ministarska konferencija zapadnog balkana u tirani “Uklanjanje barijera za održivi razvoj turizma”

Borbom protiv predrasuda i učenjem jedni od drugih do mjesta za svjetske turiste

Na pitanje kako da se Zapadni Balkan pozicionira na svjetsku scenu, generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu ističe da je prvi korak urađen, misleći na ukidanje rominga, a da se drugi tiče slobode kretanja

7286 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Miljana Kljajić
Foto: Miljana Kljajić

Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu saopštila je da se Albanija u periodu nakon pandemije koronavirusa oporavila 92 odsto.

To je, između ostalog, kazala na Ministarskoj konferenciji Zapadnog Balkana “Ukidanje barijera za održivi razvoj turizma” koji se održao u Tirani. Na konferenciji se takođe govorilo o unapređenju poslovne klime za održiva ulaganja u turizam, unapređenju kompetentnosti ljudskog kapitala u turizmu i o inovativnosti i kreativnosti u službi turizma.

Njena poruka je i da se fokusiramo na nova tržišta, te poručila da je njihova regija bogata mladim ljudima, tačnije 61 odsto i da bi trebalo “da ih zadržimo kod kuće da bi doprinijeli ekonomiji”.

Održivi turizam, prema njenim riječima, zahtjeva intervenciju u domenu infrastrukture, ali i da će ideje i predlozi kada zažive doprinijeti boljem turizmu na Zapadnom Balkanu, jer kako je navela, postoji potencijal za nova radna mjesta. “Naš region zavisi od turizma”.

“Ništa se neće desiti preko noći. Svi smo zajedno u regionu i znamo da je naša realnost teška koliko i lijepa, da imamo potencijala ali da treba raditi na njegovoj realizaciji”, kazala je Bregu.

Istakla je i da je turizam dobio na ekonomskom i društvenom značaju i da je najbrži sektor industrijalizacije zemalja. “Ne radi se samo o odmoru, već od podrške lokalnim preduzećima do stvaranja milijardi dolara globalnog BDP-a, značaj turizma za ekonomiju je jednostavno ogroman”.

“Na našim prostorima prije-pandemijski život pokazao je neke pozitivne trendove. U 2019. godini više od dvanaest miliona ljudi posjetilo je Zapadni Balkan, koji nam je donio profit od 7,2 milijardi eura. Turizam je napravio deset odsto BDP-a regiona i činio je više od 25 odsto izvoza”, kazala je Bregu.

Istakla je i da je period nakon pandemije prošlog ljeta pokazao 70 odsto oporavka u svim turističkim posjetama, dok su regionalna putovanja zapadnog Balkana pokazala 92 odsto oporavka.

Dodala je i da prema njihovim posljednjim podacima iz ovogodišnjeg izdanja Balkanskog barometra, Crna Gora i Srbija sa po 12 odsto, a Albanija sa 11 su bile najposjećenije ekonomije od strane svojih regionalnih kolega.

“Znam da Zapadni Balkan treba brže i jače da radi kako bi prevazišao sebe i napravio veliki iskorak. Vjerujem da je vrijeme da promijenimo fokus, poručila je Bregu.

Na pitanje kako da se Zapadni Balkan pozicionira na svjetsku scenu, Bregu ističe da je prvi korak urađen, misleći na ukidanje roaminga, a da se drugi tiče slobode kretanja.

Poručila je i da će 8. Juna Evropska unija i Zapadni Balkan započeti sa procesom usklađivanja politika i regulatornih praksi, a da se radi i na smanjenju cijena roaminga između njih.

"Da se borimo protiv predrasuda, zatvorenih pogleda i Balkan možemo transformisati u mjesto za svjetske turiste"

Ministarka turizma i životne sredine Albanije Mirela Kumbaro poručila je da ukoliko otvorimo našu regiju, ako učimo jedni od drugih, nećemo biti rivali jedni drugima, već ćemo se dopunjavati.

“Da se borimo protiv predrasuda, zatvorenih pogleda i Balkan možemo transformisati u mjesto za svjetske turiste”, kazala je Kumbaro.

Posjećivanje neke zemlje je, kako je kazala, upoznavanje srži te zemlje, te smatra da imamo potencijala da to ostvarimo u svim zemljama Zapadnog Balkana.

“Želimo da se posjetioci zaljube u naše zemlje i posjećuju ih. Da osjete atmosferu, učestvuju u ljepotama naših regija. Da ostavi trag na ljudima kad posjete Albaniju, da povećamo broj turista i uslugu”, saopštila je ona.

Kumbaro je na konferencija istakla i da smo “jedna velika porodica”, te da dijelimo dosta toga zajedničkog, od klime, hrane pa i istorije, “most smo različitih kultura koje su se sticale iz različitih djelova svijeta”

Ipak, naglasila je i da kada putujemo u region, to ne doživljavamo kao strano.

“Albanija nije klasična turistička destinacija kao Hrvatska, međutim pretvorila se u destinaciju koja tek treba biti otkrivena. Sa planinskim vrhovima, ali i sa morskom obalom koja je vrlo blizu planinama. Plaže u Albaniji su među prve četiri u vrhu svjetskih plaža, zato je naša dužnost da ih promovišemo“, kazala je ministarka turizma Albanije.

Domaći turisti su, kako je kazala, 2020. godine dali novi dimenziju, a oni su, kako je istakla podstakli “domaćine da se pokrenu“, pa su se i napreci u agroturizmu vidjeli.

Kazala je i da sada u Albaniji imaju šest turističkih mjeseci, da teže da imaju dvanaest, ali i da su se proširili na područja koja ranije nisu smatrali turističkim destinacijama, za koja građani nisu znali da mogu da iskoriste.

“Na neke usluge smo uveli nultu stopu poreza, a na neke smo smanjili sa 20 na 6 odsto. Takođe, bili smo podržani i sa aspekta državnog budžeta. Sve će ovo stvoriti održivost na duže vrijeme. Imamo turiste iz Amerike, Azije i Australije, ne želimo stvoriti izolovano tržište“, saopštila je Kumbaro.

Veliaj : Ili ćete imati istoriju ili budućnost

Moramo liječiti neke rane iz prošlosti, ali naš posao je da prodamo najbolje što imamo i da poručimo da će biti još bolje u budućnosti.

To je na konferenciji poručio gradonačelnik Tirane Erion Veliaj i dodao da je potrebno da ukinemo sve barijere.

“Da uklonimo barijere na jednostavan i jeftin način i omogućimo studentima da lete za 90 eura i viznu liberalizaciju. To će biti sjajno, srušiće zidove koji su u vezi sa konkurentnošću”, kazao je Veliaj.

Ono što Albanija može ponuditi je, kako je rekao, kratki odmor u gradu, ali i da Tirana ima priliku da se poveže na omladinskom aspektu.

“Ili ćete imati istoriju ili budućnost. Da imamo ozbiljan pristup, zauzeti stav, infrastrukturu, hotele.. Od toga će imati profit i žene koje će raditi na održavanju, taksisti, različite profesije…”, poručio je on.

Potrebno je i, kako je kazao, da ono što se nudi odgovora cijeni koja se plaća, te da smo “vrlo bliski jedni drugima i da nastavimo da radimo zajedno”.

“Na putu ka Evropskoj uniji imamo opciju da se žalimo, upiremo prstom ko je krivac ili da budemo mali dio Evrope i da damo doprinos gdje god da radimo. Svi smo dio jedne slagalice”, poručio je gradonačelnik Tirane.