Mladi su jedan od najznačajnijih resursa svake države i naša je težnja, pogotovo ako smo ih mi školovali, barem u dijelu njihovog visokog obrazovanja, da ih zadržimo da rade i doprinose u našoj sredini, poručila je ministarka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović.
”Da biste poželjeli da živite u nekoj sredini, treba da vam se dopadaju uslovi života, a oni će sigurno biti primamljiviji ukoliko vam budu bolji uslovi za rad i vaš rad bude valjano vrednovan. To su stavke koje zadržavaju ljude na nekom mjestu ili ih vuku na neko drugo mjesto. Hajde da stvorimo uslove da se može kvalitetno baviti naukom neko ko to želi da radi u Crnoj Gori i da adekvatno valorizujemo taj rad. Time ćemo stvoriti uslove za njihov bolji život i zadržati ih ili privući nazad kod nas”, kazala je ona u intrevjuu “Vijestima”.
Osim na temu odliva mozgova, ministarka se osvrnula i na rad prethodne Vlade, naučnu dijasporu, ali i trku za dobijanje lokacije za Međunarodni institut za održive tehnologije Jugoistočne Evrope (SEEIIST), na kojem bi se promjenjivala najsavremenija kancer terapija.
Šta možemo očekivati od Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja (MNTR) tokom Vašeg mandata, posebno imajući u vidu oročenost Vlade?
Ne vezujemo se za vrijeme, već za ono čime realno raspolažemo - za sredstva koja su nam na raspolaganju i za jaku volju da sa njima uradimo što je više moguće, kao i da se potrudimo da ih uvećamo. Hoće li to biti za manje od godinu, godinu ili dvije - ne znamo. Planiramo da damo sve od sebe, bez obzira na vremenska ograničenja, da se nastavi sve ono što je u prethodnom periodu rađeno na način kako valja, ne samo u prethodnoj Vladi, nego i ranije, kada je postojalo samostalno Ministarstvo nauke. Nastojaćemo da oživimo pojedine programe koji su se možda malo izgubili u posljednje vrijeme ili su bili u drugom planu, kao i da pokrenemo neke nove inicijative za koje se nadamo da će biti dobro prihvaćene i da će ih naredna Vlada nastaviti.
Koje su to nove inicijative?
To su, prije svega, inicijative na nacionalnom nivou. Kada su u pitanju EU i drugi međunarodni fondovi, u principu poštujemo pravila koja propisuju ti izvori finansiranja i već smo uključeni u veliki broj tih projekata. Na nama je da njegujemo to što smo dosad postigli, da nastavimo i dalje da učestvujemo na način kao do sada, kao i da postupno intenziviramo te aktivnosti. Međutim, na nacionalnom nivou možemo da uradimo znatno više nego što smo radili u prethodnom periodu i možda na donekle drugačiji način.
Kako biste ocijenili stanje nauke u društvu, posebno u posljednjih malo više od godinu dana? Ovo Vas pitam jer djeluje da se poslije mandata ministarke Sanje Damjanović i pohvala evropskog komesara za nauku ovoj oblasti nije posvetilo dovoljno pažnje u vrijeme njene nasljednice Vesne Bratić. Da li je nauka bila zanemarena? Prosvjeta je bila uglavnom u fokusu rada Ministartsva.
Radi se o relativno kratkom vremenskom periodu, tokom kojeg je tekla realizacija projekata započetih dok je Ministarstvo nauke bilo samostalno, u pretposljednjoj Vladi. Zaista, u tom periodu nisu u potpunosti realizovane neke aktivnosti koje su sprovođene ranije, ali nije tome doprinijela samo promjena vlasti, odnosno sistem rada prethodne Vlade, već prosto i uslovi na globalnom nivou, prevashodno pandemija koronavirusa.
Neke stvari nije bilo moguće ispratiti i organizovati na način kako bi to inače bilo rađeno da smo živjeli u normalnijim uslovima. Definitivno smatram da je izuzetno značajno što je nauka ponovo zaseban resor. Kao što ste i sami rekli, u jednom ministarstvu, koje predstavlja konglomerat četiri zahtjevna resora, gdje je prosvjeta prirodno dominantna, logično je da možda nauka nije uspjela da dođe do izražaja na način na koji joj možemo posvetiti punu pažnju sada, kad smo zasebno ministarstvo.
Nakon što su počekom prošle godine poništili 1,5 miliona eura vrijedan konkurs za naučnoistraživačke projekte i obećali da će raspisati novi, iz Ministarstva Vesne Bratić to nisu u međuvremenu uradili. Koliko je, po Vama, takva odluka bila štetna po naučnike, posebno imajući u vidu da je na taj način izgubljeno godinu i po dana?
Nacionalni naučnoistraživački projekti su od veoma velikog značaja kako za naše mlade istraživače, tako i za one iskusnije. Iznos od 1,5 milion eura je zapravo bio namijenjen za dva konkursa i zaista bi bilo izuzetno značajno za naučnoistraživačku zajednicu da su oba realizovana u potpunosti, ali jesu djelimično.
Naime, početkom 2020. je raspisan konkurs od 1,3 miliona za nacionalne naučnoistraživačke projekte, a rezultati su objavljeni krajem iste godine. Kada se razbuktavala pandemija u proljeće 2020, raspisan je dodatni konkurs, kojim je predviđeno 200.000 eura za finansiranje nacionalnih naučnoistraživačkih projekta, prevashodno iz oblasti medicine i ekonomije, koji su imali za cilj da svojim rezultatima doprinesu rješavanju krize. Taj segment je realizovan, ovi projekti su dobili sredstva i u potpunosti su sprovedeni.
Možete li nam dati neki primjer?
Npr, prvorangirani projekat sa Elektrotehničkog fakulteta je 3D štampana maska za višekratnu upotrebu, koja pokazuje da li osoba ima visoku temperaturu, namijenjena profesionalnoj upotrebi bolničkog osoblja koje radi u reanimaciji, kao i za osobe u karantinu.
Kada se očekuje raspisivanje novog konkursa?
Raspivanje novog konkursa je uslovljeno budžetom, koji je za 2022. isplaniran i usvojen krajem 2021. godine, a njime nisu bili predviđeni nacionalni naučnoistraživački projekti. Tehnički rebalans budžeta je urađen, sada je na redu rebalans budžeta. Posebno ćemo se angažovati da se obezbijede sredstva za finansiranje nacionalnih projekata. Ako ne u ovoj, nastojaćemo da to bude barem u narednoj godini.
U Ministartsvu smatramo nacionalne projekte izuzetano značajnim. Finansiranje projekata iz EU ili drugih međunarodnih fondova podrazumijeva značajnu kontribuciju Crne Gore. Da bismo dobili sredstva iz tih fondova, mi moramo nešto u njih i uložiti. Iz takvih findova se finansiraju projekti većih gabarita, vrijednosti po nekoliko stotina hiljada, pa i preko milion eura. U nacionalnim projektima, i svega par hiljada ili nekoliko desetina hiljada eura mogu mnogo značiti istraživaču, odnosno timu, da završe neku možda već započetu aktivnost, da razrade ili sprovedu u djelo neku istraživačku ideju i slično.
Na koji način namjeravate da unaprijedite saradnju sa naučnom dijasporom? U kojim oblastima vidite poseban prostor za napredak?
Saradnju već imamo. Kao što i sami kažete, treba da je unaprijedimo. Upravo to je definisano kao jedan od ciljeva Strategije naučnoistraživačke djelatnosti, odnosno zastupljeno u svim našim strateškim dokumentima. Naši naučnici koji žive i rade u inostranstvu već se uključuju u naše projektne timove, što ide nekim svojim prirodnim tokom, s obzirom da se međusobno poznajemo, pa direktno dogovorimo saradnju ili razmjenjivanjem ličnih kontakata dođemo do odgovarajućih saradnika iz dijaspore. Osim toga, naučnike iz dijaspore uključujemo i u nastavni proces na našim univerzitetima, ostvarujući na taj način nove kontakte, koji često rezultiraju zajedničkim aktivnostima.
Preko portala Naučna mreža, u kojoj imamo blizu 300 naučnika iz dijaspore, takođe se uspostavlja saradnja između njih i naučnika koji rade u Crnoj Gori. Ovaj portal pomaže i našim doktorandima da nađu mentore među naučnicima iz dijaspore, za oblasti za koje je teže naći mentora na ovdašnjim institucijama, jer ipak nismo toliko sveobuhvatna naučna zajednica da u potpunosti sopstvenim kapacitetima pokrivamo apsolutno svaku oblast nauke, pogotovo imajući u vidu da se prilikom imenovanja mentora za doktorske disertacije vodi računa i o tome da jedan nastavnik ne može biti mentor velikom broju doktoranada, jer bi to znatno umanjilo kvalitet njegovog, odnosno njihovog rada.
Ministarstvo će nastaviti da radi na njihovom uključivanju i kroz neku od novih linija sufinansiranja, gdje bi moglo biti posebno vrednovano upravo uključivanje naučnika iz dijaspore. Dragocjeno je što imamo naučnu dijasporu i njegujemo saradnju sa njom, jer nam to, uz niz benefita, pomaže i u uspostavljanju kontakata sa širom naučnom zajednicom.
Crna Gora je prva ne-članica EU koja je donijela Strategiju pametne specijalizacije (S3). Kako napreduje njena implementacija? Koji su konkretni rezultati njene primjene?
U prethodnoj Vladi je sektor načnoistraživačke djelatnosti pripadao Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, a sektor inovacione Ministarstvu ekonomskog razvoja. Sada su ova dva sektora objedinjena u našem ministarstvu. Veoma smo ponosni na to što smo prva država van EU koja je usvojila S3. Usvajanje bilo koje strategije samo po sebi nema svrhu i ne znači dovoljno, ako ne preduzmemo odgovarajuće korake po pitanju njene realizacije.
S3 je savremeni koncept strateškog planiranja u EU i ogleda se prije svega u mapiranju, za početak, naučnoistraživačkih, inovacionih i privrednih potencijala države, i to kroz konsultacije četiri sektora – državne uprave, privrede, akademske zajednice i civilnog sektora. Kad izvršimo mapiranje možemo konkretno reći koje su naše prednosti i potencijali. Na taj način se identifikuju razvojni prioriteti i oni treba da postanu okosnica ekonomskog razvoja države. Našom S3 su definisana četiri prioriteta - održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti ishrane, energija i održiva životna sredina, održivi i zdravstveni turizam i ICT.
Nakon mapiranja i definisanja prioriteta, jako je bitno uspostaviti odgovarajući ekosistem koji će da omogući kontinuirane konsultacije svih ciljnih grupa i komunikaciju na svim nivoima. U tom smislu, ključna je uloga Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju, kao i Fonda za inovacije, koji su formirani 2021.
Crna Gora ima već realizovana dva predakceleracijska programa i tri takva programa koja su u završnoj fazi. Dodijeljeno je već 11 grantova za ranu fazu razvoja startapova, što slijedi nakon predakceleracije. Realizovana su dva ciklusa kolaborativinih grantova za inovativne projekte, koji su generisali 50-ak novih zapošljavanja. Vrijedno radimo na pametnoj specijalizaciji, zadovoljni smo prvim rezultatima i nastojaćemo da u predstojećem periodu budu još bolji.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije, Crna Gora dobila je pohvale u odnosu na procenat učešća u “Horizon 2020” programu. Kako se kotiramo u ostalim programima?
Zapažena aktivnost timova i institucija iz Crne Gore u programu Horizont 2020, pogotovo u posljednjim godinama njegovog trajanja, rezultirala je pohvalama koje pominjete. Sada je na snazi program njegov nasljednik Horizont Evropa i već možemo da se pohvalimo izuzetnim rezultatima. Univerzitet Crne Gore je dobio projekat koji se tiče podvodnih senzorskih mreža, koji će u trogodišnjem periodu biti finansiran sa preko 1,1 milion eura. To je, u samom startu, iznos veći od kontribucije Crne Gore u ovom programu, tako da smo već u pozitivnom statusu - već povlačimo više novca nego što ulažemo, što će se značajno reflektovati kroz jačanje istraživačke infrastrukture, ljudskih resursa itd. Dalje, nedavno je Podgorica odabrana, zajedno sa 100 gradova iz EU država i 12 gradova iz pridruženih članica Horizont Evropa programa, koji će učestvovati u Misiji EU za klimatski neutralne pametne gradove do 2030. godine.
Nakon što su kupili gradske autobuse sa dizel motorima...
Nadam se da ćemo u predstojećem periodu shvatiti da nam ne trebaju vozila javnog prevoza na dizel, te da ćemo se zaista okrenuti i odgovarajućim vozilima i svemu ostalom što gradove čini klimatski neutralnima, bar kada je u pitanju glavni grad. Učešće u ovoj misiji podrazumijeva mogućnost apliciranja za fondove kroz koje se obezbjeđuju sredstva za realizaciju relevantnih aktivnosti na tom planu.
Vratila bih se na Vaše prethodno pitanje. Želim da istaknem i učešće u COST-u, programu evropske saradnje u oblasti nauke i tehnologije. Trenutno imamo predstavnike u stotinak akcija, a nedavno je odobreno još nekoliko akcija, tako da možemo biti veoma zadovoljni. Crna Gora je, takođe, u prethodnom periodu učestvovala u najsveobuhvatnijem međunarodnom istraživanju u oblasti društvenih nauka u Evropi – Evropsko društveno istraživanje (ESS). ESS je nastalo kao odgovor na brojne društvene izazove sa kojim se Evropa suočava, kao što je migrantska kriza, promjena porodice kao osnovne ćelije društva, klimatske promjene, pad povjerenja u institucije, populizam... Mi smo aktivni u tom programu i spremamo se za učešće u njegovoj narednoj fazi.
Zbog čega kasni završetak Naučno-tehnološkog parka (NTP), čija je gradnja počela u junu 2020. a trebalo da bude do sada završen?
NTP je, kao svoju, dobio zgradu čija je gradnja započela i prilično odmakla još poodavno, a trebalo je da ima savim drugu namjenu – zgrada tri fakulteta UCG. U trenutku kada je odlučeno da NTP dobije taj objekat, trebalo ga je prilagoditi novoj namjeni, odnosno potrebama NTP-a. To nije baš jednostavan proces, podrazumijeva najprije intervenciju u projektnoj dokumentaciji, a potom i izmjene na samom objektu, u dijelu već izvedenih radova. Upravo to je bio jedan od problema koji je usporio gradnju. NTP je kao institucija osnovan još 2019, već je oformio dio svog tima i sprovodi pojedine aktivnosti. Sad još treba da mu damo krov nad glavom i da pod taj krov smjestimo još neke institucije, kao što je Fond za inovacije. U optimističnoj prognozi očekujemo završetkak građevinskih radova do kraja godine. Nakon izgradnje slijedi veoma zahtjevno tehničko opremanje objekta. Sam pojam “naučno-tehnološki park” podrazumijeva značajno ulaganje u specifično i adekvatno opremanje prostora, kako bi mogao služiti svojoj svrsi.
Što možemo od njega da očekujemo?
Rekla bih da je to mjesto susreta kreativnih pojedinaca ili timova koji imaju smisla, želje i volje da se bave naukom i inovacionom djelatnosšću, koji imaju interesantne ideje u oblasti tehnologije i tehnološkog razvoja, neke dobre biznis ideje, sa alatima i institucijama koje mogu da im pomognu u njihovoj realizaciji. Dakle, mjesto gdje će neki budući startapovi, mirkro i mini-kompanije naći podršku da se otisnu u život. Možda im nije potrebna samo finansijska pomoć, već i savjet nekih eksperata, treba im prostor da se smjeste, laboratorija gdje će neku od njih testirati itd. Upravo to će moći da nađu u NTP – raznovrsnu podršku. Zaista vjerujemo da će u kratkom periodu NTP opravdati svoju ulogu.
Povezivanje kreativnih pojedinaca i nekog ko može da im pomogne u realizovanju njihovih ideja podrazumijeva još jedan nivo povezivanja – sa privredom, koja će njihove ideje u potpunosti da oživi. To je, zapravo, cijeli smisao pametne specijalizacije. Na jednoj strani je neko sa odličnom idejom, na drugoj neko kome je ona, odnosno njena realizacija potrebna. Između te dvije strane je neko će ih povezati, ko će pomoći da se dobra ideja valjano razvije i nađe svoju primjenu. NTP je, zajedno sa još nekim instutucijama i njihovim programima, tj. segmentima inovacione infrastrukture, upravo u sredini.
Odložen je izbor lokacije za sjedište SEEIIST za sljedeću godinu. Da li Crna Gora ostaje pri kandidovanju Ćemovskog polja za ovu lokaciju?
Ćemovsko polje nije jedina lokacija koju razmatramo. Analiziramo i neke druge lokacije. Aktivnosti ovog projekta su donekle usporene u proteklom periodu zbog svih dešavanja na globalnom nivou, prevashodno pandemije. Ovih dana nas očekuju sastanci radnih grupa u kojima su prisutni i predstavnici Crne Gore kako bi se riješili pojedini detalji pravnog okvira SEEIIST projekta i nastavila analiza uslova za lokaciju.
Koje su to još neke lokacije?
Ne bismo da izlazimo u javnost sa tim dok ne budemo sigurni da je to naše razmatranje opravdano. U početnim smo analizama još nekih lokacija, ali dok to adekvatno ne preispitamo, smatramo da ne treba dijeliti nepotpunu informaciju.
Funkciju prihvatila zbog želje da pomogne
Zbog čega ste se odlučili da prihvatite ministarsku poziciju? Niste poznati javnosti.
Možda bi bilo korektinije reći da me ne zna šira javnost. Ja sam građevinski inženjer, doktor tehničkih nauka, istraživač, vanredni profesor Građevinskog, angažovana i na Arhitektonskom fakultetu, dugogodišnji član, a u akademskoj 2021/22. i predsjednik Centra za doktorske studije UCG. U zajednici koja se bavi navedenim aktivnostima, nisam baš sasvim nepoznata.
Zašto sam odlučila da prihvatim ministarsku poziciju? To je kompleksno pitanje, koje podrazumijeva i kompleksan, slojevit odgovor, ali možda da ga ovako svedem na najkraći mogući oblik - želim da pokušam da dam drugačiji doprinos svemu ovom što sam navela da su moje aktivnosti, prevashodno u naučnoistraživačkoj djelatnosti. Dugo sam u ovoj djelatnosti sa jedne strane, a sada sam dobila priliku - koju sam shvatila i prihvatila kao izazov - da pokušam da doprinesem, ne samo samo kao direktni učesnik tog procesa, već neko ko možda može direktno pomoći boljem položaju ove djelatnosti i svojih kolega. To je bila moja osnovna motivacija.
U Crnoj Gori se imenovanja obično vezuju za partijsku pripadnost. Vi ste predstavljeni kao nestranačka ličnost.
Iako me, kako rekosmo, šira javnost ne zna, mislim da, još u vrijeme kada je premijer bio mandatar i predlagao sastav Vlade, obaviještena da sam nestranačka ličnost. To je zaista tačno, tako da nemam nikakve političke motive za prihvatanje ministarske pozicije.
Bonus video:
