“između pritiska graditelja i očuvanja statusa svjetske baštine"

Konferencija CIN - CG: "Gradnja u Boki cvjeta bolje od prirode"

“Razmjere sistematskog uništavanja Boke u ove tri decenije su teže od onih koje su nastale nakon zemljotresa 1979. godine. I onda je bilo moguće obnoviti baštinu… U nekim slučajevima, rekonstrukcije su nemoguće, a devastacije trajne”, ocijenila je direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović

4851 pregleda 1 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: cin-cg.me
Sa konferencije, Foto: cin-cg.me

Ne smije biti nijednog opravdanja ili izgovora da se ugrozi status područja Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO, poručeno je sa današnje konferencije Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

“Razmjere sistematskog uništavanja Boke u ove tri decenije su teže od onih koje su nastale nakon zemljotresa 1979. godine. I onda je bilo moguće obnoviti baštinu… U nekim slučajevima, rekonstrukcije su nemoguće, a devastacije trajne”, ocijenila je direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović na konferenciji “Između pritiska graditelja i očuvanja statusa Svjetske baštine”.

Konferencija je organizovana u okviru projekta “Osnaživanje civilnog društva u borbi protiv devastacije prostora i zaštićenih prostora” koji CIN-CG i Expeditio realizuje uz podršku EU, posredstvom Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Direktorica CGO Daliborka Uljarević kazala je da se “gradnja odavno svela na ugradnju”.

“Čini mi se da prije svega nismo naučili da volimo Crnu Goru na način da joj dajemo, a ne da od nje samo uzimamo… Kotorani i Kotoranke moraju preduzeti više odgovornosti za sebe, za dobrobit svoje opštine i svoje baštine,” poručila je ona.

Arhitektica Marija Nikolić kazala je na konferenciji da ukoliko bi sada prošetali zalivom, vidjeli bismo da gradnja bolje cvjeta nego priroda.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je na panelu da su učinjeni pomaci, ali da su lokalne vlasti uglavnom nemoćne.

“Ljudi misle da mi nešto u Opštini možemo da odlučimo, ne možemo ništa. Jedini metod uticanja na odluku je da budete što glasniji. Mi uložimo negativno mišljenje, možda ga prihvati neko ministarstvo, možda ne prihvati. Nema obavezujući element… Jedini razlog zašto neće biti mosta na Vergima nije domaća pamet, nego što je umiješan strani faktor – UNESCO i njegova stručna tijela. Da je do nas, našao bi se sigurno način da se to izgradi”, kazao je on.

Pomoćnica ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Marina Izgarević kazala je da je pokrenuta izrada HIA studije za Verige, uprkos tome što je UNESCO jasno rekao da tu nema mosta. “Prostrni plan će morati da se odredi da li će se tu naći most ili neće. Odnosno, u suštini se ne može naći ukoliko se ispoštuje mišljenje koje je obavezjujuće po nas”, kazala je ona na konferenciji.

Biljana Gligorić iz Expeditio je istakla da “ovdje imamo donosioce odluka koji izražavajuju veću nemoć nego mi iz nevladinog sektora”, dok je njena koleginica Aleksandra Kapetanović istakla da se ne slaže da se ništa ne može uraditi.

“Mi plaćamo i državu i lokalnu samoupavu da rade svoj posao, a ako vi niste u mogućnosti to da radite, vi uvijek možete to javno da iznesete i da date ostvku, ako niste u mogućnosti da spasete taj prostor”, kazala je ona, dodajući da postoje mehanizmi.

Na kraju konferencije sačinjene se preporuke, koje, između ostalog, uključuju jačanje institucija, reformu prostornog planitanja, jačanje uloge Savjeta za upravljanje područjem Kotora, preuzimanjem odgovornosti, snaženjem lokalne zajednice..

U okviru konferencije prikazan je dokumentarni film “Ugrožena baština”, koji će sjutra veče u 20.30h biti prikazan a Televiziji Vijesti.