saslušanja česta, a rijetko rezultiraju konkretnim zaključcima

Maraš: Potrebne reforme za unapređenje kontrolne uloge Skupštine

Građanski aktivista je ocijenio da je sada u poređenju sa tim vremenom, Skupštinska kontrola uloga značajno bolja i da je njen obuhvat veći, ali da je i dalje daleko od onoga što bi parlamentarna kontrola morala da bude u zemljama razvijene demokratije.

3499 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Boris Pejović
Foto: Boris Pejović

Crnoj Gori je potrebne reforme kako bi kontrolna uloga Skupštine bila unaprijeđena na više nivoa, ocijenio je građanski aktivista Vuk Maraš.

Maraš, koji je kao predstavnik nevladinog sektora dugo godina pratio rad parlamenta, smatra da je hitno potrebno donijeti zakone o Vladi i Skupštini kako bi se preciznije definisao odnos tih institucija i kako bi se regulisale jasne sankcije za one koji krše zaključke i druge odluke Parlamenta.

"Na duži rok, biće potrebne i izmjene Ustava Crne Gore, kako bi se Skupštini omogućilo da može da razriješi nekog ministra, bez obzira na to da li Premijer želi da pokrene postupak njegovog ili njenog razrješenja“, rekao je Maraš agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, i Skupština mora da pokaže mnogo veći stepen političke volje i riješenosti da obezbijedi sprovođenje sopstvenih odluka, korišćenjem raznih mehanizama koje ima na raspolaganju.

"Od mogućnosti izmjene zakonskog okvira, budžeta institucija, pa sve do većeg javnog identifikovanja institucija i pojedinaca koji ne poštuju ustavne i poslovničke nadležnosti našeg Parlamenta“, kazao je Maraš.

On je rekao da, kada je počeo sa praćenjem rada Skupštine 2007. godine kontrola funkcija nije postojala.

"Bile su potrebne godine da poslanici prihvate da Parlament mora kontrolisati rad Vlade i drugih institucija, posebno jer su predstavnici većine u Skupštini tada bili drugi partijski ešalon, a njihovi šefovi su sjedjeli u Vladi“, kazao je Maraš.

On je istako da su istovremeno, bilo kakve kontrolne inicijative koje su dolazile od opozicije, bile odbijane bez ikakvog obrazloženja, pukim preglasavanjem.

"Tek nakon snažnog pritiska naših zapadnih partnera, koji su svjedočili potpuno pasivnoj ulozi Parlamenta, koju smo iz godine u godinu dokumentovali, stvari su počele da se mijenjaju i pozitivnom smjeru“, smatra Maraš.

On je ocijenio da je sada u poređenju sa tim vremenom, Skupštinska kontrola uloga značajno bolja i da je njen obuhvat veći, ali da je i dalje daleko od onoga što bi parlamentarna kontrola morala da bude u zemljama razvijene demokratije.

Maraš je rekao da se fokus mora staviti na kvalitet kontrolnih mehanizama i rezultate koje bi oni trebalo da postižu.

On je kazao da, iako su sada u Skupštini saslušanja česta, ona rijetko rezultiraju konkretnim zaključcima koji identifikuju probleme i nude rješenja, a jos rjeđe promjenom loših zakona, politika i praksi.

Vuk Maraš
foto: Boris Pejović

Maraš je ukazao i da ne postoji nikakva odgovornost Vlade i drugih institucija u slučajevima kada pokušavaju obesmisliti kontrolne mehanizme.

On je naveo da česta kašnjenja raznih ministarstava i ignorisanja poslaničkih pitanja nijesu rezultirala bilo kakvom sankcijom za bilo kojeg ministra neke crnogorske Vlade.

"Institut interpelacije najplastičnije je obesmišljen od bivšeg premijera Zdravka Krivokapića koji je odbio da pokrene proceduru razrješenja ministara za koje je Parlament nedvosmisleno utvrdio da više nemaju podršku većine građana“, rekao ke Maraš.

On je rekao da Krivokapić kao premijer nije snosio bilo kakve posledice za nepojavljivanje na niz kontrolnih saslušanja, niti je to bio slučaj sa drugim funkcionerima, posebno onima iz tužilaštva koji su u ranijem periodu ignorisali takve zahtjeve.

Maraš je istakao da od malog broja parlamentarnih istraga koje su pokrenute u modernijoj istoriji Skupštine Crne Gore, ni jedna nije rezultirala bilo čime konkretnim.

On smatra da su parlamentarne istrage veoma efikasan mehanizam, kada postoji politička volja.

"Parlamenti velikog broja naših zapadnih partnera upravo kroz ovakve mehanizme ostvaruju ključnu kontrolu rada sopstvenih vlada, ali nažalost po Crnu Goru, ovaj mehanizam još uvijek kod nas nije zaživio, i to je potrebno hitno mijenjat“, ocijenio je Maraš.

On je kazao da Zakon o Skupštini mora biti jedan od načina da se sistem za praćenje implementacije zaključaka i preporuka usvojenih na saslušanjima sprovedenim u okviru skupštinskog nadzora postavi.

"Upravo bi on trebalo da definiše sankcije i druge posledice za neispunjavanje zaključaka i preporuka“, ocijenio je Maraš.

On je naveo da je potrebno jačati i stručnu sluzbu Skupštine, posebno odbora, kako bi se sektorski i kontinuirano vršili upiti ka izvršnoj vlasti i drugim institucijama u vezi sprovođenja tih obaveza.

"Tek onda bi, nakon dobijanja detaljnih informacija, poslanici kroz odbore, a nekada i kroz plenum, obezbjedjivali da se dešavaju pozitivne promjene koje su potrebne u crnogorskom društvu u raznim oblastima“, rekao je Maraš.

On je kazao da je potrebna i snažna politička volja u Skupštini ali i jačanje svijesti poslanika da, bez obzira kojoj partiji pripadali, njihov posao nije da budu lojalni stranačkim kolegama iz vlasti.

"Već da u ime građana obezbijede da Vlada i druge institucije na odgovoran, efektivan i kvalitetan način obavljaju svoje zadatke, u interesu javnosti“, zaključio je Maraš.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.