Bez kontrole rada i odgovornosti sudija nema promjena u pravosuđu, ocijenio je član Savjeta Centra za demokratsku tranziciju Bojan Spaić, navodeći da je važno Sudski savjet osloboditi političkog uticaja i podržati izbor članova na osnovu stručnosti i integriteta.
Prema riječima Spaića, ne postoji čarobni štapić za rješenje problema u crnogorskom pravosuđu.
U članku “Suđenje crnogorskom pravosuđu” Spaić je rekao da se na taj način stvara svojevrsna baza znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koja će se ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva.
"Samo strpljivim profesionalnim i savjesnim postupanjem u okvirima zakonskih nadležnosti, pravosudni sistem se može unaprijediti upotrebom sredstava eksterne i interne kontrole rada sudija i tužilaca”, naveo je Spaić.
Prema njegovim riječima, iz pravosudnih afera crnogorsko društvo i političke elite moraju izvući važnu poruku.
“Da onaj ko u pravosudni sistem dolazi na osnovu političke moći privremenih nosilaca izvrsne vlasti, a ne ličnog i profesionalnog integriteta ne može dati rezultate drugačije od onih kojima danas svjedočimo”, rekao je Spaić.
To je, kako je kazao, posebno važno u kontekstu predstojećeg izbora novih članova Sudskog savjeta, čija su odgovornost pitanja izbora, napredovanja, odgovornosti i razrješenja sudija.
Spaić je rekao da u pravosudnim sistemima u kojima postoji efektivna mogućnost pozivanja sudije na odgovornost zbog prestupa koji su ustavno predviđeni kao razlozi za razrješenje, tj. u onim pravosudnim sistemima u kojima niko pa ni sudija nije nedodirljiv, ne postoji potreba za revolucionarnim promjenama cjelokupnog sudskog Sistema.
“Niti postoji potreba za opštom revizijom rada sudija u zavisnosti od političkih okolnosti”, dodao je on.
Spaić je ocijenio da Sudski savjet nikada nije izgradio potrebnu nezavisnost i kredibilitet u sprovođenju svojih ključnih nadležnosti, od pitanja izbora i napredovanja sudija do sprovođenja mehanizama interne kontrole rada.
“Zato je važno Sudski savjet osloboditi političkog uticaja i podržati izbor članova na osnovu stručnosti i integriteta, a ne na osnovu političkih afilijacija”, smatra on.
Prema riječima Spaića, mehanizmi eksterne kontrole rada, koja podrazumijeva mogućnost procesuiranja sudija za krivična djela za koja ustav propisuje mogućnost razrješenja, do skoro su bili nefunkcionalni.
“Potencijalne zloupotrebe položaja gurane su pod tepih političke podobnosti, sve eksplozije afera hapšenja visokih pravosudnih zvaničnika i njima bliskih osoba”, naveo je on.
Spaić je naveo da je, u svijetlu otkrivanja afera u vrhu crnogorskog pravosuđa, pokrenuta debata o tome u kom smjeru treba mijenjati sudstvo kako bi se smanjio ili iskorijenio potencijal za korupciju i organizovani kriminal.
Prema riječima Spaića, na jednoj strani su oni koji insistiraju na postepenim, iterativnim promjenama, zasnovanim na postojećim analizama i manjkavostima u pravnom okviru i postupanju najviših pravosudnih tijela.
“Na drugoj strani su zastupnici radikalnih reformi, oličenih u predlogu da se pristupi opštem reizboru sudija”, kazao je on.
U članku se navodi da u dobro postavljenom pravosudnom sistemu, sudije nijesu nedodirljive.
“Vrednovanje njihovog rada od strane nadređenih i stručnih organa, kontinuirane obuke i mogućnost pozivanja na disciplinsku odgovornost jesu interni načini na koje je rad sudija podložan provjeri i kontroli”, kazao je Spaić.
Eksterna kontrola rada, kako je kazao, podrazumijeva mogućnost procesuiranja sudija za krivična djela za koja ustav propisuje mogućnost razrješenja, kao i mogućnost stručne pa i laičke javnosti da procijeni postupak izbora, stručnost i učinak sudije.
“Stalnost sudijske funkcije ne znači nedodirljivost. Nedodirljivost aktivno podriva subjektivnu nezavisnost pravosuđa tako što potkopava povjerenje javnosti u rad sudija i sudstva”, smatra Spaić.
Prema njegovim riječima, promjene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti mogu biti politički osnov za promjene u sudstvu.
“Ali te promjene u okvirima važećeg prava ne mogu biti radikalne već samo postupne, i ne mogu biti sveobuhvatno personalne već samo individualno personalne, u granicama koje su propisane Ustavom”, kazao je on.
Spaić je naveo da postojeći normativni okvir omogućava efikasnije postupanje najviših pravosudnih tijela, pod uslovom da ta tijela djeluju sa punim personalnim sastavom, uz potpunu javnost djelovanja i uz izbor novih članova koji ispunjavaju sve stručne i moralne uslove za obavljanje funkcije.
O tome, kako je dodao, svjedoče izvještaj Venecijanske komisije (VK).
“VK u jednom skorašnjem mišljenju naglašava da normativna preuređenja ne mogu zamijeniti dugoročna zalaganja da se unaprijedi profesionalizam, transparentnost i etika pravosuđa, te da promjene pravnog okvira ne mogu same po sebi dovesti do kulture poštovanja sudijske nezavisnosti”, rekao je Spaić.
Bonus video:
