Vatra gutala kuće i šume, nadležni procijenili da mogu sami: Nije toliko peklo da bismo zvali u pomoć

Zbog propusta u osiguranju avio-flote, Direktorat za vanredne situacije nije mogao da sprovede akciju gašenja iz vazduha. U većini sela, pa i u šumskim područjima, vatrogascima su jedina pomoć bili građani

23115 pregleda 43 reakcija 12 komentar(a)
Nije postojala potreba za slanjem zahtjeva za pomoć, tvrde iz MUP-a: (arhiva/ilustracija), Foto: Vesko Belojevic
Nije postojala potreba za slanjem zahtjeva za pomoć, tvrde iz MUP-a: (arhiva/ilustracija), Foto: Vesko Belojevic

Uprkos požarima koji su od 19. marta bijesnili Crnom Gorom, Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje u gašenju nije moglo da koristi vazduhoplove, procijenilo je da ne postoji potreba da pomoć potraže od država regiona, Evropske unije ili NATO-a.

Tako su Vijestima odgovorili iz resora kojim rukovodi ministar Sergej Sekulović, na pitanja poslata 29. marta, dok je vatra još gutala kuće u kolašinskim selima.

”Zahtjev za pomoć nijesmo poslali jer nije postojala potreba za slanjem zahtjeva ove vrste. Da bismo poslali zahtjev za pomoć u gašenju požara državama regiona, članicama Mehanizma civilne zaštite EU i NATO-u potrebno je da budu ispunjeni određeni preduslovi za to (velika opožarena površina, ugroženost osoba i stambeno-poslovnih objekata, maksimalno angažovanje svih raspoloživih ljudskih i materijalnih resursa u našoj državi, potreba sprovođenja evakuacije, tj. premještanja osoba iz ugroženih područja u neka druga koja nisu ugrožena itd)”, objasnili su iz MUP-a.

Pitanja da li su Vladi Hrvatske i/ili bilo koje druge države, eventualno NATO-u poslali zahtjev za pružanje humanitarne pomoći Crnoj Gori, odnosno od njih tražili pomoć u gašenju požara širom države, MUP- u su poslata desetog dana požara.

Već tada, vatra je uništila velike površine pod šumom, pašnjake, nisko rastinje i progutala više nenastanjenih ili povremeno nastanjenih seoskih kuća.

Zbog propusta u osiguranju avio-flote, Direktorat za vanredne situacije nije mogao da sprovede akciju gašenja iz vazduha. U većini sela, pa i u šumskim područjima, vatrogascima su jedina pomoć bili građani.

Na pojedinim lokacijama požare su tri dana gasili pomoću helikoptera Vojske Crne Gore.

Iz MUP-a nijesu obrazložili čija je procjena da tokom marta “nije postojala potreba za slanjem zahtjeva” za pomoć, iako je tih dana već nekoliko kuća bilo uništeno, kao i velike površine pod šumom, a njihovi avioni bili su prizemljeni.

Crna Gora ranije je koristila pomoć drugih država - vatru na području Boke 2017. godine gasili su hravstki kanaderi, ukrajinski ANTONOV-32P, švajcarski transportni helikopter tip “AS-332 super puma”... Tada je u akciji učestvovao i helikopter BEL 212 MUP-a Crne Gore.

Avioni neosigurani

Početkom aprila iz MUP-a su za Vijesti kazali da tokom prošle godine nijesu imali dovoljno sredstava u budžetu da osiguraju vazduhoplove, zbog čega ih i nijesu mogli koristiti u gašenju nedavnih, velikih požara.

Tvrde i da su od Ministarstva finansija i socijalnog staranja novac tražili još sredinom prošle godine, ali i da ih je Uprava za katastar i državnu imovinu, krajem prošle godine, nakon odobravanja dodatnih sredstava, obavijestila da ne mogu sprovesti procedure javne nabavke zbog administrativnih i zakonskih propisa zbog ulaska u novu budžetsku godinu.

Iz te institucije na čijem čelu je Koča Đurišić, danima ne odgovaraju na pitanja Vijesti o osiguranju državne avio-flote, ali ni da li se osjećaju odgovornim zbog nemogućnosti Direktorata za vanredne situacije da “podigne” avione i učestvuje u gašenju požara, što je prouzrokovalo enormnu štetu. Iz sektora osiguranja Vijestima su nezvanično saopštili da je Uprava za katastar i državnu imovinu odgovorna za to što su vazduhoplovi prizemljeni, jer su, navodno, posao osiguranja kompletne državne imovine povjerili jednoj brokerskoj kući.

Đurišić nije odgovorio na te optužbe, a Sekulovićev resor odgovornost je prebacio na MFSS i Vladu.

Kazali su i da je tokom 2022. nakon što je usvojen budžet i plan javnih nabavki, Uprava za katastar i državnu imovinu pokrenula postupak nabavke osiguranja vazduhoplova, čija je procijenjena vrijednost 490.000 eura.

Međutim, procijenili su da sredstva koja je MUP predvidio ove godine ponovo neće biti dovoljna da se zaključi ugovor.

Vlada je na sjednici održanoj 31. marta 2022. godine donijela zaključak o preusmjeravanju dodatnih sredstava za potrebe Avio-helikopterske jedinice MUP-a.

Krajem marta, u emisiji “Reflektor” na TV Vijesti direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Miodrag Bešović kazao je da raspolažu sa tri helikoptera koji su relativno stari i tri aviona od kojih je jedan ispravan, a dva oštećena.

MVP: Od nas nisu tražili ništa

Iz Ministarstva vanjskih poslova odgovorili su Vijestima da MUP nije od njih tražio da pošalju zahtjev za dobijanje humanitarne pomoći u cilju suzbijanja požara u Crnoj Gori.

Objasnili su i da, prema proceduri, taj Vladin resor (MUP) od međunarodnih partnera sam traži pomoć.

”Ministarstvo vanjskih poslova nije dobijalo zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za traženje humanitarne pomoći u cilju suzbijanja požara u Crnoj Gori. Informišemo da je MUP - Direktorat za zaštitu i spašavanje kontakt tačka za saradnju i koordinaciju međunarodne pomoći u okviru Mehanizma Evropske unije za civilnu zaštitu (Centar za koordinaciju odgovora na vanredne situacije – ERCC) i NATO Evroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe - EADRCC. Dakle, MUP direktno preko navedenih mehanizama upućuje zahtjeve za pomoć”, kazali su iz resora kojim rukovodi Đorđe Radulović.

Bonus video: