"radna snaga jedan od gorućih problema azila"

Tračak nade za napuštene pse u Ulcinju

Novi menadžment Komunalnog zasukao rukave oko skloništa za životinje, stanje daleko od idealnog, ali su pomaci vidljivi...

9448 pregleda 2 komentar(a)
Psi nahranjeni, Foto: Samir Adrović
Psi nahranjeni, Foto: Samir Adrović

Od bivših poslovnih zgrada nekadašnjeg ulcinjskog giganta, Građevinskog preduzeća “Primorje”, koje danas izgledaju kao da je preko njih prošla tenkovska divizija, počinje zapušteno i neuslovno romsko naselje. Urušene i neugledne montažne kuće od dasaka prekrivenih terpapirom pružaju se dalje vijugavim makadamskim putem prema bivšoj drobilani, dok se na obodima parcele gdje počinje šuma, mogu vidjeti gomile smeća. Pri kraju džombastog puta, s obje strane, nalaze se rashodovana vozila i auto-otpad. Tu je i još jedna kapija, pored nje stoji tabla da je vrijeme posjete od 10 do 12 časova.

Nije jednostavno doći do ulcinjskog azila za napuštene životinje, iako se on nalazi neposredno iznad magistralnog puta koji vodi prema Baru, s kojeg nema prilaza skloništu. To je slijepa ulica s kavezima na kraju u kojima trenutno stanuje 58 napuštenih pasa raznih vrsta i uzrasta.

”Najvažnije je što su nam svi psi zdravi i što redovno dobijaju hranu, vodu i zdravstvenu zaštitu”, kaže zamjenik direktora Komunalnog preduzeća Mirsad Šabović, koji je nakon preuzimanja funkcije prije mjesec, preuzeo i nadzor nad azilom.

Stanje u skloništu daleko je od idealnog, ali je nova uprava za mjesec definitivno napravila značajne pomake u pogledu poboljšanja uslova za život u skloništu. To se može zaključiti nakon nenajavljene posjete volonterke iz Bara Galine s prijateljima iz inostranstva i reportera “Vijesti”.

Galina i Mirsad Šabanović
Galina i Mirsad Šabanovićfoto: Samir Adrović

Šabović je odmah nakon poziva stigao na lice mjesta.

Za razliku od ranijeg perioda, kada u skloništu često nije bilo nikog, čak ni da primi hranu donatora, u četvrtak su u azilu dva radnika Komunalnog marljivo radila.

Šabović je kazao da je zatekao haotično stanje, ali je naglasio da ne želi da priča o nečemu što je bilo, već o planovima i aktivnostima koji su u toku.

”I koji će azil i uslove u njemu izdići na značajno viši nivo u odnosu na period od prije mjesec.”

Šabović navodi da čim je preuzeo nadzor, azil je pokrio sa četiri kamere koje prati i preko telefona.

”Svi zaposleni u azilu moraju tu biti tokom radnog vremena. Neće više biti da neko dođe, a da tamo nema nikog. Takođe, volonteri i donatori, koji prije nijesu imali kome da ostave hranu, sada će biti u prilici da to urade svim radnim danima. I obećavam da će ta hrana koju donesu biti podijeljena pred njima ukoliko to budu zahtijevali. Tako isključujemo i mogućnost eventualnih zloupotreba.”

Volonterka Galina kazala je da rad ucinjskog azila prati već 4-5 godina, ali ne permanentno već periodično, s obzirom da ne živi u Ulcinju.

”Posljednjih godina sam rjeđe dolazila jer sam bila suočena s raznim opstrukcijama za ponuđenu pomoć. Ne samo moju, već i ostalih volontera koji žive u Ulcinju i kojima je bio ili zabranjen ulazak ili onemogućena pomoć psima”, kazala je Galina Šaboviću.

On joj je odgovorio da se ubuduće tako nešto neće događati i da su dobrodošli svi koji žele pomoći rad azila.

Od kada je preuzeo odgovornost za azil, kako tvrdi, psima se daje od 300 do 400 grama granula dnevno, hljeb i voda. On je pokazao magacine s vrećama hljeba i granula.

Unutar čistih kaveza, mogli su se vidjeti ostaci starog hljeba.

Zaposleni su odmah psima podijelili džak granula koji je donijela volonterka iz Bara.

”Današnja posjeta azilu i razgovor sa zamjenikom direktora probudio je u meni tračak nade da ulcinjske životinje neće biti brutalno tretirane kao u prethodnom periodu, o čemu imam obimnu foto i drugu dokumentaciju”, kazala je Galina.

Dodala je da se nada da je novi menadžment shvatio da su volonteri partneri u istom poslu, a ne suprotstavljene strane.

Smatra da je hranjenje životinja hljebom vrlo diskutabilno sa zdravstvenog aspekta.

”Prilikom današnje posjete, zatekli smo veće količine hljeba u boksovima nego što su se u dosadašnjem periodu davale psima i mislim da ulcinjska privreda i građani koji mogu da pomognu treba da se aktivno uključe u problem, pa makar simbolično - doniranjem vreće hrane mjesečno.”

Šabović je naveo da mu je prvi zadatak da svi psi budu čisti i nahranjeni. Od oktobra planira da jednom sedmično pse nahrani i kuvanim mesom.

”Već smo poručili zdjele za vodu i hranu koje će biti smještene unutra, vezane za kaveze, tako da će psi lakše moći da dođu do hrane i vode. U pregovorima smo s nekim volonterima i donatorima da iznad postojećih boksova uredimo neko šetalište gdje će psi moći nekoliko sati da borave i van kaveza, što se do sada nije praktikovalo.”

Naveo je da je u planu i izgradnja još šest boksova i da je to maksimalan kapacitet skloništa.

”U azilu sada imamo 56-58 pasa i više nema mjesta. U novih šest boksova može stati još maksimum 15 napuštenih životinja. Zato apelujem na vlasnike da ne puštaju svoje ljubimce na ulicu, stvaraju nam velike probleme, ali i sami sebi, jer će sigurno za taj nehumani gest platiti velike kazne.”

Šabović je rekao da azil ima i prijemni boks gdje se dovode psi s ulice.

”Naš veterinar prvo mora da utvrdi da li je pas zdrav. Ako jeste, čeka ga sterilizacija i mjesto u azilu. Ako nije, mora na liječenje. Zadovoljan sam jer nam naš veterinar tvrdi da su trenutno svi smješteni psi u azilu zdravi. Svi su dobili tablete za čišćenje, a pola njih je sterilisano. Da li će neki pas otići van ili biti udomljen, zadnju riječ ima upravo naš veterinar, bez njega ne možemo.”

Najavio je i izgradnju nove kapije i sadnju mirisnog bilja.

”Nova kapija biće zatvorena i posjetioci koji dođu neće moći da vide unutrašnjost azila, osim u vrijeme posjete. Takođe, između kaveza posadićemo mirišljavo bilje koje će imati dvostruko dejstvo - eliminisaće neprijatne mirise i napraviti prirodni blok između kaveza, tako da će biti manje lajanja i buke.”

Galina je navela da je vidan nemar u svim prigradskim naseljima gdje su životinje gladne, zanemarene i tumaraju kao duhovi.

”Mnogo životinja je veterinarski neobrađeno, prvenstveno ženke pasa koje se razmnožavaju nekontrolisano, i vlasničke i bezdomne. Tako da je na lokalnom nivou potrebno donijeti pravilnik o držanju pasa i isti sprovoditi i eventualno sankcionisati nepoštovanje odredbi iz tog akta.”

Poručila je da bi bilo dobro razmotriti ponovne kontakte sa švajcarskom organizacijom Stray Coco, koja je prije nekoliko godina bila aktivna u Ulcinju, ali se usljed problema i neadekvatnog odgovora lokalnih organa trajno povukla.

”A trenutno je aktivna i uspješna u Nikšiću, na Kosovu i u Albaniji, i ima ogroman doprinos rješavanju prethodno navedenih problema”.

Zabrana fotografisanja kontraproduktivna

Galina je kazala da je ispred novog menadžmenta, u svakom slučaju, obiman posao.

”Postojeći objekat nema sve prateće sadržaje niti ispunjava uslove koji su neophodni za tehnički prijem, ali to ne treba biti prepreka da se životinje koje već borave u istom ne obrade veterinarski i ne pripreme za eventualno udomljavanje.”

Ocijenila je da je kvalifikovana radna snaga jedan od gorućih problema u dosadašnjem funkcionisanju azila.

”Higijenske mjere bile su nezadovoljavajuće jer se u istom kvadratu slobodnog prostora životinjama baca hrana gdje su i fekalije. Nadam se da će zamjenik direktora ispuniti obećanje oko zdjela.”

Hoće li izaći iz kaveza...
Hoće li izaći iz kaveza...foto: Samir Adrović

Navela je da markiranje minđušom sa brojem životinja koje nisu veterinarski obrađene, treba prekinuti.

”Stvara se konfuzija jer su mnoge životinje markirane a nijesu kastrirane ili sterilisane, što je nonsens.”

Tvrdi da azil nije imao nikakvu bazu podataka o životinjama, i da tome “konačno mora doći kraj”.

”O razlozima, osim nemara i loše organizacije, možemo da nagađamo.”

Upozorila je da nije rađena nikakva promocija životinja za udomljavanje.

”Zabrana fotografisanja je kontraproduktivna. Pojedini psi su proveli i po četiri godine u istom malom kavezu, a da nikad iz njega nijesu izašli, i to je porazno”, kazala je Galina, navodeći da je četiri psa od tih “zatvorenika” sama udomila i da svi imaju “trajne poremećaje psihološke prirode”.

Brošure s fotografijama svih pasa prvo u školama

Direktor Komunalnog Senad Kolari kazao je da mu je cilj da azil u Ulcinju bude primjer drugima u Crnoj Gori.

”Uskoro ću pozvati sve donatore, volontere, NVO i organizacije koje se bave tim problemom, da zaključimo memorandum o saradnji. U ovim uslovima, prosto trebamo jedni drugima. Mi sami, iz budžeta, ne možemo pokriti sve troškove za kvalitetno zbrinjavanje napuštenih životinja. Ta saradnja pospješiće sigurno i udomljavanje i za tu humanu misiju uskoro planiramo promociju azila i svih napuštenih životinja koji su trenutno u njemu.”

Naglasio je da će brošure s fotografijama svih pasa biti prvo distribuirane po školama.