Pejović: U jeziku se nalazi iskustvo i prošlost jednog naroda

Pejović je podsjetio da u Evropi postoji 220 autohtonih, izvornih jezika koji čine tri odsto ukupnih jezika na svijetu
98 pregleda 1 komentar(a)
Aleksandar Andrija Pejović, Foto: Svetlana Mandić
Aleksandar Andrija Pejović, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 02.10.2017. 11:38h

“Ne smijemo dozvoliti da granice našeg jezika budu granice našeg svijeta”, kazao je filozof Ludvig Vitgenštajn, a citirao ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, na svečanosti upriličenoj povodom obilježavanja Dana evropskih jezika, koja je organizovana u Nikšićkom pozorištu.

“Evropski proces sagledavamo kao mogućnost, da pored toga što ćemo jednog dana dobiti značajne stvari od Evrope, razmjene, putovanja, jezike koje ćemo naučiti, tako će i Crna Gora ulaskom u Evropsku uniju unijeti svoju kulturu, obogatiti je i učiniti značajnijom, većom i bogatijom”, kazao je Pejović.

Kao preduslov kulture jezik se, kako je istakao, oblikuje po mjeri njenih potreba i mogućnosti i na taj način jezik i kultura formiraju i mijenjaju svijet u kojima žive ljudske zajednice i sami se izgrađujući kroz taj process.

“U jeziku se nalazi iskustvo i prošlost jednog naroda”, kazao je Pejović.

Podsjetio je da u Evropi postoji 220 autohtonih, izvornih jezika koji čine tri odsto ukupnih jezika na svijetu, dok su u EU zastupljena 24 službena jezika. Najzastupljeniji jezik u EU je njemački, koga govori 16 odsto stanovništva, engleski i italijanski 13 odsto, francuski 12 odsto, a osam odsto poljski i španski.

Svoje izlaganje ministar Pejović je završio maksimom Nelsona Mendele: “Ako razgovarate sa čovjekom na jeziku koji on razumije, to je upućeno njegovoj glavi. Ako razgovarate sa čovjekom na njegovom jeziku, to će doći do njegovog srca”.

Prema riječima predsjednika SO Nikšić, Radivoja Lale Nikčevića, kazao je da je sasvim prirodno da se centralni događaj povodom obilježavanja Dana evropskih jezika održava u gradu koji je sjedište Filološkog fakulteta, univerzitetske jedinice na kojoj se izučana sedam jezika.

“Svi zajedno promovišemo multietičnost evropskog kontinenta, ali i zajedno potenciramo da je poštovanje etničkih, kulturnih, vjerskih i jezičkih različitosti, jedan od stubova evopske zajednice”, kazao je Nikčević.

Evropska unija, prema njegovim riječima, može se opisati kao veliki projekat dijaloga među kulturama i uspješna priča u kojoj se različitosti doživljavaju kao vrijednosti.

“U svakom jeziku, a mi smo spremni reći u našem posebno, sadržani su i istorijsko pamćenje i kulturna osobenost, i multietičnost, i mentalitetski kod. Ali, prava i stvarna vrijednost je u objedinjavanju raznolikih kultura, uticaja i duha”, istakao je Nikčević i dodao da nesmijemo dozvoliti da osobenosti postanu bedemi oko nas, granice koje nas razdvajaju.

Prodekanica za međunarodnu saradnju i rukovodilac studijskog programa za njemački jezik i književnost na Filološkom fakultetu doc. dr Jelena Knežević, kazala je da treba da budemo ponosni na činjenicu da Crna Gora spada u onih 56 odsto evropskog stanovništva koji govori najmanje dva jezika. Podsjetila je da Filološki fakultet spada u jedan od rijetkih u Evropi koji je sa tim nazivom što govorimo o tome “kolika je naša svijest o važnosti izučavanja stranih jezika”.

“Istorija filologije se podura sa istorijom kulture. Vraćajući se unazad, na Bibliju i Vavilonsku kulu, vidimo da je višejezičnost bila kazna za taštinu ljudima koji su pokušali da izgradnjom kule dođu do bažanskih visina. Ako imamo tu drevnu priču u mislima, vidimo da smo tu višejezičnost, kroz sve ove vjekove uspjeli da pretvorimo u vrhunsku vrlinu”, kazala je Knežević.

Prema njenim riječima odlučnost mladih ljudi u Crnoj Gori da uče više stranih jezika je ključna za njihov dalji uspjeh tokom školovanja u inostranstvu. Istakla je da u Nikšić dolazi veliki broj studenata iz inostranstva da izučavaju crnogorski i srpski jezik što je značajano jer pokazuje da na velikim evropskih univerzitetima postoji interesovanje za izučavanje tih jezika.

“Sve više imamo poziva da predstavimo koncept crnogorskog jezika i njegove odlike na velikim evropskim univerzitetima i to treba da iskoristimo i posmatramo kao svoju veliku prednost. Danas crnogorski jezik može da razumije 25 miliona ljudi”, istakla je Knežević i pozvala student da iskoriste priliku da na Filološkom fakultetu izučavaju dodatne jezike jer, kako je poručila, ovo je njihovo vrijeme koje treba da iskoriste.

U foajeu Nikšičkog pozorišta studenti Filološkog fakulteta su na štandovima izložili prigodnu literaturu, a u programu svečanosti učestvovali su studenti Filološkog fakulteta, učenici Gimnazije “Stojan Cerović” i Muzičke škole “Dara Čokorilo”, kao i pojedini ambasadori koji su govorili stihove pjesnika iz svojih zemalja.

Organizatori svečanosti su Ministarstvo evropskih poslova, Opština Nikšić i Filološki fakultet.

Bonus video: