Perad na otvorenom uprkos zabrani

Domaćinstva masovno drže pernate životinje na otvorenom, uprkos pojavi ptičjeg gripa koji se može prenijeti i na ljude...

34157 pregleda 205 reakcija 31 komentar(a)
Kokoške puštene u mnogim domaćinstvima, Foto: Boris Pejović
Kokoške puštene u mnogim domaćinstvima, Foto: Boris Pejović

Iako je u Crnoj Gori prvi put prije nekoliko dana registrovan veoma opasan podtip ptičjeg gripa H5N1, koji ima jako visok mortalitet kod živine, a može se prenijeti i na ljude, zbog čega se ne preporučuje odlazak na Skadarsko jezero gdje su od te bolesti uginuli pelikani, domaćinstva masovno krše zabranu držanja pernatih životinja na otvorenom.

Kako je pojašnjeno “Vijestima” iz Uprave za bjezbjednost hrane i fitosanitarne poslove, naredbu o zabrani držanja živine na otvorenom i sprovođenju mjera za sprečavanje pojave i širenja visokopatogene avijarne influence dužni su da primjenjuju držaoci živine na cijeloj teritoriji Crne Gore, a na snazi je već dvije godine.

Puštene kokoške mogu se vidjeti u domaćinstvima na seoskom području Crne Gore, a mnogi jaja prodaju posredstvom društvenih mreža na kojima se reklamira domaća hrana.

Iz Uprave je u srijedu saopšeno da je prisustvo virusa H5N1 kod divljih ptica potvrđeno kod uginulih pelikana u rezervatu Pančeva oka, u Nacionalnom parku Skadarsko jezero.

”Osim mjera u zaraženom i ugroženom području, sprovodiće se i pojačani nadzor na terenu od strane veterinarske inspekcije i veterinarskih ambulanti kako bi, u najvećoj mogućoj mjeri, doprinijeli sprečavanju daljeg širenja bolesti. Sve mjere i obaveze propisane Naredbom o zabrani držanja živine na otvorenom prostoru i sprovođenju mjera za sprečavanje pojave i širenja visokopatogene avijarne influence dužni su da primjenjuju držaoci živine na cijeloj teritoriji Crne Gore”, naveli su iz Uprave.

Pelikani u rezervatu Pančeva oka
Pelikani u rezervatu Pančeva oka foto: CZIP

Pojašnjeno je da su zbog rizika od prenošenja virusa sa divljih ptica na domaću živinu, donijeli Rješenja kojim su utvrđene granice zaraženog, odnosno ugroženog područja i mjere koje će se sprovoditi u ovim područjima u cilju suzbijanja i sprečavanja širenja zarazne bolesti.

Zaraženim područjem se smatra područje od najmanje tri kilometra u poluprečniku, a ugroženim krug od najmanje 10 kilometara u poluprečniku od žarišta, odnosno lokacije na kojoj su pronađene uginule ptice.

Tip virusa ptičijeg gripa H5N1 potvrđen je i u brojnim evropskim zemljama, naročito u okruženju, uključujući Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Hrvatsku, te je bilo očekivano da će se bolest pojaviti i kod nas, ističe se u saopštenju Uprave.

Mjere za sprečavanje pojave, širenje, suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti životinja propisane su Zakonom o veterinarstvu i velikim brojem podzakonskih akata kojim su bliže uređena postupanja u slučaju sumnje, odnosno potvrde određene bolesti životinja, kao i ostale mjere za kontrolu pojedinačnih bolesti životinja.

”U skladu s tim, Pravilnikom o mjerama za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje avijarne influence određene su i mjere koje će se sprovoditi u granicama zaraženog, odnosno ugroženog područja, a koje su date Rješenjem kojim su utvrđene granice zaraženog, odnosno ugroženog područja (i sprovode se samo u ovim područjima)”, saopšteno je “Vijestima” iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Kako su naveli, s obzirom da je virus avijarne influence već duži period prisutan na evropskom kontinentu, a procijenjen je visok rizik od pojave i na teritoriji Crne Gore, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i do sada je preduzimala niz mjera za smanjenje rizika od pojave, odnosno mjere za rano otkrivanje i sprečavanje daljeg širenja virusa ptičjeg gripa.

NADLEŽNI TVRDE DA JE HRANA NA TRŽIŠTU BEZBJEDNA

Mevlida Hrapović iz Uprave za bezbjednost hrane je apelovala na vlasnike većih komercijalnih farmi da biosigurnosne mjere budu na visokom nivou.

”To podrazumijeva da se izvrše dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, da ne kupuju živinu od neprovjerenih proizvođača sa propratnom dokumentacijom koja je propisana, da ne koriste vodu iz bunara i jezera, jer kao što smo svjedoci uginuli pelikani su u području Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Sam virus preživljava i prenosi se i putem vode”, istakla je Hrapović, gostujući na TV “Vijesti”.

Ona je dodala da je broj uginulih pelikana porastao, a da su ti primjerci dostavljeni Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji, koja će o rezultatima ispitivanja obavijestiti javnost.

”Jako je bitno da ljudi koji imaju na svom gazdinstvu pet ili 10 kokošaka da ih ne drže na otvorenom, zato što se virus izlučuje ekskretima od divljih ptica i da svaku promjenu zdravstvenog stanja koju primijete da obavijeste nadležne veterinarske službe”, objasnila je ona.

Istakla je da je sve što se nalazi na tržištu od živinskog mesa i proizvoda - bezbjedno.

Bojan Adžić iz Specijalističke veterinarske laboratorije je istakao da je H5N1 opasna virusna bolest divljih ptica i domaće živine i da je ovo prvi slučaj avijarne influence u Crnoj Gori.

On upozorava da virus može da pređe i na ljude.

”Način dijagnostike je PCR, prenosi se direktnim i indirektnim kontaktom. Što se tiče simptomatologije, glavni simptomi su bronhopneumonija, kašalj, povišena tjelesna temperatura. Životinje su bezvoljne i vrlo često obolijevaju i umiru u vrlo kratkom roku”, kazao je Adžić za TV Vijesti.

On je istakao da je mortalitet veoma visok kod kokošaka i ćurki, a da neke divlje ptice mogu da nose virus asimptomatski.

Adžić je preporučio da se ne ide na Skadarsko jezero, pogotovo u blizini kolonija pelikana, jer se na taj način virus može prenijeti na sopstvene ptice.

CZIP: Situacija alarmantna, gubitak pelikana nemjerljiv

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) je saopšteno da je deset uginulih jedinki kudravog pelikana zaraženo ptičjim gripom.

”U Grčkoj je ovaj broj premašio 1.800 ptica, a grip je usmrtio više od polovine njihove populacije i to u rasponu od dva mjeseca. Nakon potvrđenog slučaja u Albaniji, virus je stigao i kod nas. U opasnosti je ikona Skadarskog jezer, nježni bijeli div sa Pančevih oka, najsupješnija priča o zaštiti prirode u zemlji”, naveli su iz CZIP.

Istakli su da je situacija alarmantna i da ne smijemo dozvoliti da priča o ptičijem gripu bude svedena na isključivi rizik prelaska na domaću živinu.

”Gubitak pelikana za našu državu je novčano nemjerljiv, a njihov opstanak nema cijenu”.

Preporučuju da Nacionalni parkovi Crne Gore formiraju tim koji će 24 časa patrolirati svim djelovima jezera gdje su prisutni pelikani, kako bi se na vrijeme, a u saradnji sa stručnim službama, uklanjale jedinke. Istakli su da je neophodno prilikom patroliranja i izuzimanja jedinki iz prirode maksimalno poštovati pravila zaštite na radu i zdravlja zaposlenih lovočuvara.

Bonus video: