Ustavni sud pokrenuo je postupak ocjene ustavnosti člana 22 stavova 2 i 3 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim bi trebalo da ocijeni da li se tim odredbama narušava princip jednakosti prema istim kategorijama zaposlenih, koji bi trebalo da imaju iste koeficijente zarade budući da obavljaju iste vrste poslova.
Inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu odredbi tog Zakona podnijela je u julu prošle godine Nevladina organizacija Akcija za socijalnu pravdu (ASP).
U inicijativi su naveli da je narušena Ustavom garantovana jednakost u pravima, jer se licima iz grupe poslova D koji se odnosi na načelnike, rukovodioce, savjetnike, referente, namještenike (vozači, kuriri, kafe kuvarice), a ukoliko su zaposleni u Službi Skupštine Crne Gore, sudu, državnom tužilaštvu i Sekretarijatu Tužilačkog savjeta omogućava utvrđivanje drugačijih koeficijenata složenosti poslova u odnosu na ostale zaposlene u javnoj administraciji. Na taj način je, kako navode, uspostavljena nejednakost zaposlenih u javnom sektoru.
Predstavnica ASP Ines Mrdović kazala je za “Vijesti” da je upitno zašto bi neki savjetnik ili referent u Skupštini ili sudu mogao da ima veći koeficijent zarade od savjetnika ili referenta u bilo kom drugom državnom organu, jer je suština da se koeficijent složenosti za obavljanje iste vrste poslova mora jednako pravno normirati.
”Ili, ako bi se banalizovala konkretna pravna stvar, postavilo bi se pitanje da li kuvarica u Skupštini Crne Gore ili Sekretarijatu Tužilačkog savjeta kuva bolju kafu od kuvarice u nekom drugom državnom organu, pa treba da bude bolje plaćena - i kako to zakonodavac cijeni”.
Mrdović je kazala da, iako pozdravljaju najavu pokretanja postupka po ovoj temi, ukazuju da je prioritetnije i u većem javnom interesu da Ustavni sud ocijeni ustavnost funkcionerskih naknada, po dvije inicijative koje je ASP podnijela prije tri godine, a do danas nema nikakvog odgovora.
ASP je 2020. godine Ustavnom sudu uputila dvije odvojene inicijative za ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi kojima se visoko pozicioniranim državnim i lokalnim funkcionerima daje pravo na naknadu zarade, u periodu od godinu nakon što im prestane funkcija.
”Ovo pitanje posebno targetira ukupnu javnost, jer se radi o jednoj u nizu privilegija za naše ‘funkcionerske sirotane’, koji po prestanku funkcije primaju platu punih godinu, iako ne rade. ASP podsjeća da je samo nakon promjene vlasti avgusta 2020. godine u narednih godinu funkcionerima bivše vlasti isplaćeno preko četiri miliona eura ovih naknada. Taj novac se, recimo, mogao plasirati za podršku za samozapošljavanja”, kazala je Mrdović.
Ona je naglasila i da Ustavni sud tek sada pokreće i postupak i po njihovoj inicijativi iz septembra 2020.godine, kojom su tražili obaranje uredbe Vlade i pravilnika, na osnovu kojih je cijena struje iz vjetroelektrana (VE) “Možura” i “Krnovo” utvrđena na “enormnih 96 eura po megavatu”, ocjenjujući da je time privatnim investitorima omogućen profit na teret potrošača.
”Napominjemo da se radi o pravnom aktu, koji je bio osnov za donošenje pravilnika za utvrđivanje subvencionirane cijene struje za VE od 96 eura po megavatu. Potrošači su do sredine prošle godine za VE Krnovo i Možura preko računa za struju platili oko 50 miliona subvencija, a da nije ni poznato ko se sve krio i ko se i danas krije iza stvarnih vlasnika projekata”.
Bonus video:
