"vlada velika apatija i demotivisanost kadra“

Milić: Vrtići prebukirani, ulaganja u predškolsko obrazovanje nedovoljna

Milić smatra da kvalitet rada u predškolskim vaspitnim ustanovama nije unaprijeđen, te da se standardi koji su predviđeni planskim dokumentima često krše i obesmišljavaju

5394 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Printscreen YouTube/MINA
Foto: Printscreen YouTube/MINA

U Crnoj Gori je u poslednjih deceniju donekle uvažen značaj predškolskog obrazovanja, ali su vrtići i dalje prebukirani, vaspitni kadar demotivisan, a izdvajanja iz državnog budžeta za ovu oblast nedovoljna, smatra profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću Saša Milić.

Milić je bio gost onlajn intervjua „Predškolsko obrazovanje u Crnoj Gori: Problemi i izazovi”, koji udruženje Roditelji i agencija MINA realizuju u okviru projekta Roditelji između činjenica i mišljenja.

Milić je kazao da je poslednjih deceniju donekle uvažen značaj predškolskog obrazovanja, ali i dalje daleko od onoga kako bi trebalo da bude.

“Ako znamo da se mozak razvija do šeste/sedme godine, kao i druge funckije, da ne govorimo o elementima socijalnog i emocionalnog razvoja koji svoje temelje dobija u periodu predškolstva, mislim da mi kao društvo i dalje neadekvatno tretiramo predškolsko obrazovanje“, rekao je Milić.

On je ocijenio da bilo vrijeme da se prestane sa pisanjem strategija i drugih planskih dokumenata koji se ne primenjuju.

„Svake dvije-tri godine pišemo neke strategije. Šta to znači? Da li mi zadovoljavamo neke kriterijume koje pred nas neko postavlja ili stvarno želimo da unaprijedimo sistem?“, upitao je Milić

Milić je ukazao da u poslednjoj strategiji koju ju Crna Gora usvojila postoje tri opšta cilja – povećanje obuhvata djece u vrtićima, povećanje kvaliteta i otvorenost i veći kvalitet rada za osjetljive grupe.

„Obuhvat od 95 odsto koji je zacrtan u toj strategiji je neralan ovim tempom i ovom količinom ulaganja ili izdvajanja iz državnog budžeta u predškolsko obrazovanje, koja su minimalna u odnosnu na neke razvijene države“, naveo je Milić.

On je ukazao da veliki broj gradova u Crnoj Gori do nedavno nije ni imao jaslene grupe, što pokazuje odnos prema kompletnom sistemu predškolskog obrazovanja i vaspitanja.

Milić je rekao da je u odnosu na 2015/16. godinu zabilježen porast obuhvata djece za 36 odsto, ali da to nije pratilo uvećanje infrastrukture, kadra, kao ni izdvajanja iz budžeta za predškolsko obrazovanje.

„To govori da se vrlo često bavimo brojkama. Mislim da je vrijeme da prestanemo da mašemo brojkama. Da li ovoliko procenata znači unpređenje ili makar očuvanje kvaliteta, ili po mom dubokom ubjeđenju srozavanje kvaliteta rada“, dodao je Milić.

On smatra da kvalitet rada u predškolskim vaspitnim ustanovama nije unaprijeđen, te da se standardi koji su predviđeni planskim dokumentima često krše i obesmišljavaju.

Prema riječima Milića, u Strategiji vlade za 2021/25. godinu postoje dokazi da se krše standardi kada je u pitanju broj djece koja borave u vaspitnim grupama.

„Prosjek po grupama je preko 30. Uporedite ukupan obuhvat sa brojem vaspitnih grupa, on je značajno veći jer su tu i jaslene grupe koja imaju maksimum do 12 djcece, što je takođe preko evropskih standarda”, kazao je Milić.

On je rekao da će, ako se odvoje jaslene grupe vidjeti da vrtićke imaju prosjek koji je daleko iznad 30, a zakon dozvoljava 25.

“Da li Ministarstvo posvjete i javne predškolske ustanove krše zakon time što imaju toliki broj upisane djece je otvoreno pitanje”, naveo je Milić.

On je rekao da je problem prebukiranosti vrtića prisutan u gotovo svim crnogorskim opštinama, ali da su i dalje najproblematičniji centralni i južni region.

„Prilikom posjete vaspitnim jedinicama Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica“ u grupi je bilo upisano 58, čak i 62 djece. Kolege se trude, dodjeljuju tri-četiri vaspitača, ali ne možete fiziki da funkcionišete a kamoli da bilo šta sprovedete“, istakao je Milić.

Na pitanje da li se ide na uštrb kvaliteta kako bi se zadovoljio cilj povećanja obuhvata djece, Milić je kazao da kvalitet trpi i da je u ovakvim uslovima gotovo nemoguće raditi.

Kako je rekao, veliko je pitanje šta dalje i kako doći do predviđenog cilja od 95 odsto obuhvata djece.

Milić je naglasio da je značajan broj vaspitno-pedagoškog kadra kvalitetan, ali da taj broj kvalitetnih ljudi teško može pratiti kvalitet rada u vaspitnim grupama.

On je kazao da postoji i kadar koji nije kvalitetan, jer se proforme dodjeljuju licence i dobijaju zvanja.

„Imate manji postotak ljudi koji ne voli svoju profesiju ali radi u vrtiću. Ukoliko nemate ogromnu ljubav i želju da radite sa djecom vama tamo nije mjesto“, poručio je Milić.

On je kazao da ima dosta „uvezenih“ diploma za koje bi organi trebalo da ispitaju vjerodostojnost, posebno kad je u pitanju srednji medicinski kadar koji radi u vrtićima.

Milić je rekao da postoji nekoliko načina na koje se može djelovati kako bi se popravilo stanje u obrazovnom sistemu, ali da u poslednje dvije godine ne vidi da se išta promijenilo.

„Zapravo mislim da mijenja na gore. Mislim da je stanje u obrazovnom sistemu krajnje alarmantno, da vlada velika apatija i demotivisanost kadra“, istakao je Milić.

On je naveo da prosvjetni kadar vrlo često radi u neodgovarajućim uslovima, neadekvatno je plaćen, i da smatra da u crnogorskom društvu profesorska/nastavnička profesija nije uopšte cijenjena.

Milić je rekao da je krajne vrijeme da se privatne inicijative uključite u sistem, navodeći da je Crna Gora jedina država regiona u kojoj privatne predškolske ustanove ne mogu povlačiti određeni dio sredstava iz državnog budžeta.

Prema njegovim riječima, trebalo bi se hitno raditi i po pitnju kadra.

On je kazao da je nakada Filozofski fakultet u Nikšiću, odnosno studijski program za predškolsko obrazovanje, sa upisnom kvotom od 350, proizvodio kadar za biro.

„Borio sam se da taj broj smanji pa smo došli do broja 35. To je normalna brojka, međutim sad se ispostavlja da nemamo dovoljno kadra u neki opštinama. Fakultet ima tu mogućnost da brojku poveća i to je polje na kojem bi hitno trebalo reagovati“, dodao je Milić.

On je kazao da je kadar koji poslednjih godina izlazi sa Filozofskog fakulteta zaista kvalitetan i da posjeduje adekvatna znanja, ali da je pitanje da li posjeduje i adekvatne vještine.

„Ako bi se nešto moralo mijenjati onda bi tu tebalo biti više prakse u javnim predškolskim ustanovama, ne samo u Nikšiću, kako bi studenti dobili najbolje moguće uzore“, rekao je Milić dodajući da studente ne spremaju, i ne treba da spremaju, za rad u grupama sa 60 djece.

On smatra da je najpotrebniji program obuka vaspitačkog kadra za pedagoško adekvatno regulisanje dječje ponašanja jer, kako je ukazao, iako postoji idelan obuhvat, vaspitači imaju problema sa agresivnošću kod djece.

„Svjetski trendovi govore da je agresivnost u porastu generalno, ne samo u Crnoj Gori, već u državama u kojima imamo normalan obuhvat, odnos da svako drugo dijete iskazuje agresivno ponašanje, dok svako peto iskazuje fizičku agresiju prema drugome. Crna Gora nije mimo svijeta, posebno ako tome dodamo ovoliki obuhvat“, rekao je Milić.

On je kazao da bi djeca više trebalo da borave napolju i imaju više fizičke aktivnosti tokom boravka u predškolskim ustanovama iz nekolika razloga, od kojih najalarmantijih gojaznost.

Milić smatra da kolege sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje treba da mnogo više da rade sa djecom.

„Zatvorenost djece u stanovima, vaspitnim grupama vuče mnogo negativnih posledica, pogotovo po intelektualni razvoj. Previše boravka pred bilo kojim ekranom vodi u neku vrstu inteletualne tromosti, poremećaju pažnje, vida, značajn utiče i na smanjenje vještine kod djece“, upozorio je Milić.

On je istakao da je u mnogim razvijenim evropskim zemljama dnevni boravak vani obaveza bez obzira na vremenske prilike.

„Hajde da se vratimo vaspitanju, igri, prirodi, fizičkom razvoju jer on je u direktnoj sprezi sa inteletualnim i socijalnim razvojem“, naglasio je Milić.

Govoreći o inkluziji djece sa posebnim potrebama u preškolskim ustanovama, Milić je kazao da su u tom dijelu napravljeni veliki iskoraci, ali da su oni često praćeni stihijkim potezima, da je to nerijetko bilo kontraporduktivno.

On je rekao da nema dovoljno asistenata, te da se godinama nije uspijevao riješti njihiv status u obrazovnom sistemu već su često korišćeni različite političke manipulacije.

Milić smatra da nijesu ni potrebni asistenti ako nemaju adekvatno obrazovanje, te da su neophodniji specijalisti inkluzivnog obrazovanja.

Prema njegovim riječima, i ostali prosvjetni kadar treba da bude obučeniji iz domena inkluzije.

„Crna Gora, koliko god da jeste ili nije bogata država, nađe sredstva za različite velike projekte, a najteže nađu novac za zdravstvene i prosvjetne ustanove“, rekao je Milić dodajući da je to stvar pogrešnog sistema vrijednosti koji se gaji u društvu.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, predškoleske javne i privatne ustanove u Crnoj Gori pohađa više od 24 hiljade djece.

Obuhvat djece od tri do šest godina je oko 77 odsto i primjećuje se da je trend rasta neko vrijeme prisutan, dok je cilj strategije koja se tiče ove oblasti obuhvat od 95 odsto.