panel diskusija u organizaciji asocijacije spektra

Crnogorski mediji sve manje izvještavaju o transrodnim osobama

Novinarka Marija Pešić smatra da je uloga mladih novinara velika i značajna prilikom izvještavanja o transrodnim osobama, ali da je često samoinicijativna

9626 pregleda 7 komentar(a)
Foto: Pr centar
Foto: Pr centar

Crnogorski mediji sve manje izvještavaju o transrodnim osobama, potpuno se nezainteresovani za pitanja interpolnih osoba, a iako preovladava neutralan ton izvještavanja, u poslednjih godinu primjetna je pojava izrazito negativnog tona.

To je saopšteno na panel diskusiji „Predstavljanje analize izvještavanja o transrodnim osobama u štampanim, onlajn i elektronskim medijima u Crnoj Gori za 2021. godinu“, koju je organizovala Asocijacija Spektra.

Kako navodi Pr Centar, izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, rekao je da je uloga medija, u borbi za ljudska prava, kao i u procesu demokratizacije društva, neminovna.

„Upravo iz tog razloga, Crna Gora treba da ima ne samo slobodne, već aktivne i odgovorne medije koji istražuju, koji osvetljavaju pitanje od javnog interesa i uključuju sve marginalizovane zajednice u sva pitanja koja ih se tiču kao građana i građanki“, kazao je Ulićević.

Govoreći i analizi, ukazao je da postoji nastavak trenda opadanja interesovanja medija za pitanja koja se tiču pitanja transrodnih osoba, kao i potpuna nezainteresovanost za pitanja interpolnih osoba.

„Pitanja u medijima se adresiraju uglavnom onda kad ih pokrenu nevladine organizacije, što znači da je odgovornost vidljivosti određenih tema skoro u potpunosti na zajednicama koje se te teme tiču. Iako neutralan ton izvještavanja preovladava u medijima, u poslednjih godinu je primjetna pojava izrazito negativnog tona prema transrodnim osobama, dominantno u mediju IN4S, što smatram da je posebno problematično uzevši u obzir da je ovo bio jedan od medija koji je dobio institucionalnu podršku“, naveo je Ulićević.

Ukazao je da je analiza pokazala da se smanjio broj intervjua sa transaktivistima i transaktivistkinjama, što znači da je, kako je pojasnio, značajno smanjen prostor za davanje mišljenja zajednice o različitim društveno-političkim temama, koje ih se tiču.

„Nastavljena je praksa slabe regulacije komentara mržnje, koji dominiraju u tekstovima koji pominju LGBTI osobe. Ovi podaci pokazuju ne samo nedovoljnu aktivnost medija da se bave temama transrodnosti i interpolnosti, već i nedovoljno razumijevanje da su transaktivisti i aktivistkinje, kao i sama trans zajednica građani i građanke Crne Gore, kojih se tiču i teme koje nemaju direktne ili očigledne veze sa našim rodnim identitetima i ljudskim pravima koji su u vezi sa njima“, rekao je Ulićević.

Generalna direktorka Direktorata za ljudska prava, Mirjana Vlahović Andrijašević, kazala je da zbog sveukupnih prilika, što na mikro, to na makro nivou, danas je više nego ikada neophodni su aktivni i odgovorni mediji.

„Mediji su jedan od glavnih saveznika u borbi za ostvarivanje ljudskih prava, da zajedno, ruku pod ruku, sa državnih i drugim institucijama koje kreiraju javne politike, uz ogromnu podršku civilnog sektora i međunarodnih partnera, kreiramo ambijent gdje će svaka osoba moći da uživa u ljudskim pravima jednako“, rekla je Vlahović Andrijašević.

Istakla je da će novi Zakon o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoodređenja predstavljati još jedan od antidiskriminacionih zakona koji priprema Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

„Cilj je da pravno regulišemo status transrodnih osoba koje će konačno imati priliku da promijene oznaku pola i matičnog broja u ličnim dokumentima bez obzira da li izvrše medicinske intervencije“, rekla je Vlahović Andrijašević.

Docent na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum i koordinator Departmana za humanistiku i teoriju umjetnosti i medija u Srbiji, Aleksa Milanović, kazao je, predstavljajući Analizu izvještavanja o transrodnim osobama u štampanim, onlajn i elektronskim medijima u Crnoj Gori za 2021. godinu, da se u školi ne srijećemo sa ovom temom, da udžbenici ne sadrže definicije vezane za transrodnost, interpolnost i rodnu varijantnost.

„O ovoj temi možete saznati nešto iz medija. Zato je jako važno na koji način mediji reprezentuju i govore i pišu o transrodnim, interpolnim ili rodno varijantnim osobama“, rekao je Milanović, ističući da je važno da mediji ovoj temi pristupaju sa oprezom, da izvještavaju etički i profesionalno.

Prema njegovim riječima, vidljivost je preduslov za stvaranje mogućnosti za unapređenje položaja ove društvene grupe, navodeći da je decenija za nama, decenija vidljivosti transrodnih osoba, ali da je pratile povećana diskriminacija.

Milanović je kazao da je u analizi praćeno šest štampanih medija, navodeći da su objavili 18 tekstova o transrodnim osobama, a da interpolonosti nije posvećen nijedan tekst.

„Situacija je drugačija kad su online mediji u pitanju. Analizom je obuhvaćeno 23 online medija, a samo njih deset je imalo tekstove koji su se bavili transrodnim temama. Interpolnost, kao i prethodnih godina, nije zastupljena u crnogorskim medijima i to predstavlja problem, jer se o tome veoma malo zna“, rekao je Milanović.

Govoreći o padu broja tekstova u elektronskim medijima, Milanović je kazao da je 2019. godine na šest portala objavljeno 139 tekstova o transrodnim osobama, dok su 2021. godine objavljena 84 teksta.

„Kad je riječ o elektronskim medijima, analiza je obuhvatila devet medija. Na osnovu prikpljenog materijala utvrđeno je da su se sadržaji o tzransrodnosti tokom 2021. godine pojavljivali samo na tri televizije – Novoj M, TVCG 1 i Prvoj. Bilo je ukupno pet priloga, deset minuta je sveukupno bilo posvećeno tei transrodnost“, kazao je Milanović.

Ukazao je da su, kad je u pitanju izvještavanje o inostranim temama, primjetni neadekvatna praksa i senzacionalističko izvještavanje.

„Kada je riječ o domaćim temama, prisutnije je korišćenje adekvatnije terminologije i koretno izvještavanje“, rekao je Milanović.

U poslednje dvije godine, kako je kazao, došlo je do značajnog pad intervjua koji se rade sa transrodnim osobama.

„Na primjer, tokom 2019. godine na šest različitih portala objavljeno je 274 intervjua sa pet osoba. Taj broj opada 2020. godine gdje su objavljena samo tri intervjua, a 2021. godine objavljen je samo jedan intervju“ naveo je Milanović.

Poručio je da bi mediji trebalo da posvete više pažnje temi transfobije, i da se ne fokusiraju samo na lični doživljaj sopstvenog identiteta.

Feministkinja i mirovna aktivistkinja, profesorica filozofije i ombudsmanka Vijesti, Paula Petričević, smatra da je neophodna solidarnost, „ali ne blanko solidarnost koja bi bila bazirana na podršci marginalnim društvenim grupama“.

„Da bismo bili solidarni, da bismo se istinski podržavali, moramo se poznavati. A toga još uvijek nema dovoljno. Zato mislim da su dragocjene Spektrine aktivnosti – žive biblioteke i rad sam mladima“, rekla je Petričević.

Ocijenila je da su obrazovanje i poznavanje ključ i osnova solidarnosti.

Novinarka Marija Pešić smatra da je uloga mladih novinara velika i značajna prilikom izvještavanja o transrodnim osobama, ali da je često samoinicijativna.

„Počela sam da radim teme koje se tiču ljudskih prava, manjina i marginalizovanih grupa, jer su mi bile značajne. Inicijativa polazi od nas. Susrela sam se sa pozitivnom praksom kad su u pitanju urednici. Te teme su bile dobro prihvaćene, ali većina tih tema je bila na meni jer oni nisu imali puno iskustva“, rekla je Pešić.

Ocijenila je da se mladi novinari plaše grešaka, jer nemaju dovoljno znanja o temama koje se tiču LGBTI osoba, navodeći da su im edukacija i pomoć prijeko potrebni.