“LGBTIQ+ i škole: zašto o tome ne razgovaramo?”

U obrazovnom sistemu nijesu napravljeni veliki pomaci kad je u pitanju LGBTIQ+ tematika

"Ako ne možemo da podržimo svakog mladog čovjeka, onda smo kao društvo podbacili", poručila je Rajnke

1556 pregleda 2 komentar(a)
Sa panel diskusije, Foto: PR Centar
Sa panel diskusije, Foto: PR Centar

U crnogorskom obrazovnom sistemu nijesu napravljeni veliki pomaci kad je u pitanju LGBTIQ+ tematika, a suštinske promjene i veće prihvatanje te zajednice u društvu desiće se onda kada donosioci odluka iz resora prosvjete tu temu budu prepoznali kao značajnu.

To je saopšteno na panel diskusiji “LGBTIQ+ i škole: zašto o tome ne razgovaramo?”, koju je organizovao Queer Montenegro.

Ambasadorka SAD-a u Podgorici, Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da je Ambasada ponosna što podržava projekat organizacije Queer Montegro, čiji je cilj da stvori jaču mrežu podrške mladim LGBTIQ+ osobama, posebno u obrazovnom sistemu.

"Kada mladi shvate da nemaju kome da se obrate za podršku, često se povlače iz školskih aktivnosti, pa čak napuštaju školovanje, dok raste osjećaj depresije, izolacije i bespomoćnosti. Oni koji se sami identifikuju ili ih drugovi iz razreda ili prijatelji identifikuju kao pripadnike LGBTIQ+ zajednice, često su izloženi maltretiranju, koje može biti verbalno i fizičko", rekla je Rajnke.

Džudi Rajzing Rajnke
Džudi Rajzing Rajnkefoto: PR Centar

Ocijenila je da nedostatak zastupljenosti LGBTIQ+ tematika u školama doprinosi da je mnogim osobama iz zajednice njihova seksualna orjentacija neprihvatljiva, čak i moralno pogrešna.

"Ako ne možemo da podržimo svakog mladog čovjeka, onda smo kao društvo podbacili", poručila je Rajnke.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, kazala je da su u toj organizaciji proučavali udžbenike u Crnoj Gori, ocijenjujući da nisu veliki pomaci napravljeni kada je u pitanju LGBTIQ+ tematika.

"To je jedna od tema koja faktički ne postoji po onome što mi vidimo kao rezultat u samim nastavnim planovima, programima i udžbenicima. Čak i tamo gdje postoji, u nastavnom planu i programu za predmet Sociologija za IV razred gimnazije, da to ne prati udžbenik. To znači da napori nisu sistemski uvezani, da svijest nije razvijena. Jako teško se ta tema probija i u onome što su izborni predmeti", rekla je Uljarević.

Daliborka Uljarević
Daliborka Uljarevićfoto: PR Centar

Smatra da su predmeti kojima bi učenici mogli da jačaju građansku svijest su marginalizovani i stavljeni su u kategoriju izbornih.

"Mi ovaj sistem moramo da mijenjamo sa različitih strana. Moramo da pričamo sa ljudima koji su u obrazovnim institucijama. Tu ima sjajnih pojedinaca, ali oni sami ne mogu da izvedu kompletnu promjenu ukoliko nemaju jaču podršku. Zato su nam potrebni političari sa kojima moramo da pričamo. Zato nam je potreban jači odgovor civilnog društva", navela je Uljarević.

Ukazala je na istraživanje CGO, koje je za ovu godinu pokazalo da je manji broj roditelja koji žele da im djeca slušaju o LGBT pravima na naučno-zasnovanim osnovama, nego što je to bilo 2019. godine.

"Mi ne razgovaramo o pristupnosti LGBT prava u obrazovnom sistemu zato što mi 2022. godine još uvijek otvoreno ne razgovamo o tim pravima, zato što još uvijek nismo došli do onog stepena da se ona žive i budu prihvaćena u društvu kao nešto što se podrazumijeva, a ne nešto za šta treba da se borimo i svaki korak te borbe podrazumijeva užasan napor", rekla je Uljarević.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vojvodić, kazala je da crnogorski obrazovni sistem još uvijek bazira programe na tome da reprodukuje znanje, navodeći da analize PISA testiranja pokazuju da je stvarno usvajanje znanja i logičko povezivanje činjenica problem crnogorskog društva.

"Mi se bojimo da uvodimo kritičko mišljenje u obrazovanje. Nemamo Medijsku pismenost, Građansko obrazovanje, Seksualno obrazovanje, Zdravi stilovi života su nam u zapećku i ne učimo ih kako bi trebalo, onda se to reflektuje kasnije na sve sfere života, jer kada izađemo iz srednje škole i fakulteta, a nismo to naučili, onda imamo problem", smatra Vojvodić.

Ivana Vojvodić
Ivana Vojvodićfoto: PR Centar

Prema njenim riječima, kad su u pitanju škole, prostor je jako rigidan i vrlo se slabo mijenjaju načini i teme koje se kroz osnovnu i srednju školu obrađuju.

"Ukoliko na čelo svih obrazovnih institucija se nalaze ljudi koji imaju stavove koji su suprotni građanskim i ljudsko-pravaškim stavovima, škole mogu postati opasnija mjesta za djecu i za mlade. Kada neko ko je u obrazovnom sistemu, ko stvarno ima moć odlučivanja, bude prepoznao ovu temu kao važnu, onda ćemo vidjeti suštinsku promjenu", ocijenila je Vojvodić.

Predstavnica Zavoda za školstvo, Anita Marić, rekla je da je zadatak obrazovnog sistema i generalno društva da mladima da mogućnost da uzmu i prisvoje ljudske slobode.

"To je veliki zalogaj za sve nas. Ono što fali je da o ljudskim pravima svih osoba treba mnogo više razgovarati. Kritičko mišljenje još uvijek ostaje po strani. Treba da se od osnovne škole bavimo jednom sveobuhvatnom pričom o tome da smo ličnosti, da pored naših imena ne treba da stoji nikakvo obilježje sem onog što smo mi. Tada ćemo pričati o pravom, inkluzivnom obrazovanju i poštovanju ljudskih prava", kazala je Marić.

Anita Marić
Anita Marićfoto: PR Centar

Ocijenila je da je potrebno mnogo više raditi kako bi mladi prepoznali ono što je dobro i pravedno, i da "čuvamo drugog od sebe".

Marić smatra da je u narednom periodu potrebno osmisliti program za edukaciju nastavnika.

Predstavljajući GEJ – STREJT SAVEZ (GaSS), jedna od učesnica kazala je da je osnovna škola bila jedan od najtežih perioda njenog života, navodeći da ga je proživljavala sa svojim prijateljem.

"U tom periodu smo počeli da razumijemo da se razlikujemo od drugih. To je počelo sa verbalnim napadima, a kasnije se to pretvorilo i u fizičke napade. Ti napadi nisu dolazili samo od spoljašnje okoline, već smo u jednom periodu vršili verbalne napade jedno na drugo, pokušavajući da se uklopimo u društvo formirali smo odbrambeni mehanizam", rekla je Marković, navodeći da u tom periodu od uprave škole nisu imali pomoć ni razumijevanje.

Kazala je da su u srednjoj školi odabrali prijatelje koji si imali mišljenje kao što je njihovo i držali se samo te grupe, ukazujući da uprava ni u tom periodu nije bila na strani ljudskih prava.

Marković je, govoreći o tome kako je nastao naziv ogranizacije GaSS koju predvodi, kazala da je taj termin nastao na osnovu slenga homofobične grupe "ide gas", koji označava kad je nešto dobro ili nešto dobro treba da se desi.

"U narednom periodu planiramo u GaSS-u planiramo akcije vidiljivosti u edukativne radionice za đake, koje će doprinijeti mentalnom zdravlju LGBTIQ+ osoba", zaključila je Marković.

Na kraju događaja, koji je održan uz podršku Ambasade SAD-a u Podgorici, upriličena je miltimedijalna izložba radova članova/ica GaSS-a.