Uprava za zaštitu kulturnih dobara je prihvatila inicijativu Mjesne zajednice “Sveti Stefan” i grupe građana “Ne vjetroelektrani Brajići - Paštrovska gora” da se brojna kulturna dobra u zaleđu Svetog Stefana zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.
Kako je “Vijestima” saopšteno iz grupe građana okupljenih oko incijative protiv gradnje vjetroelektrana, ta pravna činjenica koja se odnosi na pokretanje postupka formalno-pravne zaštite tih kulturnih blaga, nužno proizvodi pravne posljedice za postupke razrade i usvajanja planova određenih infrastrukturnih projekata u tom pojasu.
”To se prije svega odnosi na projekat vjetroelektrane Brajići koji velikim dijelom zahvata i Paštrovsku goru”, naglašavaju.
Podsjećamo, grupa građana nedavno je upozorila Vladu i resorna ministarstva da ako dozvoli gradnju vjetroelekrane Brajići - Paštrovska gora i ne zaštiti kulturnu baštinu i vrijedne turističke resurse, lokalna zajednica će morati sama da ih brani.
”Zaštita se odnosi na zakonsku kategoriju kulturni pejzaž koja podrazumijeva kompleksnu zaštitu kulturnih dobara koja u sebi uključuju i prirodne elemente, tj. interakciju prirodnih i kulturnih elemenata ili kako naš zakon to definiše “zajedničko djelo čovjeka i prirode”. Primjera radi, Boka Kotorska je, između ostalog, stavljena i pod UNESCO-vu zaštitu u kategoriji kulturnog pejzaža. Inicijativa se odnosi na sljedeća kulturna dobra: Ograđenica sa crkvom, starom bistijernom za vodu, spomen-obilježjem, putnom infrastrukturom, ostacima austro-ugarske tvrđave i drugim graditeljskim nasleđem, Paštrovska gora sa tumulima, gradinama i crkvama, Čelobrdo sa Jegorovim putem, mostovima i zidanim ustavima na potoku, stara kula u selu Đenaši sa crkvom, Ambijentalne cjeline sela Vrba, Tudorovići sa školom i crkvama, kao i drugih kulturnih dobara u neposrednoj okolini. Smatramo da je ovo zaista važan korak u zaštiti bogatog kulturnog nasljeđa u zoni zaleđa Svetog Stefana i Miločera”, kazali su u toj grupi građana.
Eventualnom realizacijom projekta VE Brajići, kako navode, bitno bi se narušio kulturni pejzaž Paštrovske gore sa tumulima, gradinama, crkvama, tvrđavama, starim-austro-ugarskim putem i drugim građevinama u ovom pojasu.
”Stari austro-ugarski put u pojasu Golog vrha i ostaci crkve Sv. Trojice na planini Velja Trojica bi bili ugroženi i uništeni ne samo u smislu kulturnog pejzaža, već i direktno u materijalnom smislu. Stoga resorno ministarstvo koje bude odlučivalo o davanju neophodnih saglasnosti i dozvola za realizaciju projekta VE Brajići, moraće uvažiti ovu pravnu činjenicu vezanu za pokretanje postupka zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, i shodno tome postupiti. Takođe, ova pravna činjenica mora nužno proizvesti posljedice i u postupku izrade projekta Jadransko- Jonske brze ceste jer bi njenom izgradnjom bila ugrožena kulturna dobra koja su predmet ove inicijative, a koja se nalaze u pojasu Čelobrda, Vrbe, Đenaša i Tudorovića, te pojedina od njih bi bila potpuno uništena”, ističu mještani.
Oni navode da su za njih ta blaga bila kulturna dobra i prije formalnog pokretanja postupka zaštite, tako da je upravni organ prepoznao njihovu već postojeću kulturnu vrijednost i postupio u skladu sa zakonom.
”Postoji još puno osnova za podnošenje novih inicijativa i nadamo se da će uskoro biti i novih zahtjeva u tom pogledu. Ovdje prije svega mislimo na Goli vrh kao kultno ili znamenito mjesto koje ima svoju veliku istorijsku vrijednost, i kao takvo zaslužuje i dodatnu zaštitu, pored ove ove koja proizilazi iz navedene inicijative. Ovdje postoje i elementi nematerijalne kulturne baštine koji se vezuju za predanje o stradanju starih Paštrovića u 14. vijeku koji su stradali pod Golim vrhom u bici sa vojskom mađarskog kralja Ludviga. O ovom predanju piše i Stjepan Mitrov Ljubiša. Na Golom vrhu se danas - tačno na mjestu gdje je planirana jedna vjetrenjača - nalazi krst i spomen-ploča koja svedoči o tom istorijskom događaju koji za Paštroviće ima veliku važnost. Ovi hrabri ratnici su sahranjeni kod crkve Sv. Đorđa u Mrtvici, iznad sela Kuljače, i u Rustovu pored crkve Uspenja Bogorodice, gdje se i dan danas vide stare velike kamene ploče bez natpisa, okrenute u pravcu istoka. Sve u svemu, zaleđe Svetog Stefana i Miločera, sa Paštrovskom gorom, predstavlja bogatu kulturno-istorijsku cjelinu sa izraženim elementima prirodnih ljepota, kao i bogatom istorijom, i kao takva zaslužuje i adekvatnu pravnu zaštitu”, zaključuju u grupi građana.
Bonus video:
