Akcija za ljudska prava (HRA) apelovala je u pismu premijeru Dritanu Abazoviću da Vlada Crne Gore, kako su saopštili, prihvati vansudsko poravnanje sa žrtvama iz Murina, "koje ni 23 godine nakon bombardovanja mosta u toj varošici od strane NATO avijacije 30. aprila 1999. godine nijesu ostvarile svoje pravo na naknadu štete države.
Iz HRA poručuju da je država tužena jer toga dana niko u mjestu Murino nije bio upozoren na opasnost od bombardovanja, iako je, kako navode, NATO unaprijed obavještavao nadležne o svim ciljevima koje će gađati
"Ovim je HRA podržala zahtjeve žrtava, koje je premijeru uputio njihov zastupnik, advokat Velija Murid. HRA je isti apel prethodno upudivala i premijerima Dušku Markovidu i Zdravku Krivokapiću. Porodice šestoro poginulih i dvoje povrijeđenih vodili su postupke za naknadu štete protiv države, ali su njihovi tužbeni zahtjevi odbačeni kao zastarjeli", navodi se u saopštenju.
Ističu da je u prvom predmetu porodice Komatina, Vrhovni sud je, odlučujući po reviziji, zauzeo "kontraverzan i restriktivan stav" da nižestepeni parnični sudovi nijesu smjeli samostalno da utvrde da je šteta nastala kao posljedica krivičnog djela da bi primjenili duži rok zastarjelosti, i utvrdio da ta porodica nema pravo na naknadu štete koja joj je ved bila ispladena.
"U drugim predmetima su onda sudovi odbacivali tužbene zahtjeve kao zastarjele. HRA je u pismu premijeru ukazala da su zbog zastarjelosti žrtve izgubile mogudnost da naknadu štete od države ostvare prinudnim putem, ali da je njihovo obeštedenje ostalo moralna obaveza Crne Gore, koju bi država trebalo dobrovoljno da ispuni. U ovom predmetu bi ukupna sredstva koja bi država potrošila na isplatu naknade štete predstavljala zanemarljivo opteredenje za državni budžet, posebno naspram značaja koji bi trajno rješavanje duga prema žrtvama imalo kako za njih, tako i za Crnu Goru", poručuju iz HRA.
Zaključuju da je ukupno 28 osoba zahtjevalo oko pola miliona eura, što je, kako navode, "neznatan iznos", ako se uzme u obzir da je država istovremeno platila čak 71 milion eura samo za troškove suđenja u sudskim sporovima koje je izgubila u periodu od 2012. do 2015. godine.
Bonus video:
