ŠVEDSKA AMBASADORKA ANIKA BEN DAVID ZA “VIJESTI”

Ljudska prava nisu predizborna kampanja

Švedska će, zajedno sa drugim državama članicama Evropske unije, podržati Crnu Goru, ali neophodne reforme moraju da vode i sprovedu crnogorske vlasti. Borba za bolje i pravednije društvo zahtijeva snažnu volju, hrabrost i upornost

26719 pregleda 4 komentar(a)
I patrijarhalno društvo može biti slobodno, ali treba upornosti i rada, Foto: Ambasada Švedske/Krsto Vulović
I patrijarhalno društvo može biti slobodno, ali treba upornosti i rada, Foto: Ambasada Švedske/Krsto Vulović

Ulaskom u NATO, Švedska i Finska doprinijeće i unaprijediti sigurnost i stabilnost u Sjevernoj Evropi.

To je u intervjuu za “Vijesti” kazala nerezidentna ambasadorka Švedske u Crnoj Gori Anika Ben David.

”Švedska i EU čvrsto vjeruju da Crna Gora pripada evropskoj porodici. Uvjereni smo da je model EU za demokratiju, ljudska prava, vladavinu prava, zaštitu životne sredine, jednakost i ekonomski razvoj najbolja agenda za budućnost građana Crne Gore”, kazala je ona.

Ben David kaže i da će Švedska, zajedno sa drugim državama članicama, podržati Crnu Goru, ali neophodne reforme moraju da vode i sprovedu vlasti u Crnoj Gori.

Poručuje i da se prave promjene u pogledu ljudskih prava ne dešavaju preko noći ili u predizbornoj kampanji, već su rezultat (u nekim slučajevima cjeloživotnog) napornog rada svih društvenih aktera.

Švedska i Finska predale su zahtjev za članstvo u NATO-u. Time je Švedska prekinula status preko 200 godina vojne neutralnosti. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju i da je od početka ruske invazije na Ukrajinu značajno povećana podrška članstvu Švedske u tom vojno-političkom savezu. Šta očekujete od članstva i zbog čega se Švedska do sada opirala ideji pridruživanja?

Ruska agresija na Ukrajinu, koja je započela 24. februara, takve je vrste i snage kakvu Evropa nije doživjela od Drugog svjetskog rata. Akcije Rusije i strukturno i dugoročno pogoršavaju bezbjednosnu politiku Evrope i globalno, i otvoreno je pitanje kako Švedska najbolje da štiti svoju sigurnost.

Sve političke partije u Švedskoj uključile su se u to pitanje i šest od sedam stranaka saglasilo se u vezi sa zaključkom da je članstvo u NATO-u sada najbolji način djelovanja. Jednostavno - ulaskom u NATO zajedno sa Finskom očekujemo da ćemo doprinijeti i unaprijediti sigurnost i stabilnost u Sjevernoj Evropi.

Naša nedavna posjeta Crnoj Gori pokazala je i snažu podršku i predsjednika Mila Đukanovića i ministra odbrane Raška Konjevića, i zahvalni smo na podršci koju smo od Vlade Crne Gore dobili u vezi sa našim zahtjevom za članstvo u NATO.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su Stokholm i Helsinki upozoreni na posljedice pristupanja NATO. Odluka da se u ovom trenutku pridruže 30-članom savezu okarakterisana je od ruskih zvaničnika kao provokaciju. Kako gledate na upozorenja zvanične Moskve?

Naravno, svjesni smo stavova Rusije, ali donosimo sopstvene, suverene odluke. Naše odluke donosimo na osnovu onoga za šta vjerujemo da najbolje služi interesima naše zemlje.

Crna Gora dobila je nedavno novu Vladu. Ministarka evropskih poslova Jovana Marović kazala je da je realno da svoje obaveze u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom završimo do 2025. godine. Imajući u vidu dosadašnje rezultate, ali i političku i institucionalnu krizu, da li vjerujete da su to realna očekivanja? Šta su, po Vama, glavne kočnice na putu pristupanja Crne Gore EU?

Prije svega, čestitam Crnoj Gori na formiranju nove Vlade, na novoj demokratskoj tranziciji, i nadam se da će fokus na pristupanju EU ostati glavna pokretačka snaga tokom cijelog njenog mandata.

Švedska i EU čvrsto vjeruju da Crna Gora pripada evropskoj porodici. Uvjereni smo da je model EU za demokratiju, ljudska prava, vladavinu prava, zaštitu životne sredine, jednakost i ekonomski razvoj najbolja agenda za budućnost građana Crne Gore.

Članstvo Švedske i Finske u NATO-u sada najbolji način djelovanja
Članstvo Švedske i Finske u NATO-u sada najbolji način djelovanjafoto: Ambasada Švedske

Što se tiče vremenskog okvira, smatram da je dobro biti ambiciozan, i iskreno se nadam da će nova crnogorska vlada ubrzati taj put ka članstvu u EU.

Švedska će, zajedno sa drugim državama članicama, podržati Crnu Goru, ali neophodne reforme moraju da vode i sprovedu crnogorske vlasti. Najvažnije je da te rerorme dovode do stvarnih i značajnih poboljšanja za građane i građanke, to je ono što, prije svega, i čini taj sistem EU privlačnim.

Ranije ste u intervjuu “Vijestima” kazali da je napredak u oblasti ljudskih prava u Crnoj Gori i Srbiji mali, da obje zemlje nazaduju u tom pogledu, ali i da Švedska ulaže značajna sredstva širom svijeta da bi se tome suprotstavila...

Za Vladu Švedske, zaštita i unapređivanje demokratije glavni su prioriteti spoljne politike.

Politička inicijativa Drive for Democracy koja okuplja kompletan naš sektor vanjske politike, pokrenuta je prije tri godine kao odgovor na globalni nazadak demokratije i rast autoritarizma.

Ono što pokušavamo da učinimo je da uspostavimo narativ koji je suprotan autoritarnim trendovima u cijelom svijetu.

Zaštititi demokratske institucije i one koji nose taj glas. Pozadina svega je činjenica da se u svijetu danas više zemalja kreće u autoritarnom smjeru, nego onih koje ostvaruju demokratski napredak.

Zato smo zaštitu i unapređenje demokratije, ljudskih i vladavine prava postavili kao strateški prioritet naše spoljne politike.

Snažnija je i naša podrška novinarima i zaposlenima u medijima, organizacijama civilnog društva i zaštitnicima ljudskih prava.

Drive for Democracy okuplja cijelu našu službu vanjskih poslova i tri ministra - ministre vanjskih poslova, razvojne saradnje i trgovine, kao i svih naših preko stotinu diplomatskih misija. Uprkos pandemije, širom svijeta održano je više od stotinu govora u okviru ove inicijative (Democracy Talks).

Zašto su sloboda izražavanja i sloboda medija važni za stanje ljudskih prava i kakvu ulogu u svemu ima medijska, odnosno digitalna pismenost građana jedne zemlje?

Osnovna premisa - “mediji su kiseonik demokratije”, drugo - “pravo na informaciju je dio slobode izražavanja. Sloboda izražavanja je ljudsko pravo”. Sloboda izražavanja primjenjuje se, onlajn i oflajn, na sve, svugdje i cijelo vrijeme. Samo informisani građani mogu da donesu informisane odluke, na primjer - kada glasaju na izborima.

Medijska, odnosno digitalna pismenost takođe je ključna komponenta, pogotovo jer vidimo da se pogrešne i dezinformacije koriste kao oružje.

Takođe ste rekli da svaka država ima svoju političku istoriju i da nije uvijek lako ubrzati određene procese. Kako sve to utiče na stanje ljudskih prava i mogu li se preko noći očekivati promjene u razumijevanju nekih procesa?

Mislim da je važno staviti stvari u perspektivu i sagledati dugoročne trendove, ne samo u Crnoj Gori, već i globalno.

Prave promjene u pogledu ljudskih prava ne dešavaju se preko noći ili u predizbornoj kampanji, već su rezultat (u nekim slučajevima cjeloživotnog) napornog rada aktera civilnog društva u kombinaciji sa glasovima onih koji kreiraju javno mnjenje, medija, donosilaca odluka i zakonodavaca, koji su voljni i da zauzmu stav i koji su jedinstveni u cilju unapređenja opšteg dobra.

Borba za bolje i pravednije društvo zahtijeva snažnu volju, hrabrost i upornost. Na kraju dolazi do tačke preloma u kojoj je novo normalno očigledan izbor.

Crnogorsko društvo i dalje se doživljava kao pretežno patrijarhalno, što se ogleda u različitim stavovima i procesima - između ostalog, položaj žena u društvu, LGBT populacija... Mogu li patrijarhalna društva postati nešto drugo i možemo li očekivati stvarnu ravnopravnost u sistemu u kojem su neke pojave duboko ukorijenjene? Kako bi takve promjene trebalo da se dese (obrazovanje, mediji...)?

Ponovo - vrijeme je važan faktor. Promjene koje smo vidjeli u svijetu u posljednjih 30, 40 godina ogromne su i mogu samo da zamislim kako se za to vrijeme i percepcija stvarnosti i društva promijenila u Crnoj Gori.

Kratak odgovor je - da, vjerovatno će trebati više vremena da se patrijarhalna zemlja razvije u nešto drugo, ali to je težak i dugotrajan proces, koji zahtijeva kontinuiran rad i upornost. Svakodnevna odbrana demokratskih ideala potrebna je čak i u najnaprednijim demokratijama. Ideali i naporan rad važni su.

Tokom nedavne posjete Crnoj Gori bila sam srećna što sam od potpredsjednice Skupštine, dr Branke Bošnjak, čula da sada postoji Ženska parlamentarna mreža, da su dio mreže predstavnice različitih političkih partija, te da se mreža bavi pitanjima kao što su rodna ravnopravnost, nasilje nad ženama i drugim pitanjima koja bi mogla da unaprijede kvalitet života velike grupe crnogorskog društva.

Postoji još sedam zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Kanadu, koje su usvojile feminističku spoljnu politiku. Koncept feminističke spoljne politike uvela je Švedska 2014. godine. Možda zvuči radikalno, ali ona samo želi da za žene i djevojke obezbijedi ista prava, istu zastupljenost i isti pristup resursima kao što je to slučaj za muškarce i dječake. Ravnopravnost polova nije žensko pitanje. Od rodne ravnopravnosti koristi ima društvo u cjelini.

Kako djeca i mladi u Švedskoj uče o ljudskim pravima?

O tome uče u vrtiću, u školi, u medijima, na društvenim mrežama i u društvu uopšte. Danas se komercijalne firme, influenseri, sportski klubovi i umjetnici često doživljavaju kao neetički ili prolazni, ako ne prepoznaju i važnost ovih tema. Nije samo država ta koja treba da pokaže liderstvo. Svi treba da damo svoj doprinos. Za podizanje djeteta treba nam selo, zar ne? A vlade i državne institucije računaju na ljude.

U sistemima poput crnogorskog, gdje se tek očekuje stvaranje generacije građana koji imaju drugačiji odnos prema ljudskim pravima, društvu uopšte, šta države mogu da preduzmu kako bi - čekajući da im se dese “građani”, ipak radile nešto na poboljšanju stanja u oblasti ljudskih prava? Kako vidite ulogu države, medija, nevladinih organizacija... pa i građana kao pojedinaca?

Čvrsto vjerujem u ulogu cjeloživotnog učenja kao ključne komponente svih naših društava. Društva se razvijaju, naše vrijednosti se razvijaju i, iako se to može činiti kao cijeli život, moramo gledati širu sliku. U većini društava, promjena stavova traje decenijama.

Kakvo je stvarno stanje ljudskih prava u Švedskoj?

Naravno, imamo mi svoje stalne izazove. Jedan se odnosi na trajanje pritvora za zatvorenike, zbog čega smo bili izloženi kritici Odbora za ljudska prava Ujedinjenih nacija. Drugi se odnosi na nejednake zarade, treći na nasilje nad ženama. Švedska ima nacionalni akcioni plan za ljudska prava, Nacionalni institut za ljudska prava i jak sistem zaštitnika ljudskih prava.