Pandemija koronavirusa pokazala da nijedna zemlja nije bila spremna na tu vrstu krize

Programski direktor CGO-a Petar Đukanović kazao je da su na udaru bila, u prvom redu, ljudska prava

13823 pregleda 3 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: Boris Pejović
Sa konferencije, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 20.09.2022. 12:05h

Pandemija koronavirusa pokazala je da nijedna zemlja, bilo mala, bilo velika, nije bila spremna na ovu vrstu krize, kazala je šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović.

U toku je konferencija "Crna Gora i kovid-19 - 30 mjeseci borbe ili suživota".

"Suština naših preporuka na početku krize je da odgovor na nju mora da bude utemeljen na nauci, solidarnosti, ali i da, dok se trudimo da amortizujemo prodiranje virusa u zajednicu, zemlje obezbijede funkcionisanje servisa za građane", ističe Brajović.

Brajović
Brajovićfoto: Boris Pejović

SZO je, kaže Brajović, potencirala to da je Crna Gora ulagala veliki napor da se djeluje u svim segmentima odgovora na kovid-19.

Korona kriza na površinu izbacila mnoge probleme

Programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović kazao je da je korona kriza na površinu izbacila mnoge probleme.

Đukanović je kazao i da su na udaru bila, u prvom redu, ljudska prava.

On je podsjetio na objavljivanje spiskova osoba u samoizolaciji, ali i na mnoge druge situacije tokom kovid krize.

CGO konferencija
foto: Boris Pejović

Đukanović je kazao i da je "bilo svijetlih primjera solidarnosti".

Naći nove načine za upravljanje krizom

Konferencija se održava u okviru projekta Solidarnost - šta smo naučili tokom pandemije koronavirusa (SOLICO).

Projektni menadžer Georg Mulner kazao je da projekat treba da pokaže šta smo naučili u posljednje skoro tri godine, kad je u pitanju korona kriza.

"Cilj je da pronađemo dobre prakse. Svi mi moramo da nađemo nove načine da upravljamo krizom, kako vlasti, tako i civilni sektor, građani, mediji... Svi treba da učimo jedni od drugih", kazao je on.

Dodao je da su u projekat uključene zemlje regiona.

Podsjetio je da je kriza počela u martu 2020.

"Ali, danas znamo da moramo da živimo sa ovim virusom", naglasio je Mulner.

Zdravstvo pod najvećim pritiskom

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Elvis Omeragić istakao je da je virus ostavio značajan trag na čovječanstvo, u svim aspektima.

Naglasio je da je pod najvećim pritiskom, ipak, bila oblast zdravstva.

Omeragić je još jednom ponovio procedure donošenja mjera.

"Ministarstvo je radilo, a i dalje radi na podizanju svijesti o značaju vakcinacije. Sve sto smo radili i radimo jeste da se građani i crnogorski zdravstveni sistem vrate normalnom funkcionisanju", navodi Omeragić.

Kazao je i da je bilo potrebno da se uključi sva naučna zajednica.

Krnjević: Došao do izražaja manjak ljekara i srednjeg kadra

Direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore Đorđe Krnjević podsjetio je da je ta ustanova jedina na tercijalnom nivou zdravstvene zastite u Crnoj Gori.

"Imali smo težak, Sizifovski posao: da zbrinjavamo kovid i ne-kovid pacijente. Klinički centar je bio koordinator za liječenje najtežih pacijenata u državi", naveo je.

Ukazao je na problem nedostatka kadra, posebno specijalista i subspecijalista.

"Iako smo mali, siromašni sistem, nismo bili svjedoci onih loših slika, kojima smo svjedočili kod velikih i razvijenih sistema u bliskom okruženju. Odsustvo opšte bolnice u Podgorici je jako veliki problem. Mogli smo se drugačije organizovati, da je postojala. Mi smo jedini Klinički centar u regionu i šire koji je pod istim krovom zbrinjavao i kovid i ne-kovid pacijente", istakao je Krnjević.

Krnjević
Krnjevićfoto: Boris Pejović

Ukazao je na to da je, s obzirom na činjenicu da u početku nije bilo puno slučajeva, KCCG uspio da se konsoliduje i kadrovski i terapijski i kad je u pitanju medicinska oprema.

Krnjević je naglasio da su se protokoli liječenja mijenjali, kako kod nas, tako i u svijetu.

"Paralelno sa liječenjem pacijenata, Klinički centar je edukovao kadar. Manjak ljekara i srednjeg kadra je došao do izražaja u korona krizi", kazao je Krnjević.

Ukazao je i na to da je kovid kriza bila paralelna sa političkom situacijom, koja je "bila tada, a i sad je" specifična.

"Bili smo na udaru pojedinih kampanja, često i politički motivisanih, gdje su nas optuživali da ne upravljamo dobro krizom".

Backović: Potpuno smo zakazali kad je u pitanju imunizacija

Istraživačica na Pasterovom instititu u Parizu Marija Backović naglasila je da smo "potpuno zakazali kad je u pitanju imunizacija"

Prema njenim riječima, izostala je jasna strategija.

"To što su eksperti pokazivali neku vrstu neubijeđenosti, produbljivalo je antivakserski pokret i sumnju prema vakcinama protiv kovida. Svi su imali mišljenja o vakcinama i antitijelima, a svima je dat veliki medijski prostor. Činjenice i naučni podaci su se nagomilavali, ali i mišljenja ljudi. U jednon trenu nije se znalo šta je činjenica, a šta nečije mišljenje. Dakle, nedostajalo je da u jedan front, kad je imunizacija u pitanju, svi zdravstveni radnici stanu u jedan front", poručila je Backović.

kovid konferencija
foto: Boris Pejović

Kazala je da mora postojati jasna komunikacija i koordinacija u ovakvim slučajevima.

"Mislim da tome nije bilo posvećeno ni dovoljno vremena ni novca", zaključila je ona.

Ključni problem bio nepriznavanje problema

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je da je na početku pandemije "ključni problem bio nepriznavanje problema".

"Godinama smo upozoravali na nedostatak ljekara i medicinskog kadra. Vlade imaju apsolutno istu praksu, pa su bili optimistični, a građani su živjeli pesimističnu verziju... Na početku pandemije je glavni problem bio to što nismo priznavali da nemamo opreme. Zdravstveni radnici su hirurške maske su koristili i do sedam dana. Nakon 2020. nemamo nedostatak zaštitne opreme, ali imamo sve druge probleme. Strukom su se bavili političari iz oblasti ekonomije i prava, a ljekari su bili zaludni stručnjaci. Porazno je da smo svi mi, pojedinci, koji smo upozoravali, bili na ledini jer smo kritikovali dvostruke aršine, bez podrške institucija, uz blagu podršku javnosti", kazala je Popović Samardžić.

Popović Samardžić
Popović Samardžićfoto: Boris Pejović

Istakla je i problem improvizacije.

"Imamo pozitivnih, ali i jako puno negativnih primjera improvizacije. Mlade kolege su ubacivane u vatru bez prethodne pripreme - liječili su pacijente, a nisu znali kako da ih liječe. Trebalo je drugačije da se organizujemo, a mi smo neracionalno trošili resurse", naglasila je Popović Samardžić.

Galić: Krovno tijelo moralo imati predstavnike svih društvenih oblasti

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić kaže da pandemija, ukoliko ne dođe do novih mutacija, posustaje.

"Svaki državni i zdravstveni sistem imaju svoj način za odgovor na ovakve situacije", naveo je Galić.

Galić
Galićfoto: Boris Pejović

On je pojasnio način donošenja mjera za sprečavanje širenja koronavirusa.

"Nije bio pogođen samo zdravstveni sistem, već kompletno društvo. Zato je Savjet, kao krovno tijelo, moralo imati predstavnike svih društvenih oblasti", ukazao je Galić.

Podsjetio je i na to da smo se "susreli sa jako specifićnim protivnikom".

Svi da daju doprinos da se pandemija što prije okonča

Omeragić je kazao da je kovid zatekao mnogo jače države nespremnima i sa slabim odgovorom.

"Crna Gora nije mogla ništa bolje. Nema onih koji su neadekvatno ili nisu odgovorili zadatku. Svi zdravstveni radnici su dali sve od sebe i nesebično su se žrtvovali u borbi protiv kovida", naglasio je on.

Brajović je istakla da, bez obzira na dobre epidemiološke brojke,"maraton i dalje trčimo"

"Svi moramo da damo doprinos, kako bi se pandemija što prije okončala. Zemlje moraju da insistiraju na vakcinaciji, ali da vakcinu ne smatramo za čarobno rješenje. Zemlje moraju pratiti zaražene i kontakte. Moraju postojati pripremni planovi, u slučaju eskalacije zaraznih bolesti. Posebnu pažnju treba pokloniti mjerama prevencije infekcije u bolnicama i komunikaciji", poručila je Brajović.

Doktor Krnjević je kazao i da je u Kliničkom centru, u trenutku kad je ta terapija bila potrebna, bio dovoljan broj respiratora.

"Bio sam svjedok da određeni broj respiratora nije prošao testiranje, odnosno nisu bili u funkciji, ali takvi aparati nisu stigli do pacijenata", kazao je Krnjević. Ističe da je crnogorskom sistemu falilo anesteziologa.

"Anesteziolog je jako bitan i mimo kovida. Neadekvatna kadrovska politika je to uzrokovala... Poražavajuća je činjenica da u bolnici Brezoviku nije bilo anesteziologa", upozorio je Krnjević.

"Porazno da zdravstveni sistem nije bio jedinstven kad je u pitanju imunizacija"

Backović je kazala da niko nema odgovor na to šta možemo dalje očekivati, jer virus mutira "dok god se prenosi".

"Vjerovatno ćemo i dalje imati talase sa kojima ćemo moći da se borimo. Vakcinacija će ostati važna mjera i oružje za suzbijanje širenja bolesti. E sad, kako povećati svijest o značanu vakcinacije, to ostaje da se vidi", smatra Backović.

Prema njenom mišljenju, porazno je da "naš zdravstveni sistem nije bio jedinstven kad je u pitanju imunizacija".

Popović Samardžić kaže da nije novina da među ljekarima ima onih koji su širili poruku protiv vakcinacije.

"Sad je mirnija situacija, ali i dalje pojedine kolege sumnjaju u efektivnost vakcina. Tome je doprinio populizam", naglasila je ona.

Direktor IJZ je podsjetio na proces nabavke, ali i načina popularizacije imunizacije, koja je, bez obzira o kojoj je vakcini riječ, pretrpjela značajan pad u posljednjih skoro 10 godina.

Bonus video: