MEĐUNARODNI DAN SLOBODNOG PRISTUPA INFORMACIJAMA

Ćalović-Marković: "Crne kutije" bivšeg režima i dalje tajna

Praksa državnih institucija nije se popravila promjenom vlasti, jer smo svi očekivali da će neke arhive da se otvore, a oznake tajnosti uklone, kaže direktorica MANS-a

60529 pregleda 77 komentar(a)
Ćalović-Marković, Foto: Luka Zeković
Ćalović-Marković, Foto: Luka Zeković

Nijedna “crna kutija” bivšeg režima nije otvorena, ni zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, ni zahvaljujući političkoj volji Vlade.

To je “Vijestima” kazala izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković.

Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama obilježen je juče.

Ćalović-Marković kaže da je donošenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama “pravi test postojanja političke volje da se neko bori protiv korupcije u spostvenim redovima i dozvoli građanima da znaju na koji način se koristi državni novac ili na koji način neko obavlja javnu funkciju”.

”Ni za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića, ni za vrijeme vlade Dritana Abazovića nismo dobili Zakon o slobodnom pristupu informacijama. I danas državna uprava postupa po propisu koji je mijenjan 2017. glasovima poslanika Demokratske partije socijalista. Taj zakon je te godine do te mjere uništen da je Evropska komisija u svom izvještaju ukazala na to da se mora unaprijediti i uskladiti s međunarodnim standardima. Ustavni sud je prestao da funkcioniše, a svakako od 2017. do danas preko pet godina, nije našao za shodno da odluči o inicijativi u vezi s aktuelnim Zakonom o SPI”, kazala je ona.

Ćalović-Marković ističe da u ovom trenutku “nemamo zakonsko rješenje koje je, u prvom redu, u skladu s našim Ustavom”.

”Ovo sve s obzirom na činjenicu da su 2017. u tekst Zakona uključene dodatne restrikcije i ograničenje pristupu podacima, kojih apsolutno nema ni u Ustavu, ni u međunarodnim konvencijama”, naglasila je Ćalović-Marković.

Naglašava da je od tog propisa, gora samo praksa institucija.

”Ta praksa se nije popravila promjenom vlasti, jer smo svi očekivali da će neke arhive da se otvore, a oznake tajnosti uklone. Umjesto toga, imamo kontinuitet prethodne, a pogotovo ove Vlade, u smislu proglašenja podataka tajnim ili neodgovaranja po zahtjevima za informacijama. Podsjetiću na to da, od kada se promijenio režim, nije bilo nijednog ozbiljnijeg seta podataka koji je vlast objavila. Primjera radi, znamo da su decenijama na hiljade građana tražile podatke o privatizacijama, jer su kroz te postupke uništena i očerupana preduzeća, a novi vlasnici su se oslobađali vlasnika i manjinskih akcionara. Do danas ova vlast nije objavila nijedan podatak Savjeta za privatizaciju”, kaže Ćalović Marković.

Predlog izmjena Zakona o SPI, navodi ona, koje su dostavile organizacije civilnog sektora, “Krivokapićeva Vlada je, nakon brojnih sastanaka, konačno bila uputila kao predlog Skupštini”.

”Međutim, ova Vlada ga je, u paketu sa svim drugim koji su bili predloženi, povukla kada je izabrana i do danas nije vratila parlamentu. To, nažalost, govori o nedostatku političke volje da se otkriju postojeći poslovi ove Vlade, kao i prethodni poslovi, a na kojima se i dalje nalazi oznaka tajnosti”, poručuje Ćalović-Marković.

Ona pojašnjava da civilni sektor nema kome da uputi urgeniciju u vezi s izmjenama Zakona o SPI.

”Zato što znamo da Vlada u tehničkom mandatu ne bi trebalo da ima mogućnost da predlaže zakone. Da su htjeli, bio je davno gotov, usklađen s evropskim standardima, a što se tiče civilnog sektora, bio je sporan jedan član, a to se moglo riješiti amandmanskim djelovanjem u parlamentu. Bez razloga je predlog povučen, a niko s nama nije kontaktirao da nam kaže šta se po tom pitanju radi, iako znamo da su neki drugi propisi koje je uradila Krivokapićeva administracija, Abazovićeva ih je dostavila parlamentu. Zašto je ovaj zakon zaključan u nečijoj fioci, to je pitanje”, zaključila je Ćalović-Marković.