NA SNIMANJA MAGNETNOM REZONANCOM U 2021. UPUĆEN REKORDAN BROJ PACIJENATA

KCCG radio manje, privatnicima dali milion

Analiza pokazuje da je u KC lani, uprkos navodnim kontrolama, urađeno manje pregleda nego prethodnih godina, ali da su privatne klinike profitirale

16022 pregleda 14 komentar(a)
Najsavremeniji aparat magnetne rezonance MR Skyra nabavljen u oktobru 2018, Foto: Savo Prelević
Najsavremeniji aparat magnetne rezonance MR Skyra nabavljen u oktobru 2018, Foto: Savo Prelević

Državu su tokom prošle i za prva tri mjeseca ove godine pregledi građana magnetnom rezonancom u privatnim klinikama koštali oko 1,25 miliona eura.

Uprkos tome što je država prije tri i po godine nabavila najsavremeniji MR aparat, a prije godinu ponovo uvela konzilijume kako bi smanjila odliv sredstava ka privatnicima, broj pregleda urađenih u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) nije rastao – naprotiv, prošle godine urađeno je manje nego 2016, 2017. i 2019. godine.

Prema podacima u koje su “Vijesti” imale uvid, kod privatnika je tokom 2021. godine upućeno više pacijenata na pregled magnetnom rezonancom nego svih prethodnih godina, od kako imaju potpisane ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje (FZO).

Kod privatnika se više išlo na taj pregled i u odnosu na 2020. godinu, kada je zbog pandemije KCCG bio zaključan za ne-kovid pacijente.

Sagovornici “Vijesti”, ali i brojke, upućuju na to da uprkos povećanju broja aparata, uputa ka privatnicima, u krajnjem i novca koji se izdvaja za ovu uslugu, rastu i liste čekanja i nezadovoljstvo pacijenata.

Doskorašnji direktor FZO, aktuelni ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, upozorio je krajem marta na trend rasta troškova za MR preglede kod privatnika i predložio da se ojačaju resursi u KCCG i beranskoj bolnici, ali nije odgovorio na pitanja “Vijesti” u vezi sa ovim problemom.

Upozoravao na preveliku potrošnju kod privatnika: Šćekić
Upozoravao na preveliku potrošnju kod privatnika: Šćekićfoto: Luka Zekovic

FZO upozoravao na finansijska opterećenja

Prema podacima “Vijesti”, prošle godine u privatnim ustanovama urađeno je 8.349 pregleda, što je državu koštalo 950.553 eura. Preko 90 odsto sredstava odnosi se na preglede u privatnoj klinici Hipokrat, a ostatak na dijagnostiku u klinici Tesla u Beranama.

Poređenja radi, godinu ranije, tokom prvog i drugog talasa kovid pandemije, dvije privatne klinike uradile su ukupno 7.474 pregleda, što je koštalo 995.730 eura. U 2019. urađeno je 4.586 pregleda i za privatnike izdvojeno 622.745 eura. Zvanični podaci FZO pokazuju da je 2018. godine urađeno 3.742 MR pregleda za nešto više od pola miliona eura. U drugoj polovini te godine, država je nabavila novi MR aparat jačine 3 Tesle, koji je koštao oko 1,4 miliona eura.

Kada je riječ o broju pregleda obavljenih u KCCG, javni podaci govore u prilog tome da je u posljednje dvije godine zabilježeno manje pregleda nego ranije. Iz te ustanove odgovorili su da je lani 15.270 MR pregleda, što je, tvrde, više u odnosu na 2019. godinu, kada je urađeno 14.722.

”Već 2021. godine kada smo odučili, paralelno sa kovid pacijentima, od kojih je većina iz cijele države, i to najtežih slučajeva, bila hospitalizovana u KCCG, da radimo na apsolutno svim klinikama uz namjeru da nadoknadimo sve preglede koji su otkazani godinu ranije i ostalim građanima da omogućimo da ostvare svoja prava, i mi smo zabilježili veći broj MR pregleda u odnosu na mirnu 2019. godinu. Tokom 2021. godine u Centru za RTG urađeno je 15.270 MR pregleda, što je za oko 20 odsto više”, kazali su iz KCCG.

Ti podaci ne podudaraju se sa zvaničnim koje je objavio FZO, a prema kojima je 2019. godine urađeno 16.546 pregleda u KCCG. Prema istom izvoru, u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u 2018. godini urađeno je 14.443, 2017. godine 16.079 pregleda, dok je najviše pregleda urađeno u 2016. godini - 16.255.

Bivši direktor FZO Dragoslav Šćekić u dopisu bivšoj ministarki Jeleni Borovinić Bojović tvrdi da će, ako se nastavi trend rasta upućivanja kod privatnika, doći i do vrijednosti uspostavljenih faktura.

”...Smatramo cjelishodnim da se uloži dodatni napor na angažovanju resursa u javnim zdravstvenim ustanovama, prevashodno KCCG i Opštoj bolnici Berane kojoj je skoro obezbijeđen aparat za MR, kako bi se na taj način smanjilo upućivanje u privatne ustanove, a time i plaćanja privatnom sektoru”.

On u dopisu u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi da je 1. oktobra potpisan ugovor sa još dvije privatne klinike za tu uslugu i da cifre iz 2021. godine predstavljaju značajno finansijsko opterećenje ionako nedovoljnih sredstava koja se izdvajaju za zdravstveni sistem.

Upućivanje šest puta veće od standarda

Bivši direktor FZO i funkcioner Socijaldemokrata Sead Čirgić za “Vijesti” kaže da raste broj aparata u sistemu, broj upućivanja na pregled MR, rastu troškovi zbog veće dostupnosti, ali je začuđujuće da u takvoj situaciji rastu liste čekanja, kao i nezadovoljstvo pacijenata.

On je rekao da je upućivanje na magnet u Crnoj Gori šest puta veće u odnosu na standard i očekivanja, što pokazuje da nešto nije u redu.

Čirgić je pojasnio da je Programom zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za 2020/2021. godinu koji sačinjava Institut za javno zdravlje (IJZ) procijenjeno na oko 0,5 odsto stanovnika, odnosno 3.100 pacijenata godišnje, što je standard za ovu vrstu dijagnostike.

”Da nešto nije u redu govori podatak da je upućivanje na magnet kod nas šest puta veće u odnosu na očekivanje IJZ, odnosno oko 18.000 pacijenata (tri odsto stanovnika), i da se svake godine bilježi rast ove usluge, a da je neki maksimum koji može uraditi javni sektor sa novim aparatom u OB Berane oko 22.000 usluga. Pretpostavljeni standard IJZ govori da je dovoljan jedan MR aparat, a broj upućenih na snimanje govori da je malo dva aparata u KCCG, jedan u Institutu za bolesti djece i bolnici Berane i još pet u privatnom sektoru. Ili pretpostavljeni standard IJZ nije dobar ili se pacijenti upućuju na snimanje magnetom više od potrebnog, a možda i oboje “, rekao je.

Na magnet kod privatnika i zbog lipoma

Iz Sindikata doktora medicine (SDM) podsjećaju da su još 2018. godine uputili inicijativu tadašnjem menadžmentu KCCG i FZO da se formira radiološki konzilijum, koji će kontrolisati i filtrirati odliv pacijenata u privatnu praksu zbog MR dijagnostike. Tvrde da je nekoliko mjeseci nakon uvođenja konzilijuma analiza pokazala smanjenje potrošnje, što je dijelom doprinijelo i kupovini novog MR uređaja, ali da danas, uprkos tome, potrošnja po osnovu slanja u privatni sektor ponovo raste.

”Kod nas ne postoji protokol kojim se uređuje slanje pacijenata na MR dijagnostiku zavisno od uputne dijagnoze. Ne zahtijeva svako stanje realizaciju pregleda u roku od 30 dana kako je to trenutno uređeno. Donošenje protokola bi pomoglo u regulisanju neracionalnog opterećenja radioloske dijagnostike. Naime, mali je broj upitnih dijagnoza koje klinički zahtijevaju realizaciju pregleda unutar 30 dana. Pravilnik bi jasno trebalo definisati dijagnoze koje zahtijevaju ambulanti pregled unutar 30 dana”, kazali su iz SDM.

Tvrde da u nedostatku protokola imamo situaciju da se kod privatnika na MR dijagnostiku šalju pacijenti zbog lipoma, odnosno masnog tkiva.

”Naš stav je da, nemogućnost realizacije pregleda na MR dijagnostiku u roku od 30 dana ne bi smjela više biti uslov, već se upućivanje pacijenata u privatnu praksu mora regulisati pomenutim pravilnikom. Takođe smatramo da je potrebno izvršiti analizu uputnih dijagnoza i dobijenih nalaza i utvrditi da li je MR dijagnostika neracionalno korišćena”, poručili su iz SDM.

Kontrolisati upute i angažmane radiologa

Čirgić je istakao da ova situacija zahtijeva detaljnu analizu nadležnih. Između ostalog, tvrdi da je potreban odgovor koje specijalnosti najčešće predlažu pregled, šta se najviše snima, koji je procenat otkrivenih oboljenja u odnosu na ukupan broj uputa.

Između ostalog, tvrdi da je potreban odgovor i koliko radiologa iz javnog zdravstvenog sistema radi u privatnom i da li su mogli dopunski da rade u matičnoj ustanovi.

Ipak, zaključuje i da je privatni sektor neophodnost i najbolji korektivni faktor javnog sistema, jer utiče na konkurentnost, a time i na kvalitet usluge.

”Ne treba stvarati sliku da ono što se radi u javnom sektoru je besplatno jer nije i po pravilu je skuplje nego u privatnom sektoru iako se formalno ista cijena usluge plaća i jednim i drugim. Javni sektor svakako treba jačati, ali do mjere održivog. To znači da treba pažljivo raditi cost-benefit analize na osnovu pouzdanih programa IJZ da bi znali do koje tačke da se povećavaju kapaciteti javnog sektora, a od koje su ti troškovi veći nego da se prepuste privatnom sektoru bez njegove stigmatizacije”, poručio je Čirgić.

On je zaključio i da je potrebna promjena modela plaćanja javnih ustanova i to po učinku, a ne kapacitetima kao do sada.

Skoro polovinu pregleda uradili privatnici

Na pitanje da li je vraćanje konzilijuma za MR u maju prošle godine dalo rezultate, iz KCCG tvrde da se pozitivno odrazilo na broj pregleda koji se ostvaruju u KCCG u odnosu na broj uputa ka privatnim ustanovama.

U prilog tome, navode da je tokom 2020. godine skoro 50 odsto pacijenata tada pregled realizovalo kod privatnika, a prošle godine 57 odsto.

Međutim, ukoliko se rezultati iz prošle godine porede sa onima iz 2019. godine, kada KCCG nije mjesecima bio zaključan zbog korona krize, dolazi se do drugačijeg zaključka.

U 2019. godini u KCCG je urađeno 78 odsto ukupnog broja MR pregleda, što je na nivou iz 2018. godine, dok je 2017. taj procenat oko 90 odsto.