Ne zna se čemu iskopavanja i neperi, ali se zna da je pogrešno

Za eroziju kriva politika, a ne neznanje

Hidrolog Mihailo Burić optužio nadležne da već godinama angažuju strane stručnjake i zaobilaze domaće iskusne eksperte koji bi mogli doprinijeti rješenju problema na Adi Bojani

12780 pregleda 11 komentar(a)
Burić, Foto: Printscreen YouTube
Burić, Foto: Printscreen YouTube

Za kvalitetno i trajno rješenje erozije na Adi Bojani država Crna Gora ima stručno znanje, ali problem postaje komplikovan kada znanje zavisi isključivo od politike.

To je “Vijestima” kazao profesor Mihailo Burić, inženjer hidrogeologije i inženjerske geologije, reagujući na tvrdnje učesnika sjednice Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje na kojoj se raspravljalo problemu na Adi Bojani, a na kojoj je iznijeta i tvrdnja da za kvalitetno i trajno rješenje erozije država nema stručno znanje.

”Iz medija saznajemo da postoje dvije studije o sanaciji Ade Bojane. Do sada su nosioci ovog projekta bili profesor (Sava) Petković i italijanski stručnjaci, ali su njihova mišljenja suprostavljena. Italijanski eksperti su naveli da je potrebno ukloniti napere koji su suština rješenja profesora Petkovića. Zašto u svemu ovome nema adekvatnog učešća naših iskusnih eksperata je suštinsko pitanje za dalja djelovanja”, kazao je Burić.

On je rekao da “ako neko misli da ne zna, to nije problem, jer će naučiti, ali ako neko misli da zna, a ne zna, to je veoma opasno”.

”Posebno je važno imati sposobnost da se znanje prepozna. Problem postaje komplikovan kada znanje zavisi isključivo od politike. Logično bi bilo, ali i neophodno, angažovanje najmanje 30 odsto domaćeg znanja u svim projektima. Zato preporučujemo da Vlada ili nadležna Ministarstva sačine registar stručnjaka- eksperata Cne Gore. Prosto zato što znamo da Crna Gora ima stručno znanje da rješava ove i druge stručne probleme. Strano znanje svakako može i treba često biti angažovano. Ali bez učešća domaćeg znanja stručni projekti ne mogu biti uspješni. Zašto se uporno ne obezbjeđuje adekvatno učešće domaćeg znanja u našim djelatnostima? Odgovor će svakako morati doći nekada”, kazao je Burić.

Naperi na Adi
Naperi na Adifoto: Ministarstvo

On je kazao da je, kroz dugogodišnje iskustvo, kao ekspert za vode, geologiju i životnu sredinu kineske kompanije CRBC na izgradnji autouputa i kroz sudbinu doktorata “Snabdijevanje vodom turističkih naselja Crnogorskog primorja”, imao priliku da vidi kako nekompetentnost može da stvara pogubne efekte na znanje i projekte.

”To pokazuju apstraktni pamfleti da je autoput uništio rijeku Taru, ili da je šljunak Morače uništio izvorište Regionalnog vodovoda, ili da se sa HE ‘Komarnica’ potapa kanjon Nevideo (a ne potapa se) itd. Ovome dosta doprinose i neki “strani eksperti”, o kojima uobičajeno mi u Crnoj Gori malo znamo. Ali u Crnoj Gori eksperti postoje. Mozda ponajvise u Akademiji inženjerskih nauka (AIN). AIN ima kadrove koji mogu voditi mnoge naše projekte, kao sto su Ada Bojana, energetika, poljoprivreda, turizam, sirovinska industrija, a posebno klimatske promjene. Treba znati da akademik AIN može postati samo onaj inženjer koji ima dokazano iskustvo i znanje. Prosto je za ne vjerovati da se ne shvata opasnost od klimatskih promjena i potreba brzog projektovanja mjera prilagođavanja i ublažavanja. To čak ne razumiju ni u visokoosjetljivom sektoru vodosnabdijevanja. Hitne studije i mjere su potrebne za Regionalni vodovod, vodovode Podgorice, Danilovgrada, Žabljaka, Kolašina, Cetinja”, kazao je Burić.

Ne zna se čemu iskopavanja i neperi, ali se zna da je pogrešno

Burić je kazao da AIN može da rješava i projekat Ade Bojane, koji je veoma komplikovan, jer se radi o prirodnim procesima na koje treba djelovati.

”Državna granica između Albanije i Crne Gore je položena istočnim rukavcem korita rijeke Bojane. Taj rukavac je dug oko 3,5 kilometara. Dio voda rijeke Bojane utiče u more zapadnim krakom, koji je čitav na teritoriji Crne Gore. Taj rukavac je dug oko tri kilometra. Dužina obale ostrva Ada je oko tri kilometra. Ovo su tereni na kojima ostrva i rukavci mogu stalno da nastaju i nestaju u geološkom vremenu. Zapadni krak na našoj teritoriji je bio presušio. Zbog toga su vršena razna iskopavanja i postavljanje nepera. Ali, na osnovu čega i zašto ostalo je nejasno, iako se zna da je pogrešno.

Prirodni procesi se mogu sprečavati, usmjeravati ili se njima prilagođavati. Da biste donijeli odluku o projektovanju mjera potrebno je imati podloge: geodetske-geomorfološke, hidrološke, inženjersko-geološke i mareogrfaske, analizu morfologije rječnog korita, rječnih procesa, tečenja, debljine i tipa nanosa, definisanje ade, estuara, koriolisovih sila i drugih značajki za razmatranje i rješavanje ove pojave. Raditi bez ovih podataka u struci, stvarno nema smisla. A naši inženjeri to znaju. Podrazumijeva se da projekti zahtijevaju sredstva,vrijeme i multidisciplinarni tim. Ako imamo i mi pravo predložiti, onda predlažemo da se na važnim drzavnim projektima angažuju eksperti AIN. Sa strancima ili bez njih. Mi imamo znanje i čekamo da budemo pozvani i da nam se dozvoli da radimo".