Predsjednik NVO Multimedijal Montenegro i član radnog tijela za izradu Strategije sajber bezbjednosti Crne Gore 2022-2026, kao i radnog tijela za izradu Strategije digitalne transformacije Crne Gore Željko Đukić ocijenio je da se Crna Gora kao NATO članica, kandidat ze članstvo u EU, ekonomski tigar i raj na zemlji za strane investitore izblamirala i pokazala da je ranjiva država.
"Na današnji dan u svijetu desilo se više milion sajber napada. Dakle, sajber napadi su normalna pojava u svijetu, međutim pitanje je ko vas, kako i gdje napada? U krajnjem, nestabilna politička situacija šalje sliku da smo ranjiva država, a to je i pokazao zadnji sajber napad na vladine servere. Ovo je blam epskih razmjera, sajt Vlade nije u funkciji, serveri Poreske uprave nijesu bili u funkciji, neki od državnih servisa nisu u funkciji. Moramo postaviti pitanje, na kom nivou je zapravo sajber bezbjednost ključne infrastrukture? Dakle, mi smo država, i neko je hakovao skoro cijeli sistem. Zamislite da sajt vlade Amerike nije u funkciji, ili Njemačke, ili da sistem za porez bilo koje države nije u funkciji", pitao se on.
Za ovakve propuste, istakao je Đukić, odgovorni političari podnose ostavke.
"A u 21 vijeku, članica NATO kandidat za EU, ekonomski tigar Balkana, raj na zemlji za strane investitore, Crna Gora doživjela je blamažu epskih razmjera. To pokazuje koliko smo kao država neozbiljni i ranjivi, to pokazuje da godinama nijesmo ulagali u ovaj veoma važan segment, a sa druge strane već uveliko radimo na digitalizaciji državne uprave i razvoj novih elektrosnkih servisa za građane. Postavlja se pitanje koliko sada građani mogu vjerovati elektronskim serivisima koje razvija država", rekao je on.
Kao način rješavanja problema predložio je hitnu prodaju majbaha, ali uložiti i u dodatna finansijska sredstva za razvoj ljudskih resursa, sajber sekjuriti menadžera, kojih u Crnoj Gori nema dovoljno.
"Prije svega u našem obrazovnom sistemu, posebno u visokom obrazovanju nemamo dovoljno zainteresovanih studenata za ovu važnu oblast, sa druge strane potražnja za ovim kadrovima je veoma velika, ali ozbiljan sajber sekjuriti menadžer ne radi za platu od 500-600 eura. Dugujemo iskrenu zahvalnost svim međunarodnim partnerima koji su prikočili u pomoć da prevaziđemo aktuelnu krizu bezbjednosti naših servera, ali mi moramo imati naše stručnjake, patriote koji će čuvati i braniti naše sisteme. Međutim, potrebno je da se ulože značajna finansijska sredstva da se izgrade takvi ljudi, a za to će nam trebati minimum dvije, ali možda i do pet godina da imamo svoje stručnjake koji će čuvati državu od sajber napada. Tim stručnjacima treba obezbjedtiti plate na nivou EU standarda i konstantno ulagati u njihov profesionalni razvoj", naveo je Đukić.
U razgovoru sa sajber sekjuriti stručnjacima iz regiona i svijeta Đukić je, kako objašnjava, saznao da smo u toj oblasti mnogo iza Srbije i Kosova.
"Nedavno sam se zapitao, kada je otvoren auto put, na kom nivou je sajber bezbjednost ove važne saobraćajnice, ko čuva servere, kako su zaštićeni, ko je sajber sekjuriti stručnjak koji radi u Monteputu, i uopšte imamo li ga. Koliko znam cjelokupnu IT opremu i softvere su instalirali i implementirali podizvođači koji nijesu iz Crne Gore", istakao je Đukić.
Dok naši poslanici, navodi dalje on, imaju plate od po dvije hiljade aura, ministri, sekretari i direktori direktorata plate od po hiljadu i više eura, mladi IT stručnjaci bježe iz državne uprave, prelaze u privatni sektor ili idu van granica da bi naplatili svoje znanje i ekspertizu.
"Suština sejber bezbjednosti se svodi na par jednostavnih koraka. NIST sajber sekjuriti okvir se najviše primjenjuje i sastoji se iz identifikacije, zaštite, detekcije, odgovora I oporavka nakon hakerskog napada. Idantifikacija (Upoznajte svoje okruženje, imovinu i rizike); Zaštitita (Implementirati proaktivne kontrole za upravljanje rizikom i ograničavanje radijusa veličine incidenata); Detekcija (Kontinuirano pratite prijetnje i otkrijte ih u skoro realnom vremenu gdje god je to moguće); Odgovor (Planirajte, komunicirajte i efikasno reagujte kako biste spriječili prijetnje ili incidente kada se otkriju); Oporavak (Planiranje i procjena naučenih lekcija nakon incidenta). Ogovornost za sajber bezbjednost imaju i zaposleni koji koriste informatičku infrastrukuturu, počev od bežičnog interneta u nekoj od državnih kancelarija, računara i e-maila, jer napadi mogu biti iznutra i spolja, iznutra su najteži napdi, a dovoljno je da neko ubaci kontaminiranu USB memoriju u bilo koji računar koji je na vladinoj mreži, ili otvori i pokrene sumnjivi fajl sa e-maila", navodi Đukić.
Zaključio je da je Vlada tek prije nekoliko dana objavila preporuke kako građani mogu da se zaštite na internetu, što znači da je potreban sajber napad da bi se građani edukovali o načinima zaštite.
Bonus video:
