Odbrana s mora bez ijednog ispravnog broda: Vlada odlučila da proda i raketnu topovnjaču 406

Resor odbrane i Vlada priznaju da je država proteklih godina Mornaricu ostavila i bez važne logističke podrške u vidu adekvatnih brodoremontnih kapaciteta na obali

49914 pregleda 62 komentar(a)
Raketna topovnjača RTOP-406, Foto: Siniša Luković
Raketna topovnjača RTOP-406, Foto: Siniša Luković

Mornarica Vojske Crne Gore u očajno je lošem stanju, a Vlada je prošle sedmice donijela odluku da proda još jedan ratni brod - raketnu topovnjaču 406.

To se, pored ostalog, navodi u “Informaciji o rješavanju statusa raketne topovnjače RTOP-406”, koja je prošle sedmice usvojena na sjednici Vlade.

Iz dokumenta se indirektno vidi kako je aktuelno stanje u Mornarici loše i koliko je u materijalnom, kadrovskom i organizacionom smislu taj vid oružanih snaga nazadovao u posljednjih pet-šest godina.

Dugoročnim planom razvoja odbrane Crne Gore predviđeno je da se dvije od tri raketne topovnjače tipa “Rade Končar”, sa koliko ih trenutno raspolaže MVCG, rekonstruišu u patrolne brodove. Za najstariji od ta tri broda, RTOP-404, nije bila predviđena rekonstrukcija, već prodaja na tržištu što, međutim, do danas nije realizovano, pa taj ratni brod godinama truli i propada na mrtvom vezu u Baru.

Prema projektu koji je uradio Brodarski institut iz Zagreba u periodu od 2016. do 2019. završena je rekonstrukcija RTOP-405 u patrolni brod, i ona je, nakon ulaganja od ukupno 1.050.000 eura, prije tri godine zaplovila kao patrolni brod P-105 “Durmitor”, koji je na papiru najveće i najsposobnije borbeno plovilo MVCG. Međutim, taj posao se, kako piše u Informaciji koju je usvojila Vlada, pokazao vrlo manjkavim.

Patrolni brod P-105 “Durmitor”
Patrolni brod P-105 “Durmitor”foto: Siniša Luković

“Nakon završenih radova na konverziji RTOP-405 u patrolni brod P-105 konstatovano je da brod nije doveden u u funkcionalno ispravno stanje, što je uzrokovalo pokretanje sudskog postupka. Naime, pojedini uređaji na brodu, kao dio tehnički složenog sistema, ne mogu da izvršavaju namjenski predviđene zadatke u svakom trenutku. Takođe, kada je u pitanju osnovno održavanje i tehnički pregledi brodskih uređaja i mehanizama (dnevni, sedmični i mjesečni pregledi), na ovim brodovima se sprovode veoma otežano zbog nedostatka potrebnih rezervnih djelova, nedovoljne količine potrošnih sredstava za održavanje, ali i stručnog kadra. U skladištima MVCG postoje određene količine rezervnih djelova za ove brodove, koji se mogu koristiti još jedno izvjesno vrijeme, dok je mnogim djelovima istekao rok upotrebe (npr. gumene brtve, zaptivni materijali i drugo). Rezervni djelovi koji se kupuju na tržištu nijesu zadovoljavajućeg kvaliteta koji je potreban za ugradnju na tehnički složenim i skupocjenim sistemima koji se nalaze na navedenim brodovima. Na pojedinim uređajima i sistemima već godinama se ne izvode radovi koji spadaju u domen godišnjih i tehničkih pregleda, zbog nedostatka stručnog kadra i tehničkih kapaciteta. Najveći problem u održavanju predstavlja nepostojanje specijalizovanih remontnih ustanova ili firmi u Crnoj Gori koje imaju kapacitete za održavanje i remont brodskih oružnih sistema i sistema za upravljanje vatrom, što značajno, već duži period, utiče na ispravnost, pouzdanost i upotrebu ovih sistema. Takođe, za upravljanje i održavanje ovih brodova, potrebno je znatno veće brojno stanje posade nego što je sada, što ne korespondira s projektiovanim budžetom i razvojem Mornarice VCG”, piše u Informaciji.

Time Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu Raško Konjević (SDP), i Vlada priznaju da je država proteklih godina Mornaricu ostavila bez važne logističke podrške u vidu adekvatnih brodoremontnih kapaciteta na obali, koji su nestali nakon zatvaranja i prodaje tivatskog Arsenala i brodogradilišta u Bijeloj.

Posljednji remonti i dokovanja više brodova MVCG obavljeni su u periodu od 2013. do 2015, zahvaljujući zalaganju tadašnjeg komandanta, kapetana bojnog broda Darka Vukovića koji je iskoristio zadnje mogućnosti da se to obavi u Bijeloj, prije zatvaranja brodogradilišta. Vuković je tada, pored ostalog, dokovao dvije topovnjače (405 i 406), kao i velike patrolne brodove (fregate) P-33 i P-34, te pučinski remorker PR-41 i školski brod “Jadran”.

Oni koji su došli poslije njega na čelo Mornarice nisu više ništa učinili da iole adekvatno održavaju te brodove, pa MVCG nema apsolutno nijedan potpuno ispravan brod koji je u stanju da na datu uzbunu, momentalno isplovi i obavi zadatak na moru. Naime, manje ili više neispravni su i patrolni brod P-105 “Durmitor” i remorker PR-41 “Orada” i školski brod “Jadran”, a Vlada je sada odlučila i da odustane od ranije planirane rekonstrukcije RTOP-406.

Na more mogu tek male jedrilice “Milena” i “Bojana”. Plovnoj dizalici LDI-18 odavno je istekao atest da može bez strijepnje dizati projektovani teret od 100 tona, a upitno sposobni za plovidbu su i preko pola vijeka stara drvena ronilačka barkasa BRM-85 i oko 70 godina star mali lučki remorker LR-77.

Vojni dio luke u Baru više liči na groblje brodova, nego na urednu i operativno sposobnu mornaričku bazu, jer tamo uz gatove godinama potpuno zapušteni i nepaženi, propadaju pomoćni transportni brod PO-91 i tanker PN-27, kojima se od prije nekoliko godina na mrtvom vezu pridružila i RTOP-404, te fregate P-33 i P-34.

U Boki u blizini Pristana isti je slučaj s godinama napuštenim starim vojnim tankerom za vodu PV-16 i još prilično modernim, ali bukvalno do uništenja zapuštenim desantnim brodom-minopolagačem DBM-241.

Koliko je stanje u MVCG loše govore i nezvanične informacije da aktuelno rukovodstvo Ministarstva odbrane i Generalštab VCG sa brigadnim generalom Zoranom Lazarevićem na čelu, imaju i veliki problem da motivišu bilo koga od malobrojnih preostalih starijih i iskusnijih mornaričkih oficira da se prihvate dužosti komandanta tog vida vojske.

Trenutno kao v.d. tu funkciju obavlja kapetan fregate Milan Jevtović, ali se on sprema na odlazak u vojnu diplomatiju da bude predstavnik Crne Gore u Vrhovnom štabu snaga NATO-a u Evropi (SHAPE), u Monsu, u Belgiji, dok kapetan fregate Goran Pajović, koji treba da se vrati sa generalštabnog usavrašavanja u Velikoj Britaniji, nije zainteresovan da se vraća na dužnost komandanta MVCG, koju je ranije obavljao, već pledira da dobije namještenje u Generalštabu ili Ministarstvu odbrane.

U međuvremenu, načelnik Generalštaba, brigadni general Lazarević, za šefa svog kabineta imenovao je prošle godine smijenjenog komandanta MVCG, kapetana fregate Gorana Đurkovića, za vrijeme čijeg se mandata rapidno ubrzalo opšte propadanje i degradacija Mornarice. Đurkovićevu smjenu je inicirala bivša ministarka odbrane dr Olivera Injac, ali je aktuelni ministar Raško Konjević odlučio da “revitalizuje” Đurkovićevu i karijere još nekolicine kontroverznih oficira, koji su se ranije istakli po brojnim kršenjima propisa i neodgovornom odnosu prema službenoj dužnosti.

Ratni brod je Vojsci “balast”

U Informaciji Vlade se, nakon navoda o stanju P-105 i MVCG uopšte, ističe da je “suočen sa svim identifikovanim problemima konverzije raketne topovnjače u patrolni brod P-105, Generalštab VCG predložio, a Ministarstvo odbrane prihvatilo stav da ovako dobijeni patrolni brod ne može da odgovori zahtjevima MVCG, pa se shodno tome, odustalo od konverzije RTOP-406”.

”Predmetni plovni objekat je duži niz godina bez posade i održavanja i kao takav, u trenutnom stanju, sa zastrajelim brodskim sistemima, ne može naći primjenu i upotrebu u složenim i zahtjevnim zadacima koji se stavljaju pred Mornaricu i VCG, pa je s tim u vezi potrebno regulisati status navedenog plovnog objekta”, piše u Informaciji, uz napomenu da na RTOP-406 “nema posade koja bi se o njoj brinula i ukoliko se u kratkom vremenskom periodu ne reguliše status tog plovnog objekta i ne realizuje njegova prodaja, isti će zbog vremenskih uticaja i neodržavanja propadati sve više i u krajnjem izgubiti svoju vrijednost”.

Konstatuje se da bi se “oglašavanjem suvišnom topovnjače RTOP-406, riješio balast koji opterećuje VCG, a s druge strane bi se prihodovala određena sredstva koja bi se koristila za opremanje jedinica vojske”.

Navodi se da je takvu inicijativu Ministarstva odbrane podržalo i Ministarstvo finansija, kao i da ona “dobija na značaju ako se uzme u obzir da je Zakonom o budžetu za 2022. Ministarstvu odbrane odobreno kreditno zaduženje u cilju nabavke novih patrolnih brodova”.

Bonus video: