaka leži upravo u rejonu Pošćenja i Previša. Ovdje je, to sigurno znamo, jako veliki broj klasičnih spomenika srednjega vijeka uništen, ali i ugrađen u temelje crkava. Budući da je rekonstrukcija i opravka crkve na Previšu neophodna usljed oštećenja fasade u pročelju, to bi trebalo dobro povesti računa o starim spomenicima koji leže u njenim temeljima. Na ovom mjestu bih pomenuo i crkvište u selu Bijela”, ističe Komar.
Najavljuje da će uskoro objaviti elektronsko izdanje zbornika ćiriličnih natpisa centralnog Balkana, u kojem će se naći veliki broj nauci nepoznatih natpisa. Riječ je o natpisima srednjeg vijeka, od najstarijih, s kraja 12. do onih iz 19. vijeka.
”I ovdje, u drevnoj Pridvorici, sjedištu roda koji je ostavio snažni trag u tradiciji Stare Hercegovine, susrećemo se sa krsnim spomenicima koji svojom likovnošću i pismom svjedoče pripadnost pravoslavnom prostoru”, kaže istraživač ćiriličnih dokumenata i natpisa
Bonus video:
