Pošta Crne Gore bila je dužna da svim učesnicima oglasa dostavi odluku o izboru kandidata s jasnim razlozima zbog kojih je drugi kandidat dobio posao, konstatuje se, između ostalog, u mišljenju zamjenice zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerme Dobardžić.
Dostavljanjem neobrazloženog obavještenja o izboru kandidata koje nema ni pravnu pouku, Pošta je povrijedila prava na obrazloženu odluku i djelotvorni pravni lijek koja su zajamčena Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
”Zaštitnik ne spori diskreciono pravo izvršnog direktora prilikom izbora kandidata, ali upozorava da se isto ne može arbitrarno upotrebljavati i da je njegova upotreba ograničena interesom Pošte da na radno mjesto bude izabran kandidat koji će najbolje obavljati poslove tog radnog mjesta. S druge strane, kako bi se ovaj interes ostvario u postupku izbora kandidata moraju biti primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi kako bi se sa sigurnošću utvrdilo koji je kandidat najbolji”, navodi se u mišljenju, dodajući da nedostatak uvjerljivih razloga za donošenje odluke upućuje na arbitrarno odlučivanje i ostavlja utisak proizvoljnosti i samovolje kod odlučivanja.
Ovaj slučaj odnosi se na pritužbu jednog Bjelopoljca, lica s invaliditetom, na postupanje Pošte zbog navodne diskriminacije po osnovu invaliditeta u postupku zapošljavanja i povrede prava na obrazloženu odluku.
On se prijavio za oglašeno mjesto u Bijelom Polju, ali je nadležna komisija saopštila da on nije došao na intervju za posao. “Ovim je podnosilac pritužbe samog sebe isključio iz daljeg postupka izbora kandidata, jer su u obzir uzeti samo kandidati koji su pristupili na intervju i od njih se birao onaj kandidat s kojim će Pošta zaključiti ugovor o radu”, navodi se u obrazloženju komisije.
Iz zapisnika Uprave za inspekcijske poslove proizilazi da je, nakon razmatranja inicijative koju je podnio podnosilac pritužbe, inspektorka rada izvršila inspekcijski nadzor i da tom prilikom nije utvrdila nepravilnosti.
”Pošta Crne Gore je, u ispitnom postupku pred Zaštitnikom, iznijela činjenice i dokaze da je postupanje prema podnosiocu pritužbe razultat objektivne okolnosti, a koja nije u vezi s njegovim ličnim svojstvom, odnosno invaliditetom. Dakle, u konkretnom slučaju nije došlo do povrede principa zabrane diskriminacije na štetu podnosioca pritužbe”, konstatuje Dobardžić.
Bonus video:
