VLASNICI LJUBIMACA BEZ ODGOVORNOSTI

Haotično bez registra životinja: Ne zna se ko muči životinje

Da postoji evidencija, znalo bi se ko je vlasnik psa koji je ljetos ostavljen da ugine na Ćemovskom polju
170 pregleda 12 komentar(a)
Pas
Pas
Ažurirano: 03.02.2019. 05:13h

Deset godina od usvajanja Zakona o identifikaciji i registraciji  životinja, Crna Gora još nije uspostavila centralni registar kućnih ljubimaca.

Da je tako, znalo bi se ko je vlasnik psa koji je ljetos, po najvećoj vrućini ostavljen da ugine u jednom naselju u Podgorici, vezan za drvo bez hrane i vode.

U Upravi za veterinu ne znaju ni koliko je dosad u zemlji čipovano pasa, jer ambulante koje pružaju uslugu označavanja  životinja , podatke ne dostavljaju nadležnima, već evidenciju vode za sebe.

Veterinari čipovanje naplaćuju 20 i više eura.

Identifikacijom pasa i mačaka putem čipa olakšan je transport  životinja  unutar Evropske unije, te na putovanjima. Čipovanjem je smanjena mogućnost gubitka i zloupotreba  životinja .

Nakon što su nedavno na Ćemovskom polju u Podgorici pronašli mrtvog psa, za kojeg sumnjaju da ga je vlasnik ostavio bez bez hrane i vode, te vezao lancem i žicama za drvo, iz Udruženja za zaštitu  životinja  "Ruka-šapi" su od Ministarstva poljoprivrede tražili da ubrza formiranje centralnog registra.

Ljubitelje  životinja  u Crnoj Gori nedavno je kontaktirala Beograđanka, navodeći da su u gradu pronašli psa, kojem je veterinar očitao čip iz Crne Gore. Pošto je posumnjala da je pas ukraden, krenula je u potragu za pravim vlasnikom.

U oba slučaja, centralni registar sa valjanim podacima bi omogućio povezivanje pasa i vlasnika. Očitavanje bi bilo omogućeno u bilo kojoj ambulanti, a na osnovu broja čipa, podaci o psu i vlasniku bi mogli biti dostupni i na internetu, što je slučaj sa brojnim bazama u inostranstvu.

U crnogorskim uslovima, situacija je prilično prizemna. Podatke sa čipa može da očita jedino veterinar kod kojeg je pas čipovan. Pri tom, kako su nezvanično kazali u "Animavetu", u Podgorici, da bi sa sigurnošću povezali životinju i vlasnika, na uvid se mora donijeti knjižica psa u koju je čip unesen. "Čipovanje vam ovdje služi jedino da psi mogu izaći iz zemlje", rekao je jedan od veterinara "Vijestima".

Dodao je i da veterinar u Beogradu nije mogao znati da li je pas uopšte iz Crne Gore, jer Crna Gora još nema jedinstven kratki kod koji se odnosi na čipove.

Crna Gora je Zakon o identifikaciji i registraciji  životinja  donijela 2007. godine. Psi i mačke, prema tom Zakonu, spadaju u kategoriju “druge životinje”. Prema najavama iz 2013. godine, projektom IPA 2011 "Jačanje veterinarske službe", pored ostalih aktivnosti, bilo je "predviđeno proširenje postojeće baze podataka vezano za identifikaciju i registraciju pasa".

Realizacija projekta je, kako je tada saopšteno, počela u martu, 2014. i trebalo je da traje 18 mjeseci.

Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su "Vijestima" kazali da je tim projektom unaprijeđen rad veterinarske službe na nacionalnom nivou, te da je dio sredstava iskorišćen da se unaprijedi postojeći centralni registar i da se bazi gazdinstava za uzgoj goveda, ovaca i koza, doda i registar onih na kojima se uzgajaju svinje.

Prioritet je registrovanje životinja namijenjenih ishrani

"Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je kao prioritet prepoznala identifikaciju i registraciju  životinja  koje služe za proizvodnju hrane, odnosno uspostavljanje elektronskih baza podataka za one vrste  životinja  koje ulaze u lanac ishrane namijenjene za ishranu ljudi", kazala je direktorica Uprave, Vesna Daković. Ona je dodala da je "svakako, prepoznata i važnost identifikacije i registracije i 'drugih  životinja ', prvenstveno pasa". "Stoga je kroz ovaj projekat osmišljena test baza koja će poslužiti za dalji rad i aktivnosti na unapređenju postojeće baze i uspostavljanju elektronskog registra kućnih ljubimaca kroz projekte planirane u budućem periodu", rekla je Daković.