ZORAN BULATOVIĆ, GORSKI SPASILAC, ODAVNO NE BROJI AKCIJE U KOJIMA JE UČESTVOVAO

Prvi gdje drugi ne mogu, ne smiju ili ne umiju

Pripadnik Gorske službe spasavanja (GSS) Kolašin i kolašinske Službe zaštite i spasavanja većinu akcija odradio je najčešće o svom trošku, a njegovu karijeru obilježilo je mnogo spašenih života

38708 pregleda 10 komentar(a)
Sa jedne od brojnih akcija, Foto: Privatna arhiva
Sa jedne od brojnih akcija, Foto: Privatna arhiva

Gorski spasilac, Kolašinac Zoran Bulatović, odavno više ne broji akcije u kojima je učestvovao, jer ih je, kaže za “Vijesti”, mnogo.

Spašavanje na nepristupačnim mjestima i terenima njegova je vještina, zahvaljujući kojoj je na desetine povrijeđenih ljudi izvučeno iz kanjona, litica, jama... a turisti zalutali u kolašinskim planinama i prašumi uspješno nađeni i vraćeni u grad.

On je, obično, prvi tamo “gdje drugi ne mogu i ne umiju”, pa ga često zove policija, tužilaštvo, mještani... Volonterski taj posao radi sada u okviru Gorske službe spasavanja (GSS) Kolašin, koja je već pet godina registrovana kao NVO, nezavisno od GSS Crne Gore. Bulatović je pripadnik i kolašinske Službe zaštite i spasavanja, a većinu akcija, kako kaže, odradio je na poziv, volonterski, najčešće o svom trošku. Objašnjava da “spasilačkim akcijama” zove samo one u kojima je sačuvao nečiji život.

”Imam dnevnik u kojem bilježim svaku svoju akciju. Fotografija, nažalost, nemam mnogo, jer sam na terenu uništio nekoliko telefona. Osim toga, to su bile fotografije nakon akcija, jer dok spasavam nemam vremena i ne mislim na fotografisanje. Bilo je mnogo dana i nebrojeno sati tokom kojih sam pomagao u raznoraznim akcijama i teško je sve to sada ispričati. Svaki minut svake akcije je jedna cijela priča, koja traži cijelo angažovanje čovjeka i mentalno i fizički. Učestvovao sam u akciji izvlačenja povrijeđenih i nastradalih rumunuskih turista iz autobusa, koji se u junu 2013. godine survao u provaliju u kanjonu Morače. Pamtim svaki detalj tog dana, koji je bio pretežak na više načina”, priča Bulatović za “Vijesti”.

Prvi je, osim mještana, stigao na mjesto nesreće, prosjekao trasu do mjesta gdje se autobus zaustavio, napravio gelender, a onda iznosio povrijeđene i mrtve. Akcija se završila sljedećeg dana, u ranim jutarnjim satima.

”Kada je završeno izvlačenje povrijeđenih i 18 mrtvih, trabalo je naći i sakupiti i njihove stvari, novac, nakit... To je, takođe, dio našeg posla. Uradio sam to s najvećom pažnjom, sjećam se bilo je više od 16.000 eura, ali i ostalih vrijednih stvari. Brižljiv i častan odnos prema imovini nastradalih i povrijeđenih treba da ima svaki spasilac”, kaže sagovornik “Vijesti”.

Mnogo spašenih života i mnogo zahvalnosti spašenih obilježili su Zoranovu karijeru gorskog spasioca volontera. Novac, tvrdi, nikad nije uzimao iako su, naročito zalutali turisti, često nudili. Priča kako mu je u sjećanju ostalo spašavanje turiste na planini Tali, kojem su obje noge bile polomljene. Do sela Osreci spasioci su ga nosili sedam i po sati, a država je tada odbila da pošalje helikopter. Fragmenti mnogih akcija izvlačenja učesnika saobraćajnih nezgoda i nesreća iz kanjona i vode ostali su mu u sjećanju, a kako kaže, samo tokom 2017. godine sjeća se da je spasio tri života. Među njima bio i državljanin Srbije, putnik autobusa, koji se, loše procijenivši teren, survao niz liticu 70 metara.

Zoran Bulatović
Zoran Bulatovićfoto: Dragana Šćepanović

Hladna glava, trezveno promišljanje, sertifikovana oprema koju treba dobro poznavati, odlično poznavanje terena, objašanjava sagovonik “Vijesti”, pri spasavanju, važniji su od snage. Takođe i dobro poznavanje prve pomoći, zbog pravilnog tretmana povrijeđenog. No, na terenu je i vrlo bitno svakog trenutka brinuti o bezbjednosti spasilaca, koji učestvuju u akciji.

”Tri osobe najmanje treba da učestvuju u svakoj akciji. Jedna od njih je koordinator, koji brine o svemu, a najprije o svojoj i bezbjednosti kolega. Sertifikovana oprema je vrlo bitna, to čuva glavu i spasiocima, ali i povrijeđenima. Hladna glava, promišljeni potezi, usredsređenost na svaki detalj... to je ono što akciji garantuje uspjeh. Ključno je što brže evakuisati povrijeđene, zbog toga su gorski spasioci nezamjenjivi. Vatrogasci će, na primjer, tražiti alternativni put, pa će evakuacija trajati mnogo duže i možda ugroziti život onog kojeg spasavaju. Nekad imaš samo pola sata ili 15 “zlatnih” minuta od kojih zavisi nečiji život”, kaže on.

Nažalost, dio njegovog posla su i izvlačenje iz kanjona i vode nastradalih u saobraćajnim nesrećama. Takve situacije, objašnjava, zahtijevaju izuzetno poštovanje i senzibilitet.

Spasavanje zalutalih turista na planinama ili u Biogradskoj gori akcije su u kojima često zovu Bulatovića. Često su trajale više sati i zahtijevale izuzetan napor. Bulatović kaže da je bilo mnogo i manipulacija, pa su trošeni i resursi i energija na “lažne” pozive u pomoć.

”Nekad se jednostavno turisti umore, ne mogu dalje pješke i zovu spasioce. Ne poznaju teren, u planinu odlaze bez vodiča, cijela oblast nije zakonom regulisana, pa u takve “avanture” može ko hoće i kuda hoće. To državu mnogo košta, “satire” se u potragama na desetine ljudi i mislim da bi trebalo sve to precizno urediti propisima. Potraga za zalutalim turistima je naporna, oni su često u panici, pa pošalju koordinate, a u međuvremenu se pomjere tražeći izlaz, pa je sve to veliki izazov, uglavnom noću i na terenu koji je čak i mještanima nedovoljno poznat”, kaže Bulatović.

Spasavao i životinje, ofarbao pet željezničkih mostova

Bulatović se tokom svoje duge karijere gorskog spasioca i volontera odazivao i na pozive spasava životinja. Sjeća se da je jednom u Mrtvom Dubokom, s kolegom, izvukao pet koza.

Obučen i za rad na industrijskim užadima
Obučen i za rad na industrijskim užadimafoto: Privatna arhiva

”Dobili smo poziv da je mještanin tog sela tražeći koze ušao u neke grede i ne može da izađe. Nakon što smo spasili njega, izvukli smo i pet njegovih koza. Iznijeli smo ih na rukama. Mnogo nam je ta porodica bila zahvalna, priredili su poslije toga pravu gozbu. Spasavao sam i pse koji su upali u jame. Odazivam se tim pozivima jer znam da to znači ljudima”, priča on.

Bulatović je pored svih međunarodnih sertifikata za gorskog spasioca osposobljen i za rad na visokim objektima. To je komercijalni dio njegove karijere. Kaže da je, između ostalog, ofarbao pet željezničkih mostova. Obučen je i za rad na, takozvanim, “industrijskim užadima”.

Učestvovao je i u nekoliko helikopterskih akcija, a u lakši dio svojih vještina računa spasavanje na uređenim skijaškim stazama. Kaže da njegov posao traži kontinuiranu edukaciju i predanost.

GSS treba da bude formalan partner ustanovama i službama

Bulatović kaže da GSS treba da bude formalan partner, policiji, tužilaštvu, vatrogascima. Nije mu, kaže, jasno zbog čega bi ozvaničavanje te saradnje s volonterima iz GSS bio problem.

”Saradnja sada neformalno postoji, jer me zovu tamo gdje drugi ne mogu i kad je najteže i najopasnije. To treba formalizovati, ne zbog toga da bismo dobili nešto trenutno, već da bi naš rad bio priznat. Konačno, prije nekoliko sedmica, potpisali smo ugovor o saradnji s Opštinom Kolašin i to se desilo poslije mnogo obećanja tokom minulih godina. Sada nam je lokalna uprava partner i to će koristiti na više načina, kaže on.

Bulatović ima u planu i intenzivniju saradnju s lokalnom Turističkom organizacijom. Na taj način, kaže, imali bi uvid u to koliko je turista na planinama i kuda se kreću, što bi doprinijelo njihovoj bezbjednosti, ali i omogućilo veću uspješnost, eventualnih, spasilačkih akcija. Cilj mu je i da mladima u Kolašinu približi ono što GSS znači i šta je posao spasilaca. Tvrdi, sve je manje onih koji su spremni da se uključe u volonterske akcije, pa svijest o važnosti te vrste društveno-korisnog angažovanja treba povećati. Sugrađanima će uskoro priuštiti i da o radu GSS čuju od veterana tog posla iz regiona. Ugostiće kolege iz Hrvatske, među kojima će biti i Vinko Prizmić, čovjek koji je deceniju i po bio na čelu te GSS te države.

U kolašinskoj GSS postoji lična oprema za 10-ak spasilaca. Bulatović tvrdi da je to kupio svojim novcem. Cilj mu je kaže da obezbijedi da rad službe bude zagrantovan i nakon što on završi karijeru. Takođe i da motiviše mlade sugrađane da se obučavaju, dobiju potrebne sertifikate i uključe u njen rad.