ODRŽANA KONFERENCIJA CIN-CG

Crnogorsko društvo već je skupo platilo cijenu govora mržnje

"I nakon 90-ih tonuli smo u mržnju. Ranije je jezik mržnje bio usmjeren ka Bošnjacima, Albancima, Crnogorcima, Srbima. Danas kada čitate komentare, ali i neke portale, vidjećete ostrašćenost prema Ukrajincima, Rusima, Jevrejima...", kazala je Tadić Mijović

8472 pregleda 7 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: CIN-CG
Sa konferencije, Foto: CIN-CG
Ažurirano: 21.06.2022. 17:36h

Uočeni su poražavajući trendovi porasta govora mržnje u Crnoj Gori ali i u zemljama regiona, poručeno je sa konferencije "Jezik mržnje motivisan rodnom, etničkom i vjerskom pripadnošću" koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne gore (CIN-CG).

Direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović kazala je u uvodnom izlaganju da su tokom monitoringa uočili da su predmet opasnih poruka često žene, pripadnici i pripadnice određenih vjerskih zajednica, članovi LGBT zajednice, ali i određene ideološke i socijalne grupe.

"Mržnja se širi preko različitih platformi, medija i često je nesankcionisana, iako podstiče opasne podjele u društvu i ugrožava elemntarnu slobodu građana i građanki i demokratsku tranziciju zemlje. Crnogorsko društvo već je skupo platilo cijenu govora mržnje. Sjetimo se samo kraja 80-ih i prve polovine 90-ih godina. Prije nego što se zapucalo, prije nego što smo razorili Dubrovnik i okolinu, prije nego što su se vraćali naši vojnici u limenim kovčezima, prije nego što smo deportovali Bošnjake Radovanu Karadžiću pravo u smrt, prije svega toga bile su riječi - mržnje prema drugom i drugačijim. I laži, cijeli oblaci državne propagande, koja se nije mogla obuzdati.I nakon 90-ih tonuli smo u mržnju. Ranije je jezik mržnje bio usmjeren ka Bošnjacima, Albancima, Crnogorcima, Srbima. Danas kada čitate komentare, ali i neke portale, vidjećete ostrašćenost prema Ukrajincima, Rusima, Jevrejima...", kazala je Tadić Mijović.

Ministarka kulture i medija, Maša Vlaović, kazala je da vrijeme u kojem živimo pokazuje da prostor slobode koji je osvojen nije upotpunjen dovoljno visokim stepenom odgovornosti, kulturom dijaloga i kulturom prezentovanja mišljenja.

“Taj se raskorak svakim danom povećava, što je dovelo do toga da se ovaj problem stavi u fokus ne samo onih struktura u društvu koje se bave medijima već i cjelokupnog sistema vlasti – od zakonodavne, preko izvršne do sudske.

Iako je disbalans između slobode i odgovornosti u medijima posebno izražen u zemljama nedovršene tranzicije, on je, zahvaljujući prilično anarhičnim uslovima koji vladaju u prostoru virtuelnosti, postao obilježje i medijske slike visokorazvijenog svijeta, što će reći da je u pitanju problematičan fenomen na globalnom nivou”, ocijenila je ministarka.

Da bi rezultati bili vidljivi u praksi mora se, prema njenom mišljenju, dosljednije reagovati na zakonodavnom nivou, sa rezultatima u kratkom roku, kroz usvajanje i odlučnu primjenu legislative kojom će se promoteri govora mržnje demotivisati i spriječiti da ga dalje kanališu i promovišu.

“Činjenica je da sa dosadašnjim rezultatima na tom polju ne možemo biti zadovoljni. Amnesti internešnal je utvrdio da su u Crnoj Gori mizogini i govor mržnje u porastu. Istraživači i mediji konstatuju da sankcije koje Zakon o medijima predviđa za objavljivanje sadržaja kojima se širi mržnja i podstiču nasilje, šovinizam i mizoginija, nisu ostvarile cilj, naprotiv, te pojave su i dalje u porastu”, kazala je Vlaović.

U nacrtu Medijske strategije, kao jednu od najvažnijih mjera, predviđeno je, kako je istakla, da pored nadležnog tužioca sudski postupak protiv počinitelja može da pokrene i zainteresovana strana koja je žrtva govora mržnje. Ona je dodala da je potrebno potrebno uspostaviti Nacionalni savjet za medijsku pismenost.

Bošnjak: Problem portali koji nisu registrovani, komentari, stanje na društvenim mrežama...

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak kazala je u uvodnom obraćanju na konferenciji da je posljednjih nekoliko godina "govor mržnje toliko izražen da nas sve opominje da moramo naći rješenje za to, jer postane nepodnošljivo".

"Niko sa nama iz političkog života, niko neće da polemiše sa našim političkim stavovima. I obično žene koje jasno ističu svoj stav, svidjelo se to nekom ili ne, na kraju se sa njima polemiše na način kako izgledate, kakav vam je bračni status, da li ste obučeni ovako ili onako... uglavnom, niko neće da polemiše sa time što ste vi rekli. Toga imamo i u Skupštini među poslanicima, da se desi isto tako na jasno izraženi stav neke žene da se polemiše i pokušava to obezbvrijediti i ide se onda na ovaj lični nivo", kazala je ona na konferenciji, dodajući da će to buduće generacije žena obeshrabriti da se bave politikom.

Ona je kao problem ukazala na portale koji nisu registrovani, komentare na portalima ali i stanje na društvenim mrežama, na kojim se širi govor mržnje.

Bošnjak je mišljenja da mediji ne smiju sebi dopustiti da objavljuju sve, posebno ističući kao problematične stavove izražene u kolumnama.

CIN CG
foto: CIN CG

Uljarević: Dobili smo jednu novu armiju anonimnih vojnika, bez argumenata i hrabrosti

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je da je njihov monitoring pokazao da ne postoji portal na kojem se ne mogu naći neki od spornih komentara.

"Dobili smo jednu novu armiju vojnika, onih anonimnih, bez argumenata, bez hrabrosti da se suoče sa neistomišljenicima, i kojima testatura služi kao novo oružje čija je posljedica masovno zagađenje javnog prostora," ocijenila je ona.

Ona je istakla i da govor mržnje nije počeo od portala, nego od javnih ličnosti.

"Sjeme toga je davno ovdje zasijano. Mi se svi sjećamo da je to prvenstveno počelo protiv neistomišljenika u civilnom društvu, u tadašnjoj opoziciji, akademskoj sferi.. i to od predstavnika trodecenijske DPS vlasti direktno i ono što su bili uvezeni elementi. Sad se to vraća i njima kao bumerang", kazuala je ona.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je na konferenciji da u Crnoj Gori, na primjer, iako može, nikada ije izrečena kazna rada u javnom interesu koja se za govor mržnje izriče u nekim drugim državama. Kao primjer je navela slučaj političara iz Belgije, kome je zbog govora mržnje prema imigrantima izrečena kazna rada u centru za azilante.

"I to je najbolja stvar. Suočiti ih sa ljudima koje preziru bez bilo kakvog razumnog razloga. Jer mržnja je besmislena u svojoj suštini," kazala je ona. Istakla je da u posljednjih deset godina imamo najmanje osam pravosnažnih presuda za krivično djelo izazivanje rasne i nacionalne mržnje i netrpeljivosti i imamo jednu pravosnažnu presudu za krivično djelo rasna i druga diskriminacija, koja obuhvata i izazivanje mržnje u odnosu na LGBT osobe.

Ona je kazala da je veoma važan odvraćajući efekat koji sankcija daje.

CIN CG
foto: CIN CG

Petričević: Građansko obrazovanje, logika i medijska pismenost marginalizovani u školama

Paula Petričević, ombudsmanka i aktivistkinja, kazala je da postoji veliki broj problema u obrazovanju.

Istakla je da su građansko obrazovanje i logika, kao i medijska pismenost, marginalizovani u crnogorskim školama.

Petričević je dodala da govor mržnje koji ima rodnu osnovu i koji je usmjeren prema ženama bilježi porast posljednjih godina.

"To je jedan od najčešćih oblika govora mržnje koji je nedovoljno sankcionisan kod nas. Faktički uopšte nije sankcinisan, a mi se u njemu davimo. Svaka žena koja uđe u javnu sferu, na bilo koji način, biće izložena uvredama, seksualizovanim prijetnjama i, kao što nam iskustvo pravosuđa pokazuje, niko za to neće biti kažnjen", upozorila je ona.

Ona je dodala je značajan problem je povjerenje prije svega u institucije.

"Prije svega, naši su se političari potrudili da mi više nikome ništa ne vjerujemo osim da uvijek može biti gore", kazala je Petričević na konferenciji.

Na istoj konferenciji, Esad Kočan, glavni urednik nedjeljnika "Monitor", kazao je da treba znati da "otkrivanje novih tehnologija nije učinilo čovjeka boljim, nisu ni nove tehnologije krive za ovolike razmjere govora mržnje".

"Taj govor mržnje ne proizvode nove thenologije, nego proizvode ljudi", kazao je on, ističući da se prije znalo ko su rasijavači mržnje dok su to danas "anonimni nikovi".

"Ovoliko laži i ovoliko mržnje nikada niej putovalo svijetom", ocijenio je on.

Direktor Media centra Goran Đurović kazao je na konferenciji ne postoji bilo koje tijelo, regulator, koje je zaduženo za govor mržnje u štampanim medijima ili na portalima.

"Ne postoji, jer Agencija za elektronske medije se ne bavi portalima. Zbog čega? Zato što je Zakon o medijima iz 2020. godine , prije izbora, propisao da internetska publikacija nije elektronski mediji. To je nešto što je problematično i što treba mijenjati", kazao je on.

Đurović je kazao da jsu u radnoj grupa koja se bavi medijskim zakonima predložili dosta rješenja, među kojima je pomenuo mogućnost da Agenciaj za elektronske medije preraste u Agenciju za medije, da obuhvati i štampane medije i portale i da se bavi skompletnom medijskom scenom. Dodao je da u Agenciji već postoji otpor prema tome.

Danijel Kalezić, predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegro, naveo je da "skoro svaka politička partija profitira od govora mržnje i oni neće da ugroze taj svoj interes".

"Rekao bih da je govor mržnje u Crnoj Gori aktivan na različitim nivoima evo 33 godine, a ne dvije godine, samo što se mijenjao narativi, mete, opet u skladu sa potrebama političkih partija", kazao je on.

Kalezić je da je potrebno unaprijediti zakonodavstvo, osuđivati svaki primjer govora mržnje ali i insistirati na snaženju institucija.