NA DESETINE FUNKCIONERA TRAŽILO NAKNADE PO PRESTANKU FUNKCIJE

Na bijelom hljebu i Dejan Vukšić

Naknadu po prestanku funkcije tražio bivši direktor ANB-a, iako se njegov imetak mjeri stotinama hiljada eura u gotovini. Ne računajući ministre, još 15 funkcionera prethodne Vlade tražilo je naknadu po prestanku funkcije, a među njima ima i onih koji su na funkcijama proveli tri mjeseca

54341 pregleda 78 komentar(a)
Dejan Vukšić, Foto: Boris Pejović
Dejan Vukšić, Foto: Boris Pejović

Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejan Vukšić podnio je sredinom prošlog mjeseca zahtjev za naknadu po prestanku funkcije, a osim njega, do sredine juna, to su učinila još 32 bivša funkcionera prethodne Vlade, ne računajući ministre.

Vukšić je zahtjev za naknadu Vladi uputio uprkos činjenici da je njegova porodica, prema imovinskom kartonu, na kraju prošle godine raspolagala sa oko 300.000 eura u gotovini i na računima, a posjeduju i deset nekretnina.

Prema dokumentaciji koju je Vlada dostavila Centru za građansko obrazovanje (CGO) po zahtjevu o slobodnom pristupu informacijama, tokom prošlog mjeseca naknadu je zatražilo ukupno 16 funkcionera, a u ovoj nevladinoj organizaciji smatraju da će ovaj broj rasti, kako bude napredovala već utemeljena praksa raspodjela funkcija “po dubini”.

Naknadu u visini zarade koju su primili u posljednjem mjesecu prije njenog prestanka tražili su i bivši državni sekretari u Ministarstvu zdravlja, Veljo Čađenović i Anka Vukićević, bivši državni sekretar u Ministarstvu odbrane Svetomir Knežević, raniji zamjenik generalnog sekretara Vlade Nikola Kandić, bivši državni sekretari u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Milica Kadović i Damjan Ćulafić, koji je na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta imenovan za potpredsjednika Opštine Berane.

Nadoknadu su tražili i ranija državna sekretarka u Ministarstvu javne uprave Marina Banović, sekretarka MUP-a Vesna Brajović, državni sekretari u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović i Branko Krvavac, kao i njihove kolege iz Ministarstva pravde Andrej Milović, Ministarstva kapitalnih investicija Marko Perunović i Zoran Radunović, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Nikolina Mišnić i Ministarstva ekonomskog razvoja Ivana Đurović.

Odović
Odovićfoto: Luka Zeković

Saradnik na programima u CGO, Vasilije Radulović za “Vijesti” je ocijenio da će naši građani, uprkos izazovnoj ekonomskoj situaciji, nastaviti da budu bankomat za partijske i vezane klijentelističke strukture, jer se i dalje očekuje rast broja funkcionera koji će zahtijevati nadoknadu po prestanku funkcije.

”Građani i građanke treba da znaju da onda kada se nađu u poziciji da koriste budžetske privilegije, na žalost, sve partije, ali i neki navodno nezavisni kadrovi, pokazuju isti pristup, a taj pristup nije u korist građana niti države Crne Gore, a još manje šalje poruku o brizi za javni interes”, smatra Radulović.

On je podsjetio da CGO već neko vrijeme zagovara promjenu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, prema kojem funkcioneri imaju pravo da nakon prestanka funkcije godinu primaju naknadu u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije njenog prestanka.

Vasilije Radulović
Vasilije Radulovićfoto: CGO

”Kolika je apsurdnost postojećeg zakonskog rješenja pokazuje podatak da je zahtjev za ovu vrstu naknade podnio i bivši funkcioner Nikola Kandić, koji je u toku svog kratkog mandata uspio da zloupotrebom službenog vozila izvrši krivično djelo i za isto bude pravosnažno uslovno osuđen na šest mjeseci”, kazao je Radulović.

On je istakao da se na listi podnosilaca zahtjeva nalaze i odlično materijalno situirani pojedinci, kao što je Vukšić, kojem je, kako navodi, iznos ove naknade minoran u odnosu na imetak.

”...Ali ga je uredno uzeo iako je takav prihod za mnoge građane u stanju materijalne potrebe sanjana kategorija”, ocijenio je Radulović.

On je istakao da je CGO i ranije ukazivao da ovo pravo mora biti značajno vremenski skraćeno i u balansu sa stvarnim vremenom provedenim na funkciji.

”Jer sad u praksi imamo i slučaj da će, recimo, Andrej Milović, bivši sekretar Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, primati ovu naknadu godinu dana, iako je na toj funkciji proveo tri mjeseca, odnosno četiri puta duže će imati naknadu u odnosu na radni angažman. Ova tri primjera nisu usamljena, ali jesu ilustrativna”, poručio je Radulović.

CGO je ranije podnio svim poslaničkim klubovima u Skupštini inicijativu za izmjenu zakona, a Radulović tvrdi da je interesantno da o tome do danas “svi složno ćute”.

Mjere štednje da krenu od funkcionera

”Nažalost, ovo je jedan od pokazatelja koji ukazuje koliko su lični interesi ispred javnog, jer se nesumnjivo radi o neodgovornom rasipanju ogromne količine novca iz budžeta građana i građanki. Ova vrsta naknada predstavlja luksuz i veliko je opterećenje za budžet Crne Gore, stoga je potrebna hitna izmjena člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji reguliše ovo pitanje”, kazao je Radulović.

On je istakao da, ukoliko nas očekuje ekonomski teška jesen kako najavljuju donosioci odluka, evo primjera odakle treba da počnu sa racionalizacijom.

”Jer javni funkcioneri, sadašnji i bivši, imaju odgovornost da na svom primjeru pokažu mjere štednje, kako bi najranjiviji slojevi društva lakše podnijeli efekte krize”, zaključio je Radulović.

Na računima u banci oko 245.000 eura

Dejan Vukšić prijavio je Agenciji za sprečavanje korupcije da je krajem prošle godine na računima u banci imao oko 245.000 eura i 40.000 u gotovini.

On je, prema imovinskom kartonu, uglavnom primao oko 1.970 eura mjesečno, a u decembru je na ime varijabile dobio još 100 eura.

Od advokatskih usluga, do septembra prošle godine, prihodovao je od 53,2 do nepunih 8.150 eura mjesečno.

Pored kuća od 25 i 180 metara kvadratnih koje je naslijedio, Vukšić je, prema kartonu, vlasnik i stanova od 24, 35, 40, 44 i 105 metara kvadratnih koje je stekao kupovinom. Njegova supruga vlasnica je stanova od 28, 50 i 130 metara kvadratnih. Pored toga, vlasnici su i zemljišta.