Gojaznost kod crnogorskih građana poprimila je epidemijski karakter i ima trend rasta, ocijenila je specijalista higijene, Enisa Kujundžić, navodeći da bi izabrani ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebalo više da ukazuju pacijentima na taj problem.
Iz Instituta za javno zdravlje su saopštili da je u Crnoj Gori 40 odsto odraslog stanovništva sa prekomjernom tjelesnom težinom, a oko 15 odsto je gojazno.
Kujundžić je, govoreći o uzrocima koji su doveli do tog broja ljudi sa prekomjernom tjelesnom težinom i gojaznih, navela da savremeni životni tempo favorizuje sedenterni način života, odnosno upotrebu prevoznih sredstava kao dominantan vid kretanja.
Kako je kazala, raspored dnevnih obaveza je takav da se često jede van kuće, uz najčešće pogrešan izbor hrane i poremećen ritam obroka.
„To su ključni razlozi za porast trenda prekomjerene težine i gojaznost, ne samo kod nas, već i svuda u svijetu“, ocijenila je Kujundžić za agenciju MINA.
Ona je ukazala da je među ciljevima koje je Svjetska zdravstvrena organizacija postavila i taj da prosječan indeks tjelesne mase na nacionalnom nivou bude 23, a u Crnoj Gori 27, što znači da veliki dio crnogorskog stanovništa ima problem sa prekomjernom težinom.
„Gojaznost je već poprimila epidemijski karakter i ima trend rasta u nastupajućem periodu, ukoliko se ozbiljnije ne pristupi rješavanju zdravstvenog problema na svim nivoima – i globalnom, i lokalnom“, saopštila je Kujundžić.
Ona je rekla da su u Savjetovalište za pravilnu ishranu javi oko 120 pacijenata mjesečno, a više od 90 odsto njih dolazi zbog problema sa viškom kilograma, ili pridruženim komorbiditetima.
„Realno, broj ljudi sa ovim problemom kod nas je znatno veći, zato bi i izabrani ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebalo više da ukazuju pacijentima na ovaj problem, kako se dolazak u Savjetovalište ne bi svodio samo na ličnu inicijatiuvu“, rekla je Kujundžić.
Ona je ukazala da je prvi korak u tretmanu pacijenta sa prekomjernom tjelesnom težinom njihova volja i motivacija da promijene životni stil i navike koje su ga dovele do toga da ima problem sa tjelesnom težinom.
„Naš savjet je uvijek da se krene postepene – da se ispoštuju osnovna pravila u pogledu izbora namirnica, načina pripreme, ritma obroka, uz fizičku aktivnost koja je prialgođena stanju i godinama pacijenta, kako bi rezultat bio trajan“, rekla je Kujundžić.
Ona je navela da je, da bi se organizam navikao na promjene što podrazumijeva i promjenu svijesti o životnim navikama, potrebno vrijeme.
„Zdrav gubitak u tjelesnoj masi je gubitak od deset odsto od tjelesne težine prije higijensko-dijetetskog režima za prvih šest mjeseci, ili oko tri do četiri kilograma mejsečno“, precizirala je Kujundžić.
Kako je kazala, rijetki su pacijenti koji u Savjetovalište dođu sa idejom da će na tom mjestu dobiti dijetu od koje će rapidno izgubiti kilograme, već su oni obično informisani o načinu rada i tretmanu koji dobijaju kod njih.
„Ako se i pojave takvi pacijenti, uz razgovor im objasnimo koliko je opasno po njihov organizam da se na brz način riješe viška kilograma, kao i da je ulaganje u promjenu životnih navika, ulog u njihovo zdravlje i bolji kvalitet života“, rekla je Kujundžić.
Ona je ukazala da je podrška porodice od izuzetnog značaja za pacijente koji su odlučili, ili su upućeni od drugog ljekara da riješe problem prekomjerne težine i gojaznost.
To se, navela je Kujundžić, posebno odnosi na djecu, gdje je uloga porodice ključna.
„Od toga kakvu poruku dijete dobija iz porodice u pogledu životnih navika, zavisi koliko će se uspješno to dijete izboriti sa gojaznošću“, rekla je ona.
Kujundžić smatra da bi u savjetovalištima za pravilnu ishranu trebalo da radi i psiholog.
„Mi ga još uvijek nemamo, ali svi mi koji radimo u Savjetovalištu veći dio razgovora sa pacijentom posvetimo prikupljanju informacija koje bi nam pomogle da procijenimo njegovu strukturu ličnosti, njegov doživljaj zdravih navika i svega onoga što bi nam pomoglo da zajedno dođemo do režima ishrane koji će za tog pacijenta biti najkomforniji“, rekla je Kujundžić.
Bonus video:
