konferencija "mediji u crnoj gori - kako do oporavka" u organizaciji CGO

Vlaović: Uskoro 312.000 eura za medije

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je istakla da je stanje u medijima teško, a da su prošle godine zabilježena 22 napada na novinare

12874 pregleda 3 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: Miljana Kljajić
Sa konferencije, Foto: Miljana Kljajić
Ažurirano: 25.05.2022. 15:40h

Ministarka kulture i medija Maša Vlaović kazala je da će njen resor uskoro raspodijeliti 312.000 eura na konkursima za dnevne, nedjeljne, lokalne štampane medije i internetske publikacije, te lokalne javne emitere.

"Takođe, realizovana je pomoć elektronskim medijima koji program emituju putem predajnika Radio-difuznog centra sa ukupno 400.000 eura“, rekla je Vlaović.

Ona je naglasila da je cilj da građani budu što više medijski pismeni, ali i pravovremeno, objektivno i tačno informisani, pa država, ima veliku obavezu da pomogne medijima, a sve u cilju njihovog daljeg snaženja i uspješnog obavljanja vrlo složene uloge u društvu.

"Zato je naša obaveza i da podstičemo medijski pluralizam i tako doprinosimo jačanju demokratije i stvaranju modernog evropskog društva. Da bismo unaprijedili medijsko tržište, kroz sagledavanje potreba svih subjekata koji u njemu participiraju, počev od vlasnika medija, novinarki i novinara, medijskih radnica i radnika, kao i javnosti, moramo ponuditi nova optimalna rješanja“,kazala je Vlaović.

Istakla je da vjeruje da je jedan od načina oporavka medija stvaranje ambijenta u kojem možemo doprinijeti uspješnom rješavanju brojnih slučajeva napada na novinare, medije i njihovu imovinu.

"Riješenost Vlade i jaka međusektorska saradnja u pružanju brzog odgovora u rasvjetljavanju neriješenih slučajeva, te Izmjene Krivičnog zakonika kojim će se propisati strožije kazne, doprinijeće da se medijski radnici osjećaju sigurnije“.

Raonić je kazao da se stiče utisak da je atmosfera u društvu takva da je veoma mali broj ljudi koji žele istinski Javni servis u Crnoj Gori.

„Mi smo se otvorili prema svim stranama i izbalansiranost je osnovni preduslov. Ali, Javni servis je mnogo više. Sama televizija proizvodi 25 emisija, koje nemaju veze sa ovim o čemu se ovdje govori. Mi smo promijenili kompletnu organizacionu šemu, radnu kulturu, povećali produkciju za 40 odsto, počeli proces digitalizacije rada, pokrenuli serijale o ekološkim aktivnostima, po prvi put smo krenuli sa umrežavanjem sa javnim servisima iz regiona“, rekao je Raonić.

Direktor Radija Berane, Tufik Softić, smatra da je ostvaren određeni napredak kada je riječ o profesionalizmu medija, ali lokalni javni servisi su još uvijek u velikoj krizi i daleko od oporavka.

On je istakao da ne generalizuje medije, ali volio bi da napravimo paralelu sadržaja medija od prije desetak godina i onoga što u medijima imamo danas.

"Tvrdim da su pojedini profesionalni mediji zakoračili u Evropu prije nego što će Crna Gora zakoračiti u Evropu“, dodao je Softić.

Predsjednica Društva profesionalnih novinara Mila Radulović je istakla da je "poruka koju nam država šalje loša". "Ako je ranije problem bio sa vlašću koja je trajala tri decenije, ta se vlast promijenila, ali ne vidim da se ništa promijenilo u posljednjih godinu i po, dvije. Tužilaštvo ništa nije uradilo da se istraže napadi na novinare“, rekla je Radulović.

Konferencija CGO
foto: Bojana Tomić

Ona je naglasila značaj poštovanja Kodeksa novinara.

Ona je to kazala na konferenciji "Mediji u Crnoj Gori - kako do oporavka", koju organizuje Centar za građansko obrazovanje u hotelu CUE u Podgorici.

Najavila je da će u saradnji sa medijskom zajednicom i partnerima iz civilnog društva raditi na kreiranju ambijenta za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja i slobodu medija u Crnoj Gori.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je istakla da je stanje u medijima teško, a da su prošle godine zabilježena 22 napada na novinare.

Kako je istakla, ove godine je već zabilježeno pet napada na novinare

Vlaović je najavila nastavak aktivnosti oko izrade ključnih medijskih zakona, kako bi izgradili jake medijsku scenu, koja bi bila otporna na pritiske bilo koje vrste.

Maraš: Javni servis čini sve da uguši medijski pluralizam

Direktor Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš ocijenio je da Javni servis, odnosno Radio Televizija Crne Gore čini sve da uguši medijski pluralizam u našoj državi, odnosno komercijalne medije.

On smatra da bi javnost trebalo da ima mnogo više informacija o funkcionisanju tog medija, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je budžet RTCG 16 miliona eura.

Generalni direktor RTCG Boris Raonić je odbacio te navode i kazao da tom Javnom servisu komercijalni mediji nisu konkurencija.

Rudović: Crna Gora mora naći načina da sačuva medije koji se profesionalno i odgovorno bave novinarstvom

Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović je istakao da u Crnoj Gori za razliku od zemalja u okruženju, najuticajniji i najčitaniji su profesionalni mediji, a ne tabloidi.

"To je naše blago", istakao je Rudović.

CGO konferencija
foto: Bojana Tomić

On je istakao da Crna Gora mora naći načina da sačuva medije koji profesionalno i odgovorno se bave novinarstvom.

Uljarević: Medijska scena u Crnoj Gori i dalje funkcioniše pod bremenom napada na novinare i imovinu medija

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević poručila je da danas, dva dana pred punoljetstvo ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, možemo konstatovati da medijska scena u Crnoj Gori i dalje funkcioniše pod bremenom napada na novinare i imovinu medija, jer najveći broj takvih slučajeva ostaje nerasvijetljen u cjelosti, uključujući i ovaj.

Tokom 2021. godine CGO je, kako navodi, zabilježio 211 napada na novinare, a u 2022. godini, odnosno za ovih pet mjeseci, dodatnih 5 napada

"Podsjetiću na prošlogodišnje istraživanje CGO urađeno upravo u okviru ovog projekta koje je koje je pokazalo da značajan procenat građana (38.5%) prepoznaje da su novinari i imovina medija u Crnoj Gori ugroženi. Meku cenzuru, koja je već deceniju karakteristična za crnogorski medijski sektor, upotpunjuju i razne neodržive i selektivne odluke u dijelu različitih vidova državne pomoći, često upitne zakonitosti", poručila je Uljarević.

Ona dodaje da je dodjelom državne pomoći medijima diskreciono i netransparentno, i bivša Vlada Zdravka Krivokapića nastavila lošu praksu Vlada DPS-a.

"Višegodišnja istraživanja CGO-a ukazuju da je finansiranje medija iz javnih fondova, kroz različitije oblike, u direktnoj vezi sa načinom na koji medijske kuće izvještavaju o vladinim odlukama i aktivnostima, odnosno da li zauzimaju kritički ili podržavajući stav", kazala je Uljarević.

Poručuje da RTCG ostaje jedna od "neuralgičnih tački u oblasti slobode medija."

"U prethodnom periodu, tome je doprinio i kontroverzni izbor generalnog direktora, a čime je ugrožen i kredibilitet Savjeta RTCG-a, zatim problematični prilozi ali i načini na koje su određene teme otvarane na javnom servisu, posebno, uključujući i one koji se odnose na relativizovanje agresije Rusije na Ukrajinu".

Uljarević je poručila da je zainteresovana javnost negativno odreagovala i na odluku generalnog direktora da smijeni Vladana Mićunovića sa pozicije urednika redakcije TVCG za spoljnu politiku, "a čiji je kredibilitet kao novinara i urednika neupitan."

"Sve ovo su samo neke od posljedica loše izvedenih izmjena i dopuna Zakona o RTCG koji nije osigurao samostalnost i pluralnost Savjeta RTCG, a čime je nastavljen trend političkog uticaja na RTCG, samo uz promjenu aktera shodno rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora. Tome treba i dodati neodrživu finansijsku poziciju RTCG-a gdje su planirana lična primanja tokom 2021. godine (9.197.000 EUR) činila 51.72% ukupnih planiranih rashoda RTCG-a (17.781.900 EUR), a troškovi proizvodnje i emitovanja programa tek 24,29%. I to sve plaćaju poreski obveznici Crne Gore", poručila je Uljarević.

Ona je kazala da su mehanizmi samoregulacije i dalje nedostatni, uz rijetke primjere aktivnih ombudsmana.

"Nažalost, Agencija za elektronske medije (AEM) kao nezavisni regulator ne uspijeva da ostvari potpunu nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu i pored nekih dobrih odluka, poput one da zabrane više emisija srpske televizije Happy na teritoriji Crne Gore za period od šest mjeseci, ali i to nakon velikog pritiska javnosti."

Uljarević ističe da nizak nivo medijske pismenosti opterećuju i portali i društvene mreže koji su najmanje regulisana oblast, a čiji je uticaj, i to negativan, rastući u Crnoj Gori.

Dodaje da je širenje dezinformacija i govora mržnje primjetno je i kroz upliv jednog dijela medija iz Srbije.

"Kroz dva monitoringa komentara na internet portalima u Crnoj Gori konstatovali smo da nažalost ne postoji pomak u poštovanju zakonskih obaveza u uređivanju komentara. Javni prostor je kontaminiran govorom mržnje na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, obično usmjeren ka licima crnogorske ili srpske nacionalnosti, a često i pripadnicima manjinskih naroda, LGBT populaciji, uz rastuću mizoginiju", kazala je Uljarević.

Paralelno sa ovim procesom, kako navodi, potrebna je dalja popularizacija predmeta Medijska pismenost u školama koji je skoro potpuno zapostavljen.

"Kroz različite neformalne programe obrazovanja smo jačali medijsku pismenosti mladih, jer samo na taj način, obrazovanjem, može se kreirati platforma za široko upoznavanje javnosti sa ulogom medija i vrijednosnim okvirom koji mediji stvaraju te suočavanjem sa dezinformacijama i lažnim vijestima. Uz svo razumijevanje pokušaja prethodne Vlade Crne Gore da Medijskom strategijom kao krovnim dokumentom postavi osnove medijskog sektora u Crnoj Gori, CGO sumnja da će samo takav dokument značajno promijeniti stanje u oblasti slobode medija", poručila je Uljarević.

Podsjeća i da su prije Medijske strategije usvojena dva nova zakona – o medijima i RTCG, koji su već dali okvir normiranja medijskog sektora u Crnoj Gori, ali i dodala da to ne znači da medijsko zakonodavstvo ne treba dalje jačati u određenim segmetima.

Nadležno Ministarstvo kulture i medija ima veliki posao pred sobom, smatra Uljarević, a vrijeme će pokazati koliko će biti političke volje u Vladi, kao i posvećenosti resornog Ministarstva za "kvalitativne iskorake."

"Situacija u medijima je ogledalo našeg društva, ali predstavljaju i srž našeg integracionog puta ka EU", zaključuje Uljarević.

Rudović: Opredjeljenje svake evropske Vlade mora biti da se daje impuls slobodnom i profesionalnom novinarstvu

Rudović je kazao da bez snažne medijske zajednice, slobodnog i profesionalnog novinarstva nijedno društvo nema budućnost, pa ne može imati ni crnogorsko.

"Opredjeljenje svake evropske Vlade mora biti da se daje impuls slobodnom i profesionalnom novinarstvu. U okviru Radne grupe, koja je pripremila nacrt Medijske strategije i koja radi na pripremi izmjena seta medijskih zakona, ne radimo proforme, nego zaista razmjenjujemo argumente i tražimo rješenja za ključne probleme sa kojima se suočavamo. A ti problemi su brojni", kazao je Rudović.

Istakao je da društvo i država moraju da učine sve da imamo snažan, stabilan i istinski Javni servis, koji će, kako je kazao, biti svjestan svoje odgovornosti prema građanima.

"Neophodno je uvesti mehanizme odgovornosti u slučaju neispunjavanja obaveza kada govorimo o Javnom servisu. Drugo, Crna Gora kao društvo mora naći načine da sačuva medije koji se novinarstvom bave na odgovoran i profesionalan način. U suprotnom, imajući u vidu tržište i da je marketing sve manji, snažnije redakcije iz regiona postaće vlasnici medijskog prostora Crne Gore", naveo je Rudović.

Maraš:Crnogorsko tržište najmanje u regionu, a najviše smo izloženi konkurenciji iz regiona

Maraš je kazao da je crnogorsko tržište medija najmanje u regionu, koje ima 11 miliona eura marketinškog kolača u najboljem slučaju, "a najviše smo izloženi medijskoj konkurenciji iz regiona".

"Jedna smo od organizacija koja je incirala izradu Medijske strategije, jer smatramo da se tom višegodišnjem urušavanju medijskog tržišta mora stati na kraj i da država mora preduzeti mjere da kompezuju medijima štetu napravljenu u postupku koji traje više od deceniju. Započet je dijalog sa predstavnicima medijske zajednice, svi su imali pristup Medijskoj strategiji i zakonima, da bi dobili komentare kako stvari da se unaprijede u ovoj oblasti", naveo je Maraš.

Gazivoda: Informacije iz istraga dostupne su velikom broju lica i teško je da ne dođu do medija

Advokat Siniša Gazivoda je kazao da je izvještavanje medija o krivičnim postupcima jedno od najdelikatnijih oblasti kojima se mediji bave.

"Moramo biti svjesni da su informacije iz raznih istraga dostupne velikom broju lica i da je teško da one ne dođu do medija, čak i kad to šteti krivičnom postupku. Kad je u pitanju praksa Evropskog suda za ljudska prava, često se pominje da interes javnosti i interesovanje javnosti nisu sinonimi. Naime, nije u interesu javnosti sve ono što bi javnost voljela da zna. Tu dolazimo do situacija u kojima mogu da se krše osnovna ljudska prava drugih lica", naveo je Gazivoda.

Kazao je da su mehanizmi zaštite slabi, navodeći da je najbolji način da mediji funkcionišu profesionalnije i da se u samim redakcijama novinari ljudi bave standardima.