AGENCIJA ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE ANALIZIRALA PROPIS O CRNOGORSKOM DRŽAVLJANSTVU

Odluke ne smiju biti iznad zakona

Ove odluke treba da budu predmet posebnih preispitivanja i analize izvršne vlasti, piše u mišljenju Agencije

15957 pregleda 10 komentar(a)
Od 2008. do 1. januara dodijeljena 664 počasna državljanstva, Foto: Shutterstock
Od 2008. do 1. januara dodijeljena 664 počasna državljanstva, Foto: Shutterstock

Šta je “zakonit” i “neprekidan” boravak, kao zakonski uslov za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, neophodno je definisati kroz zakonsku normu, a ne podzakonskim aktom kao što je to sada slučaj. Dodatno, i odluke kojima su definisani kriterijumi za dodjelu počasnih državljansatva, treba da budu predmet posebnih preispitivanja i analize izvršne vlasti.

To je, pored ostalog, navedeno u mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), koja je analizirala važeći Zakon o crnogorskom državljanstvu i prateće odluke o kriterijumima da bi neko lice moglo dobiti pasoš Crne Gore.

Agencija je Zakon i prateće odluke, kako se navodi, analizirala po službenoj dužnosti.

Analizom su obuhvaćeni Zakon o crnogorskom državljanstvu, te odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, o kriterijumima za utvrđivanje naučnog, privrednog, ekonomskog, kulturnog i sportskog interesa i Odluka o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore.

”Analizirajući Zakon, Agencija je utvrdila da je ‘zakonit’ i ‘neprekidan’ boravak, kao konkretan zakonski uslov za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, čija se ispunjenost cijeni i za sticanje crnogorskog državljanstva za crnogorskog iseljenika i člana njegove porodice, te lica koje je u braku sa crnogorskim državljaninom, neophodno definisati kroz zakonsku normu, a ne podzakonskim aktom... posebno u cilju veće pravne sigurnosti i smanjenja prostora za različite zloupotrebe prilikom pripreme i donošenja ovog propisa”, navodi se u mišljenju.

Agencija je sagledala i procedure dodjele državljanstva kod lica čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes.

”Ove odluke treba da budu predmet posebnih preispitivanja i analize izvršne vlasti”, piše u mišljenju i dodaje se da je zaključak Agencije da tom postupku, “a koji je privilegovanog karaktera”, nedostaje tranparentnost.

”U konkretnom slučaju transparentnost je važna, jer se odnosi na ‘privilegovane’ procedure, u kojima je opravdan zahtjev javnosti da zna ko po posebnim procedurama i zbog čega dobija crnogorsko državljanstvo i time uspostavlja pravnu vezu sa Crnom Gorom. Dodatno, u primjeni ‘privilegovanih’ procedura blagotvoran je i eventualni pritisak javnosti, kako laičke, tako i stručne, kako bi postupak i sadržaj rješenja kojim se dodjeljuje ova vrsta državljanstva bio zasnovan na mjerljivim i opipljivim rezultatima, koji bi ‘opravdao’ odlučivanje nadležnih u svakom konkretnom predmetu”, piše u mišljenju.

Transparentnost je, kako dodaju, posebno neophodna kod dodjele “ekonomskog državljanstva” koje ima za cilj povećanje privrednih aktivnosti. Stoga je, kako se navodi u mišljenju, neophodna i transparentnost odluka Agencije za investicije, kao ključne karike u sprovođenju posebnog programa ulaganja od naročitog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore.

Iz ASK podsjećaju da institut dodjele ekonomskog državljanstva poput onog u Crnoj Gori, postiji samo kod dvije članice Evropske unije (EU) - Malte i Bugarske, te da je predmet diskusije unutar same Unije.

”S tim u vezi, a imajući vidu crnogorske aspiracije vezane za evropske integracione procese, jako je važno sprovesti analizu o opravdanosti privlačenja investicija na ovaj način imajući u vidu da ‘ekonomsko državljanstvo’ predstavlja očigledan ‘kamen spoticanja’ za integracione procese”, piše u mišljenju ASK, na čijem je čelu Jelena Perović.

U Crnoj Gori prošle godine dodijeljena su 743 državljanstva prijemom, saopštili su nedavno iz Centra za građanske slobode (CEGAS). Iz te nevladine organizacije više puta su apelovali na nužnost mijenjanja Zakona o crnogorskom državljanstvu i podzakonskih akata, uz obavezno postojanje usklađenosti tog zakona sa Zakonom o strancima Crne Gore, kao i Zakona o registrima prebivališta i boravišta.

CEGAS je u martu pozvao državno tužilaštvo, Finansijsko obavještajnu jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i ASK da ispitaju rad Agencije za investicije u dijelu datih mišljenja o aplikantima za dodjelu ekonomskog državljanstva.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je u februaru da je MUP, u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića, u 2021. donio 273, a u 2020. godini jedno rješenje o počasnom državljanstvu, te da je za 13 mjeseci rada taj broj više nego udvostručen. Prethodna Vlada je za 11 mjeseci 2020. godine dodijelila 115 državljanstava, kazali su tada.

Od početka primjene Zakona o državljanstvu, od 2008. do 1. januara, dodijeljena su 664 počasna državljanstva.

Predsjednik Vlade Dritan Abazović prije nekoliko dana kazao je da bi program dodjele “zlatnog pasoša” trebalo da bude okončan do kraja godine.